Poslanik Evropskog parlamenta iz Španije Havijer Kouzo Permuj je pisanje vodećih zapadnih medija o onome što se događa u Siriji nazvao „propagandom“.

„Mnogo je propagande oko onoga što se događa u Siriji. Postoje dva aršina i to uopšte ne doprinosi rešavanju problema. Informacije propagandnog karaktera javljaju se u velikim medijima. A s druge strane, u novembru su ’umereni‘ ustanici otvorili vatru na civile koji su pokušali da se provuku kroz barikade. Tridesetog oktobra je izvršen hemijski napad u istočnom Alepu. Trećeg novembra — napad s primenom hlora, u kojem je poginulo 28 ljudi“, rekao je španski poslanik tokom plenarnog zasedanja Evropskog parlamenta u Strazburu.

Permuj je podsetio na „odgovor predstavnika Stejt departmenta SAD Džona Kirbija, koji je odgovarajući novinarki RT, okrivio Rusiju za napade na bolnice“.

„Treba odustati od ovakvog manihejskog morala, zatražiti od svih strana da poštuju međunarodno pravo. Samo zajedničkim naporima možemo da omogućimo uspostavljanje mira“, rekao je Permuj. On je rekao da su za krvave zločine u Siriji odgovorni „oni koji su izveli terorističke napade u Parizu, Briselu, kao i u Madridu“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas zakon o sporazumu Rusije i Kine o saradnji u oblasti borbe protiv terorizma.

Sporazum, koji je potpisan u Pekingu prije šest godina, Državna duma je usvojila 11. novembra, a ratifikovan je u Savjetu federacije 16. novembra, prenosi TAS S.

Cilj sporazuma je, kako se navodi, razvoj bilateralne saradnji u borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma i sadrži članove o zajedničkim merama radi otkrivanja i efikasnog suzbijanja aktivnosti u vezi sa planiranjem i izvođenjem terorističkih napada.

Predviđena je i razmjena informacija u okviru saradnje u sprečavanju kriminalnih aktivnosti terorista i ekstremista.

U medijskoj sjeni velike završnice američke izborne utrke, ostao je redoviti godišnji sastanak predsjednika vlada Kine i 16 zemalja središnje i istočne Europe održan od 5. do 7. studenoga ove godine u glavnom gradu Latvije, čiji značaj prelazi okvire političkih i gospodarskih odnosa partnera i posebice nakon izbornog otvaranja vrata političkim promjenama u američkoj politici, ima potencijal utjecaja na globalnu geopolitičku razinu.

Sastanak u Rigi samo je posljednji u nizu održanih između Kine i europskih partnera u sklopu inicijative 16+1 pokrenute 2012. godine s primarnim ciljem jačanja gospodarske suradnje Pekinga i europskih država. Za kinesku strategiju gospodarskog prodora preko euroazijskih prostora od Kine prema Europi, definiranoj u doktrini „One Belt, One Road“, poznatoj i kao „Novi put svile“, upravo je okvir 16+1 suradnje sa središnjom i istočnom Europom ulazna točka za cijelo europsko tržište.

Dosadašnji rezultati suradnje su impresivni. Kina je samo tijekom prošle godine s ovih 16 europskih država od Baltičkog do Jadranskog mora, uključujući i države jugoistočne Europe, ostvarila robnu razmjenu u vrijednosti od 55 milijardi američkih dolara, što je gotovo jednako tradicionalno velikoj robnoj razmjeni s Rusijom od 60 milijardi dolara. Masivno su povećane kineske investicije i već se razvija veliki broj infrastrukturnih projekata kao dio brzog trgovačkog pravca na “Novom putu svile” od Atene do Budimpešte.

Iako je Kina u sklopu nacrta inicijative definirala tri prioritetna područja gospodarske suradnje - infrastrukturu, područje visoko sofisticirane tehnologije i tzv. zelenu tehnologiju - u središtu pozornosti za Peking je, zapravo, osiguranje prometnih pravaca za njegovu veliku geoekonomsku i geopolitičku strategiju. Okvir 16+1, polazna je točka kineskog ulaza na područje Europe i jedan od bitnih i ključnih koraka projekcije kineske strategije “Novog puta svile”.

Simbolički trasirajući pravce nove kineske gospodarske ekspanzije, uobličene u projektu “Novog puta svile“, serijom sastanaka 16+1 i s njima povezanih sastanaka ekspertnih timova, Kinezi suptilno grade prihvatnu točku na europskim prostorima svoje planirane mega vizije trgovačke ekspanzije - kopnenim pravcima i pomorskim rutama od Tihog i Indijskog ocena, preko Crvenog mora i Sueskog kanala, Sredozemlja do jadranske Venecije i Rijeke. Njima će se prostirati pomorska sastavnica nove kineske strateške gospodarske i geopolitičke agende povezivanja azijskog i europskog tržišta.

Izjednačavanje ruskih medija sa propagandom islamskih terorista i pozivi da se oni koji daju izjave za ruske medije javno žigošu treba da osudi svako kome je stalo do slobode govora, smatraju analitičari.

Sve glasniji povici protiv ruskih medija na Zapadu poprimaju oblike prave histerije, slične onoj koja je vladala sredinom pedesetih godina prošlog veka, na vrhuncu Hladnog rata.

Još prošle godine Evropska komisija formirala je „tim za borbu protiv ruske propagande“, a trenutno je u toku debata u Evropskom parlamentu o nacrtu rezolucije „O strateškim komunikacijama EU i kako se suprotstaviti propagandi koja dolazi iz trećih zemalja“, u kojoj su ruski mediji Sputnjik i televizija „Raša tudej“ izjednačeni sa propagandom islamskih terorista.

Takođe, u javnost je pušten predlog neprofitne „Henri Džekson organizacije“, koja je predložila niz mera prema kojima bi osobe koje nastupaju i daju izjave za TV „Raša tudej“ trebalo žigosati.

Džihadisti Islamske države upotrebili su hemijsko oružje najmanje 71 put u Siriji i Iraku od 2014. godine, navodi se u u danas objavljenoj najnovijoj analizi britanske analitičke kompanije IHS Markit.

Procenjuje se da postoji veliki rizik da ID upotrebi ovo oružje u iračkom gradu Mosulu protiv civila, ili vojnih snaga koje pokušavaju da oslobode grad, prenosi AP.

U analizi se takođe kaže da je Mosul bio centar za proizvodnju hemijskog naoružanja džihadista, ali eksperti veruju da je ID prebacila materijale i stručnjake u Siriju uoči ofanzive na taj grad koja je počela u oktobru.

HS zaključuje da su se u Mosulu najčešće koristili hlorin i iperit. Kako se precizira, džihadisti su upotrebili hemijsko oružje u Siriji 52 puta, a u Mosulu 19 puta od 2014. godine kada su zauzeli velike delove Iraka i Sirije.

Stručnjak Istraživačkog centra društva „Henri Džekson“ pri Parlamentu Velike Britanije Endrju Foksal izjavio je da je neophodno procesuirati bilo kakve kontakte Britanaca sa ruskim novinarima ili predstavnicima vlasti.

Izveštaj Foksala pod nazivom „Putinovi korisni idioti“ o tim preporukama pojavio se uoči najavljene debate u Evropskom parlamentu o rezoluciji koja podrazumeva suprotstavljanje ruskim medijima, pre svega televiziji RT i Sputnjiku.

„Svi aktivisti, novinari i političari moraju da skreću pažnju na proruske veze pojedinaca i političkih partija i da u debatama preispitivaju njihovu pouzdanost. Takođe, neophodno je sastaviti shemu svih ličnih i organizacionih veza između levičarskih i desničarskih političara i njihovih ruskih kolega“, stoji u dokumentu.

Foksal takođe smatra da levičari i desničari danas u Evropi postaju sve jači, te da je neophodno istražiti sve njihove tajne izvore finansiranja.

Pored toga, parlamenti Evrope moraju da unesu ispravke u zakonodavstvo kako bi primorali političare da deklarišu sve svoje javne nastupe, posebno za ruske medije, kao i da saopštavaju da li za njih dobijaju određene finansijske podsticaje.

„Ukoliko ti političari dobijaju honorare za svoje javne nastupe, to je isto kao i da uzimaju novac direktno od Kremlja, čime se stvara finansijska veza između njih i organizacija u Moskvi“, dodao je Foksal, iako nije naveo nijedan primer da je iko davao izjave za ruske medije i da je za to dobio bilo kakav honorar.

Bivši premijer Francuske Fransoa Fijon, koji je favorit za nominaciju za predsedničkog kandidata stranaka desnog centra, izjavio je u ponedeljak da Rusija ne predstavlja problem i da je "potpuno glupo" odbaciti je od sebe.

- Ja samo vidim da je ona najveća zemlja na svetu i mi je guramo ka Aziji na potpuno glup način. Ni na koji način ne preti našoj bezbednosti - ocenio je Fijon za televiziju TF1.

Francuski zvaničnici vršili su pritisak da se produže sankcije, koje je Evropska unija uvela Moskvi zbog njenih akcija u Ukrajini, a predložili su i dodatne sankcije zbog uloge Rusije u Siriji, podseća Rojters.

- Govorite o entuzijazmu o zbližavanju sa Rusijom. Nema entuzijazma - ocenio je Fijon.

Fijon i, takođe bivši francuski premijer, Alen Žipe osvojili su najviše glasova u nedelju u prvom krugu unutarstranačkih izbora za predsedničkog kandidata stranaka desnog centra.

Fijon je osvojio 44 odsto glasova, zbog čega ga mnogi smatraju favoritom za nominaciju u odnosu na Žipea.

Predsednički izbori će u Francuskoj biti održani sledeće godine u dva kruga - 23. aprila i 7. maja.

Turska vojska gađala je naseljeno mesto Šejh Naser severoistočno od sirijskog grada El Baba u provinciji Alep.

U granatiranju je poginulo sedmoro civila, saopštila je agencija "SANA".

Istovremeno je ranjeno preko 10 ljudi, dodaje agencija.

Izvori tvrde da je cilj vazdušnog napada civilna infrastruktura, međutim, velika šteta naneta je upravo stambenim zgradama.

Prethodno je saopšteno da je međunarodna koalicija predvođena SAD gađala naseljeno mesto El Salihija u sirijskoj provinciji Raki, kada je poginulo najmanje 10 civila.

Međutim, ubrzo zatim je reagovao Pentagon saopštivši da koalicija u tom delu zemlje nije sprovodila vazdušne napade.

Je li obojena revolucija u tijeku u SAD-u? Mnogi članci argumentiraju da zbilja jest tako. Većina ljudi u Sjedinjenim Državama vjerojatno nije čula mnogo o obojenim revolucijama jer se one uvijek odvijaju izvan granica SAD-a i većina stoga ne zna prepoznati ukazujuće znakove kada je takva revolucija u tijeku. Mnoge države širom svijeta su bile žrtve takvih revolucija, a mnogima od njih je orkestrirao psihopat psihopata - George Soros.

Kako je mudra osoba jednom rekla: "Onaj tko je upozoren stigne se pripremiti" i stoga bi bilo dobro imati znanje kako izbjeći biti uvučen u podržavanje takvih "revolucija" koje suprotno onome što zastupaju, nikada zapravo nisu za demokraciju i pravdu. Kineski pastor Leung je istaknuo 12 koraka promjene režima.

Ključna razlika je što ovaj put Sjedinjene Države ne provode promjenu režima negdje dalje, nego u samoj Americi kako bi poslužila moćnicima na vlasti.

12 koraka su kako slijedi:

1. Poslati obavještajce CIA-e, MI6-a i ostalih obavještajnih službi kao studente, turiste, volontere, biznismene, reportere u ciljanu zemlju.
2. Uspostaviti nevladine organizacije (NGO-e) pod krinkom humanitarizma kako bi se borile za "demokraciju" i "ljudska prava"
3. Privući lokalne izdajice, naročito akademike, političare, reportere, vojnike, itd., podmićivanjem ili ucjenama protiv onih koji imaju neku mrlju u svom životu.
4. Ako ciljana zemlja ima sindikate, podmititi ih.
5. Izabrati privlačnu/lako pamtljivu temu ili boju za revoluciju. Primjeri uključuju Praško proljeće (1968.), Baršunastu revoluciju (istočna Europa 1989.), Revoluciju ruža ili Ružičastu revoluciju (Gruzija 2003.), Revoluciju cedra (Libanon 2005.), Narančastu revoluciju (Ukrajina 2004.), Zelenu revoluciju (Iran), Revoluciju jasmina, Arapsko proljeće, te čak i hongkongšku Revoluciju kišobrana.
6. Započeti prosvjede iz bilo kojeg razloga kako bi se pokrenula revolucija. Razlog mogu biti ljudska prava, demokracija, korupcija vlade ili elektorska prevara. Dokaz nije potreban, bilo kakva izlika je dovoljna.
7. Ispisati znakove protesta i transparente na engleskom jeziku kako bi i Amerikanci mogli vidjeti, tj. kako bi se uključilo američke političare i građane.
8. Pustiti da se korumpirani političari, intelektualci i vođe sindikata pridruže prosvjedima i pozvati sve ogorčene ljude da se pridruže.
9. Američki i europski mainstream mediji pomažu kroz neprekidno naglašavanje da je revolucija pokrenuta zbog nepravde, čime postižu podršku većine ljudi.
10. Kada cijeli svijet gleda izvesti akciju pod lažnom zastavom. Ciljana vlada uskoro bude destabilizirana i izgubi podršku među svojim narodom.
11. Umiješati nasilne agente provokatore kako bi isprovocirali policiju da upotrijebi silu. To će postići da ciljana vlada izgubi podršku drugih država i postane "nelegitimna" u očima međunarodne zajednice.
12. Poslati političare pri SAD-u, EU-u i UN-u da zahtijevaju djelovanje, čime se ciljana vlada suočava s prijetnjom ekonomskih sankcija, zona zabranjenog leta, te čak i zračnih napada i ustanka naoružanih pobunjenika.

Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će prvog dana preuzimanja vlasti izaći iz trgovinskog sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP).

"Zatražio sam od svog tranzicijskog tima da sastavi spisak izvršnih aktivnosti koje možemo preduzeti već prvog dana kako bismo obnovili naše zakone i vratili natrag naša radna mesta", kazao je Tramp u video poruci u kojoj je najavio prioritete u prvih sto dana vlasti.

"Kad je reč o trgovini, objavljujem da imamo nameru da se povučemo iz Transpacifičkog partnerstva, potencijalne katastrofe za našu zemlju", rekao je Tramp.

"Umesto toga, pregovaraćemo o sklapanju bilateralnih trgovinskih sporazuma kako bismo vratili radna mesta i industriju nazad na američko tlo", kazao je novoizabrani američki predsednik najavivši povlačenje iz trgovinskog sporazuma koji je potpisan 2015. i koji uključuje 12 zemalja tog područja, a u koji nije uključena Kina.

Sporazum još nije ratifikovan, a kada bi stupio na snagu, pokrivao bi 40 odsto svetske ekonomije. Tramp je u svojoj videoporuci objavljenoj na društvenim mrežama naveo ukupno šest poteza koje namerava da povuče prvog dana u Beloj kući:

— povlačenje iz TPP-a
— ukidanje restrikcija u proizvodnji energenata u SAD što bi trebalo da otvori milione radnih mesta
— ukidanje propisa koji se odnose na preduzetništvo i uvođenje pravila da se na svaki novi propis ukinu dva stara
— naručivanje plana borbe protiv kibernetičkih napada i svih drugih napada
— naređivanje istrage zloupotrebe viza kojima se nanosi šteta američkim radnicima
— uvođenje petogodišnje zabrane bavljenja lobističkim poslovima svima koji napuste visoki položaj u državnoj službi

Analitičari i brojni komentatori na društvenim mrežama redom ističu ono što Tramp nije spomenuo među svojim prvim potezima — gradnju zida na granici s Meksikom i ukidanje Obamakera.