U trenutku kada se Europa navodno priprema za oštro suočavanje u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, Reuters otkriva da su pokrenuti preliminarni pregovori američke administracije i Berlina o premještanju snažnog sustava proturaketne obrane u Njemačku "kako bi se ojačala europska obrana". Reuters navodi kako su informaciju potvrdila dva izvora koja su upoznata s pitanjem, dok stručnjaci naglašavaju kako bi ovaj potez mogao potaknuti nove napetosti s Moskvom.

Početni prijedlog je razmještanje američkih sustava Terminal High Altitude Area Defense (THAAD) u Europu, što je odlučeno nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz iranskog nuklearnog sporazuma postignutog 2015. godine. Pentagon tvrdi da su novonastale okolnosti takve da se Europa opet mora braniti od iranske prijetnje, zbog čega mora ojačati protuzračnu i raketnu obranu.

I dok se Europa i Sjedinjene Države sukobljavaju oko sudbine nuklearnog sporazuma, dijele zabrinutost zbog nastavka razvoja balističkih projektila u Iranu, prenosi Reuters.

"Iranski projektili "Shahab 3" već imaju domet najmanje 2000 kilometara, dovoljno da dođu do južne Europe, a Iranska revolucionarna garda je poručila daće se domet povećati, ako bude prijetnji Islamskoj Republici. Navodno je za povećanje dometa stvar strateške doktrine Teherana, a ne tehnoloških ograničenja", piše autor članka Andrea Shalal, koji nas vraća u priču o iranskoj prijetnji u vrijeme odluke o raspoređivanju američkog proturaketnog štita u Europi, kada se ovaj potez pravdao "iranskom prijetnjom", iako su sustavi postavljeni blizu ruskih granica.

"Američko Europsko zapovjedništvo (EUCOM) već godinama pokušava rasporediti sustave THAAD u Europi i američko povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma je dodatno pridonijelo da se ova tema opet stavi na dnevni red", rekla je Riki Ellison, čelnica neprofitnog Odvjetničkog saveza za raketnu obranu.

Dakle, službeni razlog za raspoređivanje sustava bi trebao biti zaštita Europe od iranskih balističkih projektila. Međutim, prije samo tjedan dana je zapovjednik savezničkih snaga u Europi, američki general Curtis Scaparrotti, rekao kako SAD moraju povećati svoje vojne kapacitete u Europi kako bi se suprotstavili "ruskoj prijetnji".

Zaboravite galamu oko iranskog nuklearnog programa - Netanyahu i neokonzervativci vrište o neizbježnom nestanku svijeta od strane nepostojećeg nuklearnog oružja u Iranu već više od dvadeset godina. Istina je da je Iran na meti zapadnih imperijalista zbog četiri glavna geopolitička razloga:

Naftna konkurencija

U svjetlu dokazanih svjetskih rezervi, Iran je na 4. mjestu po nafti i 2. po prirodnom plinu. Prema tome će slobodni Iran ugroziti ulogu Saudijske Arabije kao proizvođača nafte br. 1.

Da bi dali neki povijesni kontekst, jedini razlog zbog kojeg su Saudijci sada toliko bogati jest da je Iran od 1979. godine praktički izoliran zahvaljujući američkim sankcijama. Desetljećima prije toga, Iran je bio na 1. mjestu u proizvodnji i preradi nafte, ali sve se promijenilo kada su Saudijci s međunarodnim financijerima tijekom dolarske krize sedamdesetih godina stvorili šemu nafta za dolar ("petrodolar"). Zauzvrat, zapadni imperijalisti su Iran pretvorili u globalnog izgnanika. Tako je Iran 1970. proizvodio više nafte nego Saudijska Arabija; međutim, u 1980. Saudijci su proizvodili šest puta više nafte nego Iranci!

Ponovno oživljeni Iran također će značiti konkurenciju američkim tvrtkama za naftu i škriljevce koji su od 2011. godine pojačale proizvodnju (kada je Libija uništena!).

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) je odbacilo SAD-ov nacrt rezolucije, koji poziva na osudu Hamasa kojeg Washington smatra odgovornim za nasilje u Gazi.

Nacrt rezolucije nije prihvaćen nakon što nije dobio podršku najmanje devet članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Da bi bilo koja rezolucija bila usvojena potrebno je da je podrži najmanje devet od ukupno 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti te da niko od stalnih članica ne uloži veto.

Nakon što je SAD ranije u petak uložio veto na nacrt rezolucije UN-a koja poziva na zaštitu Palestinaca, prešlo se na glasanje o nacrtu rezolucije koji poziva na osudu palestinskog pokreta Hamasa.

Nacrt je podržao samo SAD, dok su protiv bili Rusija, Kuvajt i Bolivija, a 11 zemalja je ostalo suzdržano.

U nacrtu rezolucije, koji je predložio SAD, tražilo se da se najoštrije osude raketni napadi iz Gaze na Izrael i koji, kako se navodi, nanose štetu civilnoj infrastrukturi.

Podsjetimo, SAD je u petak spriječio usvajanje nacrta rezolucije koji je predložio Kuvajt, a o kojem su skoro dvije sedmice trajale žestoke rasprave.

Nacrt rezolucije je podržalo 10 zemalja, dok su suzdržani ostali Velika Britanija, Poljska, Holandija i Etiopija.

U prvobitnom nacrtu se tražila međunarodna zaštita za palestinski narod, dok je u njegovoj konačnoj verziji apelovano na "razmatranje mjera u cilju uspostave međunarodne zaštite" za palestinske civile.

SAD su stavile veto na prijedlog rezolucije Vijeća sigurnosti UN kojim se poziva na međunarodnu zaštitu Palestinaca na području Gaze.

Ambasador SAD pri UN Niki Hejli (Nikki Haley) je izjavila da "Hamas" snosi najveću odgovornost za "grozne uslove života" u Gazi.

Od 15 članova Vijeća, predstavnici deset zemalja su podržali prijedlog rezolucije. SAD su jedine bile protiv, dok su četiri zemlje, uključujući Veliku Britaniju, ostale uzdržane.

Da bi se rezolucija usvojila, potrebno je devet glasova, a da SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija ili Kina ne stave veto.

Kako prenosi Hezbollahov kanal Al-Manar, izraelski ministar obrane Avigdor Lieberman se jučer sastao s ruskim kolegom Sergejem Šojguom u Moskvi kako bi dobio odgovor o navodnoj povećanoj vojnoj nazočnosti Irana u Siriji.

Lieberman je na Tweeteru objavio "kako primarni fokus Izraela sprečavati jačanje Irana i njegovih saveznika u Siriji".

Prije tjedan dana je Wilbert Paulissen, voditelj odjela za kaznenu istragu nizozemske nacionalne policije, na konferenciji za novinare rekao da je projektil "Buk" kojim je oboren malezijski putnički zrakoplov 2014. nad istočnom Ukrajinom ispalila ruska 53. protuzračna brigada iz Kurska. Na konferenciju je donio dio projektila koji je navodno oborio malezijski Boeing i pokazao stare snimke iz 2014. koje "dokazuju kretanje ruskog sustava protuzračne obrane iz Kurska do istočne Ukrajine".

Voditelj istraživačke skupine Fred Westerbeke je istaknuo da je istraga u "završnoj fazi, ali da posao još nije završen".

"Prethodnih godina smo prikupili mnogo dokaza, ali još nismo spremni za podizanje optužnica", rekao je Westerbeke.

Nakon toga, prije dva dana, nizozemski ministar vanjskih poslova Stef Blok je pozvao Rusiju na suradnju u istrazi o obaranju leta MH17, čime je praktično pobio "nesporne dokaze" koje je predstavio Wilbert Paulissen.

"U utvrđivanju onoga što se dogodilo s letom MH17 nijedna država nema pravo šutjeti", rekao je Blok u kratkom govoru.

"Svima je dužnost konstruktivno surađivati ​​i osvijetliti istinu, a ne da je kontinuirano zamagljujemo", rekao je Stef Blok.

Nizozemska i Australija optužuju Rusiju

Nizozemska i Australija su prošlog tjedna poduzeli radikalan diplomatski korak i Rusiju optužili za obaranje zrakoplova s 298 ljudi, članova posade i putnika, od kojih su većina bili Nizozemci. Rusija i dalje poriče uključenost i istražni tim Nizozemske naziva "političkim, a ne neovisnim".

U svom govoru u Vijeću sigurnosti je Stef Blok podsjetio da je nedugo nakon katastrofe jednoglasno usvojena rezolucija kojom se poziva na rasvjetljavanje istine i pravdu. Za rezoluciju je glasalo svih petnaest članica Vijeća sigurnosti, uključujući Rusku Federaciju.

Poslovni medij The Financial Times navodi, kako su američke tvrtke upozorile na rizike od ozbiljnih gubitaka zbog uvođenja carina na uvoz čelika i aluminija, koje je uvela Trumpova administracija.

Američke poslovne grupacije izjavile su kako odluka o uvođenju carina na uvoz iz zemalja saveznica Sjedinjenih Država, uključno Kanadu i EU, može poljuljati globalni trgovinski sustav, ograničiti investicije i dovesti do smanjenja radnih mijesta.

Udruženje američkih proizvođača i potrošača metala objavilo je slijedeće: "Ograničene isporuke sirovina u SAD i uvođenje carina na uvoz iz (zemalja) naših bliskih trgovinskih partnera dovest će do neposredne štete za američke proizvođače."

Carine, uvedene prema drugim zemljama početkom ove godine, već su dovele do oštrog povećanja rashoda za američke korisnike čeličnih proizvoda. Sukladno podatcima S&P Global Platts, temeljne cijene čelika u ovoj godini porasle su za 2% u Sjevero-zapadnoj Europi i za 8% u Jugo-istočnoj Aziji. Istodobno su u SAD-u porasle za čak 37%. Bazična cijena aluminija u ovoj godini u SAD-u je porasla za 12%.

Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine na uvoz čelika i aluminija, u prvom redu usmjerene protiv Kine, ali ih je proširio i na Europsku uniju i neke druge američke partnere, davši im, prethodno, rok do 1. lipnja za postizanje novog sporazuma sa SAD-om, do čega, međutim, nije došlo. Europska komisija osudila je američko uvođenje carina protiv njezinih članica i najavila poduzimanje odgovarajućih mjera, između ostalog i kroz uvođenje carina na pojedine američke proizvode, a najavila je i pokretanje istrage unutar WTO-a zbog američkog kršenja pravila o slobodnoj trgovini.

Drugim riječima, stvaraju se ozbiljne pretpostavke za početak "trgovinskog rata" svih protiv svih, što može ozbiljno potresti čitavu svjetsku ekonomiju ali i uništiti dosadašnje mehanizme i pravila koja su vrijedila po pitanju globalne trgovine.

U Italiji se dogodio novi obrat. Vladu će ipak sastaviti Giuseppe Conte, nakon što je bivši čelnik Međunarodnog monetarnog fonda Carlo Cottarelli, kojeg je predsjednik Mattarella odredio za sastavljanje tehnokratske vlade, vratio mandat.

Koalicija koju čine Pokret pet zvjezdica (M5S) i Sjeverna liga ponovo su predstavili Contea s popisom ministara na kojem je "sporni euroskeptik" Paolo Savona ministar europskih poslova. Umjesto njega će ministar ekonomije i financija, sektori kojima u Italiji upravlja jedno ministarstvo, biti Giovanni Tria. S potvrdom u parlamentu vjerojatno neće biti problema obzirom da tamo imaju većinu.

Zašto je Sergio Mattarella "pristao na kompromis"? Naime, prema istraživanju javnog mnijenja, dvjema strankama koje čine vladajuću koaliciju, nakon što je Mattarella prekršio ustavne ovlasti i odbio potvrditi vladu s "euroskeptikom" Savonom za ministra ekonomije i financija, popularnost je počela rasti.

Koalicija "M5S-Lega", da su se izbori održali 28. svibnja, uz manje koalicijske stranke, dobili veći broj glasova nego na prošlim izborima. Stoga je odlučeno kako je bolje ne ići na ponovljene izbore i ipak dati mandat Conteu, iako bez "spornog" ministra "NoEuro" Paola Savone.

Kako bi se izbjegla veća šteta, po predsjednika Mattarellu i talijanske eurofile, odlučeno je da je bolje ići u sastav vlade s aktualnim omjerom snaga, iako su "M5S-Lega" formalno pristali na kompromis i umjesto Savone za ministra financija imenovali Giovannija Triu.

Budući da je sudbina talijanskog ministarstva financija ranije određena, Giuseppe Conte, novi talijanski premijer, prihvatio je ponudu formiranja nove talijanske vlade i otkrio sljedeće ključne članove:

Čelnik Pokreta pet zvjezdica, Luigi Di Maio, imenovan je za ministra rada i gospodarskog razvoja i zamjenika premijera.

Vođa Sjeverne lige Matteo Salvini je imenovan za ministra unutarnjih poslova i zamjenika premijera

Nakon propalih pregovora s Washingtonom i uvođenja američkih carina na europski čelik i aluminij, što je tek prva u nizu mjera koje razmatra Trumpova administracija, Bruxelles se, logično, osjeća prevarenim od strane velikog saveznika s one strane Atlantika.

U svjetlu najnovijih zbivanja i mogućeg trgovinskog rata između Europe unije i Sjedinjenih Država, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je pozvao na "okončanje demonizacije Rusije", dva mjeseca nakon što je EU protjerala ruske diplomate kao odgovor na trovanje bivšeg dvostrukog agenta u Salisburyu, piše The Guardian.

Juncker je također rekao "kako, obzirom na veličinu i važnost Rusije, EU mora ponovo uspostaviti odnose s Moskvom".

"Stvarno mislim da moramo uspostaviti veze s Rusijom. Ne sviđa mi se trenutno stanje naših odnosa. Mi nikada nećemo prihvatiti ruske akcije na Krimu i istočnoj Ukrajini, ali ne smijemo zaboraviti da je cijelom područje Europske unije ima 5,5 milijuna četvornih kilometara, a Rusija sama 70,5", rekao je Juncker.

"Dakle, moramo se vratiti, možda ne normalnim odnosima s Rusijom, ali postoji toliko mnogo područja u kojima se može raditi mnogo učinkovitije, na primjer, područje istraživanja, inovacija i tako dalje. Nećemo zaboraviti na naše razlike i nesuglasice. Međutim, ovu demonizaciju Rusije treba zaustaviti", dodao je Juncker.

Njegova izjava, kako piše The Guardian, izazvala je zbunjenost u Londonu. Ranije, britanska premijerka Theresa May uložila maksimalne napore kako bi EU dala snažan odgovor na atentat na bivšeg dvostrukog agenta Sergej Skripala i njegovu kći Juliju u Salisburyu.

"Govor Junckera će upaliti i alarm u Washingtonu u vrijeme kada američka administracija vrši pritisak na EU da uvede strože sankcije protiv Rusije zbog "pokušaja Kremlja da intervenira u unutarnje poslove zapadnih demokracija", zaključuje The Guardian.

The Guardian

Ministar saobraćaja Malezije Entoni Lok izjavio je da za optužbe protiv Rusije u vezi s padom malezijskog "boinga" 2014. godine na nebu iznad Ukrajine ne postoje dokazi, preneli su malezijski mediji.

Prema njegovom mišljenju, istraga nije predstavila materijale koji svedoče o umešanosti Moskve u tragediju.

"Odgovorni za istragu nemaju pravo da prosto upere prst u Rusiju", izjavio je Lok.

Malezijski "boing 777", koji je iz Amsterdama leteo u Kuala Lumpur, srušio se 17. jula 2014. godine iznad Donjecka na istoku Ukrajine. Poginulo je 298 ljudi, uglavnom državljana Holandije, Malezije i Australije.

Odmah nakon katastrofe Kijev je optužio ustanike u Donbasu za napad. Oni su saopštili da ne raspolažu sredstvima koja bi im omogućila da obore letelicu na takvoj visini.

Prošle sedmice Međunarodna istražna grupa predstavila je preliminarne rezultate istrage. Prema mišljenju eksperata, avion je oboren iz raketnog sistema "buk" koji pripada 53. Raketnoj brigadi iz Kurska.

Ministarstvo odbrane Rusije je saopštilo da su zaključci Međunarodne istražne grupe zasnovani na neproverenim informacijama s društvenih mreža. Istraga je, pritom, ignorisala svedočenja očevidaca i podatke ruske strane, prenosi Sputnjik.