SAD narušavaju globalnu bezbjednost i traže "apsolutnu nadmoć" ali Peking neće slijediti "utabanu stazu" velikih sila u traženju hegemonije, umjesto toga će se fokusirati na "svjetsku klasu" kaže novi kineski vojni dokument.

Kina je izrazito zaoštrila svoj ton prema SAD-u u Bijeloj knjizi nacionalne odbrane.

Knjiga koju je izdalo Ministarstvo odbrane Kine, okrivljuje Washington za usvajanje "jednostranih politika" kao i za izazivanje konkurencije između vodećih svjetskih sila.

Peking vjeruje da SAD nakon "tehnoloških i institucionalnih inovacija u potrazi za apsolutnom vojnom superiornošću", podrivaju globalnu stratešku stabilnost tako što intenzivno ulažu u nuklearna, svemirska, sajber i raketna oružja.

U blizini Kine situacija izgleda još više zabrinjavajuća, napominju lokalni stratezi, ističući da Washington nastavlja sa jačanjem svojih vojnih saveza u Aziji i na Pacifiku.

Knjiga spominje Tajvan gdje separatističke snage predstavljaju najveću neposrednu prijetnju miru i stabilnosti. Peking će u toj oblasti biti spreman upotrebiti i silu ukoliko to bude neophodno. Bijela knjiga predviđa da će Kina "odlučno poraziti svakoga ko pokuša odvojiti Tajvan od Kine".

Bez obzira na to koliko je ugrožavaju američke geopolitičke ambicije, Kina nikada neće pratiti promašaje američke hegemonije. Kina neće tražiti bilo kakvu sferu uticaja budući da je član nuklearnog kluba više od pola vijeka, obavezana je na "nuklearnu strategiju koja ne uključuje korištenje nuklearnog oružja u bilo kom trenutku i pod bilo kakvim okolnostima osim odgovora na nečiji nuklearni napad".

Bijela knjiga poziva na brze promjene u vojnoj strategij Kine.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da je dopisnik Bi-Bi-Sija Vil Grant tokom konferencije za novinare na Kubi postavio pitanje ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu sa pogrešnim citatom predsednika Rusije Vladimira Putina.

Zaharova je na svojoj stranici na Fejsbuku napisala da je novinar naveo da je tokom posete Latinskoj Americi "Putin pre nekoliko godina rekao da između dve Amerike ne sme biti vakuuma, a ako Vašington ne namerava da ga popuni, to će učiniti Rusija".

Ministarstvo je objasnilo da je britanski novinar mislio na konferenciju za štampu Putina i bivšeg predsednika Venecuele Uga Čavesa 2. aprila 2010. godine. Tada je sam Grant pitao Putina o mostovima između kontinenata i vojno-tehničkoj saradnji Rusije i Venecuele.

Prema rečima Zaharove, Putin odgovarajući na pitanje "uopšte nije rekao ono što je Britanac danas u Havani prepričao".

"Kada sam ga upitala zašto je danas na konferenciji za novinare na najgrublji način iskrivio smisao citata, britanski novinar je odgovorio da su krivi prevodioci koji 2010. godine, izgleda, nisu dobro preveli Putina", napisala je ona.

Pri tome je Ministarstvo spoljnih poslova utvrdilo da nije Putin 2010. godine dao izjavu o vakuumu, već američki državni sekretar Majk Pompeo 2019. godine u Čileu.

"Dopisnik kraljevske televizije malo je pogrešio. Pripisao je citat američkog državnog sekretara predsedniku Rusije. Sve reči je dobro zapamtio — svaka čast. A sve ostalo je pomešao", istakla je Zaharova.

Ona je takođe podsetila da Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije ranije nije dozvolilo novinarima RT i Sputnjika da prisustvuju konferenciji o slobodi medija i pouzdanosti informacija, optužujući ruske medije za "dezinformacije".

"Gospodo britanski cenzori, obratite pažnju na falsifikate koje šire dopisnici vaših britanskih medija. I sledeći put razmislite da li bi trebalo da dozvolite Bi-Bi-Siju da prisustvuje vašim divnim konferencijama o borbi protiv dezinformacija", zaključila je Zaharova.

Visoki istražitelj za digitalnu tehnologiju malezijske firme OG IT "Forenzic services" Akaš Rozen u novom dokumentarnom filmu holandskog režisera Maksa van der Verfa o okolnostima katastrofe tvrdi da je Služba bezbjednosti Ukrajine promijenila snimak razgovora predstavljenih kao dokaz u slučaju nesreće MH17 iznad Donbasa.

Činjenice izmjene snimka potvrdio je u filmu i njemački stručnjak Norman Riter.

Dokumentarni film Maksa van der Verfa, koji traje 28 minuta i koji se bavi nezavisnom istragom o padu aviona, objavljen je na Youtubeu sredinom jula. U filmu su prikazana svjedočenja malezijskog premijera Mahatira Muhameda i pukovnika Muhameda Sakrija, koji je rukovodio grupom istražitelja Vlade Malezije, kao i rezultati ispitivanja navodnih snimaka pregovora koje je predstavila SBU, koje je izvela malezijska firma OG IT "Forenzic services". Direktor i koproducent filma je Jana Jerlašova.

"Ovo je prepravljeno. Nivo šuma se razlikuje od ovog zvučnog zapisa. Vidite ovaj audio-zapis, nivo šumova u tom dijelu se razlikuje. Ovdje niže, a ovdje više", rekao je Rozen. "Da, to je spajanje zvuka... A ovdje se može vidjeti toliko isječenih segmenata. To je jasno, može se vidjeti - nedostaje audio", dodao je analitičar.

Njemački analitičar Norman Riter potvrdio je riječi stručnjaka, napominjući da su telefonski snimci bili krivotvoreni pomoću devet zasebnih manipulacija.

"Pronašao sam ukupno devet manipulacija. Ovdje ima mnogo promjena. I zaista sumnjam u autentičnost tih snimaka", istakao je Riter.

Kineska vojska izjavila je kako njezine snage mogu biti razmještene u Hongkongu s ciljem uspostave poretka na zamolbu vlade toga grada, piše u srijedu, 24. srpnja, hongkonški medij South China Morning Post.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane Wu Qian izjavio je kako vandalizam prema zgradi središnje kineske vlade u Hongkongu predstavlja izazov načelu "Jedna zemlja, dva sustava".

"Mi pozorno pratimo razvoj stanja u Hongkongu, poglavito nasilne napade radikala na zgradu institucija središnje vlade 21. srpnja", izjavio je u srijedu Wu Qian na konferenciji za medije. "Pojedini postupci radikalno nastrojenih prosvjednika bacaju izazov autoritetu središnje vlade i osnovama načela "Jedna zemlja, dva sustava", kazao je glasnogovornik kineskog MO.

Wu Qian je, odgovarajući na pitanje kako će Ministarstvo obrane reagirati na događaje u Hongkongu, odgovorio samo da "članak 14 zakona o garnizonu sadrži jasna pravila", ne precizirajući detalje.

Zakon o garnizonu stupio je na snagu 1. srpnja 1997.g. na dan predaje suvereniteta nad Hongkongom Kini od strane dotadašnje britanske kolonijalne vlasti. U njemu se navodi kako se vlada Hongkonga, u skladu s Osnovnim zakonom grada, može obratiti središnjoj vladi u Pekingu za pomoć od strane garnizona kineske vojske u Hongkongu za održavanje javnog reda i otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. Ako takva molba vlade Hongkonga bude odobrena, honkonški garnizon kineske vojske uputit će svoje vojnike na izvršenje postavljenih zadaća.

Međutim, Eric Chan Kwok-ki, šef kabineta vlade Hongkonga, izjavio je kako se vlada ne planira obraćati za pomoć tamošnjem garnizonu kineske vojske.

Ali veteran po pitanju praćenja Kine Johnny Lau Yui-siu izjavio je kako komentar glasnogovornika kineskog MO zaslužuje pozornost jer se on dostatno razlikuje od ranijih stavova kopnene Kine, kada se uvijek navodilo kako se garnizon kineske vojske u Hongkongu neće miješati u unutarnje stvari grada.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova sinoć je predstavilo rusku koncepciju zajedničke sigurnosti u zoni Perzijskog zaljeva i time indirektno dalo do znanja kako se Moskva protivi samostalnoj inicijativi Sjedinjenih Država, zasnovanoj na pronalasku saveznika za stvaranje koalicije pod vodstvom Washingtona, čije bi vojne snage trebale patrolirati zonom Perzijskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca s ciljem osiguranja slobode plovidbe i sprječavanja "terorističkih aktivnosti Irana", kako se prekjučer izrazio američki državni tajnik Mike Pompeo u intervjuu za izvjesni američki medij.

Moskva na taj problem gleda puno šire i, za razliku od Washingtona, čija inicijativa ne može prikriti njezin primarni cilj - osiguranje američkih strateških interesa i ostvarenje ciljeva nove američke bliskoistočne politike, prije svega one prema Iranu, ona problemu pristupa mudrije i nastoji mu dati globalni prizvuk, pri čemu u njegovo riješavanje uključuje sve relevantne strane.

Ruski prijedlog, zapravo, u trenutačnim globalnim i regionalnim (bliskoistočnim) geopolitičkim uvjetima djeluje gotovo utopistički i idealistički. Međutim, cilj Moskve je ukazati na već pomalo od svih (pa i same Rusije) zaboravljeno poštivanje međunarodnog prava, i na uporabu dijaloga i diplomacije za rješavanje problema, umjesto prijetnji uporabom sile.

Koliko je to sve (ne)realno vjerojatno zna i sama Moskva, ali, očito, u uvjetima kada Washington izazivanjem duboke krize s Iranom, koja prijeti opasnim posljedicama za regiju i šire, iznova nastoji ojačati svoj utjecaj u toj regiji (ozbiljno poljuljan gafovima Obamine administracije ali i pojedinim potezima ove sadašnje-Trumpove), ona opet želi reći kako se o svemu tome i Rusiju nešto mora pitati. Jer bogatstvo energenata i opasnost od terorizma i njegovog prelijevanja izvan regije svakako su nezaobilazne teme, bitne i za ruske nacionalne interese. Evo o čemu se konkretno radi:

Dakle, u ruskom MVP tim su povodom izjavili kako vojno-politički potresi i terorističke ugroze u regiji, u kojoj se nalaze ogromne zalihe ugljikovodika, mogu dovesti do pogubnih posljedica za čitavi svijet. Odatle i potreba da se Moskva aktivno uključi u riješavanje problema. Originalan tekst ruske koncepcije objavljen je na službenom sajtu tamošnjeg MVP.

Oni koji su nekako propustili "Russiagate" izvještaj sada mogu vidjeti adaptaciju filma, svjedočenje bivšeg specijalnog odvjetnika Roberta Muellera pred dva kongresna odbora.

Mueller se danas trebao pojaviti pred sudskim i obavještajnim povjerenstvima, i to četiri mjeseca nakon što je zaključio svoju istragu o tvrdnjama demokrata da je Donald Trump bio "u dosluhu" s Rusijom tijekom predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine. Mueller nije uspio pronaći nikakav dokaz koji bi potkrijepio tu tvrdnju.

Demokrati, koji su svoje nade polagali u Muellera da bi mogao prisiliti Trumpa da izađe iz Ovalnog ureda, brzo su od razočaranja došli do gnjeva, tvrdeći da je njegovo izvješće od 448 stranica, objavljeno sredinom travnja, dokazalo da se predsjednik upustio u opstrukciju pravde.

Mueller je u početku oklijevao svjedočiti, rekavši novinarima krajem svibnja da je izvještaj sam po sebi razumljiv i da mu nema što dodati.

"Te smo riječi odabrali pažljivo, a rad govori sam za sebe. Izvješće je moje svjedočenje."

Prvobitno je trebao svjedočiti 17. srpnja, ali je to odgođeno za tjedan dana.

Očekuje se da će republikanci ispitivati Muellera zbog podrijetla njegove istrage. Također će se dotaći uloge bivših djelatnika FBI-a, Petera Strzoka i Lise Page, poznatih po zloglasnim anti-trump tekstovima razmijenjenim tijekom njihove izvanbračne afere, te uloge "dosjea" koje je sastavio britanski špijun Christopher Steele.

Demokrati, s druge strane, namjeravaju iscijediti sve informacije iz saslušanja radi maksimalnog publiciteta, objavljivati ključne trenutke na Twitteru s unaprijed pripremljenim hashtagovima i pročitati slavne osobe iz izvješća posebnog savjetnika, sve u nastojanju da oslikaju Trumpa kao prijetnju "našoj demokraciji".

Strategija stranke opisana je u memorandumu na šest stranica kojeg je napisala Nancy Pelosi. Ona je udvostručila tvrdnje koje je Clintonina kampanja prvi put iznijela u srpnju 2016. godine.

Lideri Zapada su doslovno slepi na ogromne promene odnosa moći u svetu. Uskoro će realna stvarnost Novog sveta svima biti jasna
Zašto svi zapadni lideri, stručnjaci i akademici i dalje nastavljaju da preziru izvanredan napredak u ekonomskoj i strateškoj saradnji koja se ostvaruje između Rusije i Kine, kao i između tih zemalja i njihovih suseda? U proteklih šest godina, predsednici Rusije i Kine - Vladimir Putin i Si Đinping - su se susreli ne manje od 30 puta na brojnim konferencijama.

Presednik Si je od petog do sedmog juna bio u državnoj poseti Rusiji tokom koje su on i predsednik Putin imali bilateralne razgovore, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma između dva lidera o jačanju globalne strateške stabilnosti u modernoj eri. Zatim su, od osmog do desetog juna, oba lidera prisustvovala Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu (SPIEF).

U Velikoj Britaniji počinje Džonsonova era. Tako svetski mediji komentarišu pobedu Borisa Džonsona u trci za novog lidera Konzervativne partije (torijevaca) i premijera.

Džonsona, novinara, poslanika u Parlamentu, bivšeg šefa diplomatije i bivšeg gradonačelnika Londona, jednog od najžešćih predvodnika pokreta za izlazak Britanije iz EU, prati reputacija ljubavnika, drskog i bombastičnog momka iz engleske visoke klase. Njegova frizura često je poređena sa frizurom Donalda Trampa. Ekstravagantnim nastupom i karakterom neuobičajenim za savremenu britansku političku scenu, Džonson je već odavno u centru pažnje, ne samo britanskih medija.

Izjava predsednika SAD Donalda Trampa da bi rat u Avganistanu, ukoliko poželi, mogao da završi za svega nedelju dana, ali da bi u toj operaciji poginulo 10 miliona ljudi, izazvala je burnu reakciju. Iako zvuči poprilično ratoborno, analitičari su saglasni da nju ipak treba tumačiti mirotvorački, te da nikakvih novih sukoba u toj zemlji neće biti.

Da bi se uopšte razumela Trampova izjava potrebno je prvo sagledati aktuelnu situaciju Avganistanu. Prema rečima političkog analitičara i direktora Ruskog analitičkog centra za Bliski istok i Kavkaz Stanislava Tarasova, talibani trenutno uživaju podršku oko 40 odsto ukupnog stanovništva Avganistana i predstavljaju izuzetno jaku silu, a upravo zato je Amerika i pokrenula pregovore sa njima.

Kako kaže, ne treba se orijentisati isključivo na Trampove reči ili na njegov način razmišljanja — američki predsednik je po pitanju Avganistana poprilično emotivan. Iako je preduzeo konkretne mere i doneo odluku o povlačenju snaga, Amerikanci su u isti mah pokrenuli poluzatvorene pregovore sa talibanima, doduše bez učešća zvaničnog Kabula.

U veljači, predsjednik Trump je diskretno potpisao zakon "Obitelj na prvom mjestu" koji će, kad konačno stupi na snagu 1. listopada, uveliko smanjiti zloupotrebe u sustavu udomiteljstva koje olakšavaju trgovinu djecom u seksualne svrhe i osujetiti pedofilne krugove.

Obitelj na prvom mjestu će prvenstveno prioritizirati federalno financiranje za djecu bez roditelja, kako bi mogli ostati sa svojim obiteljima, bliskim rođacima ili obiteljskim prijateljima, ako je to uopće moguće, umjesto da ih se šelje u grupne domove, gdje su ponekad staratelji nepoznate osobe, a u nekim slučajevima ta djeca mogu biti zlostavljana ili čak prodana kao seksualno roblje.

"Sa Zakonom Obitelj na prvom mjestu, države i teritoriji mogu se koristiti ovim sredstvima za preventivne radnje koje bi omogućile 'kandidatima za udomiteljsku skrb' da ostanu sa svojim roditeljima ili rodbinom".

"Države će dobiti naknade za preventivne usluge do 12 mjeseci", dodaje se u izvješću.

Obitelj na prvom mjestu dolazi u kritičnom vremenu, kada obitelji i aktivisti zaista počinju govoriti o strahotama koje su opazili ili pretrpjeli od Službe za zaštitu djece (CPS). Agenti CPS-a su nekim roditeljima prisilno oteli djecu i uklonili ih iz njihove skrbi, i to pozivajući se na lažne optužbe, samo da bi ta djeca postala žrtve trgovine.

Prema smjernicama koje je izdao Odjel iz Iowe, Obitelj na prvom mjestu spriječit će mogućnost da CPS odvoji djecu "putem usluga zaštite obitelji temeljenih na dokazima", koje uključuju procjene mentalnog zdravlja, programe liječenja ovisnosti, te programi o vještinama roditeljstva, a uključuju obrazovanje roditelja i individualno i obiteljsko savjetovanje.