Tijekom jučerašnje posjete Austriji se ruski predsjednik Vladimir Putin susreo s austrijskim kolegom, predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, predstavnika stranke austrijskih Zelenih, dakle, suparničke političke snage kancelara Sebastiana Kurza. Međutim, predsjednik i kancelar, iako ne dijele političke stavove, oko jednoga su složni - kupovine ruskog plina.

"Sjedinjene Američke Države vrše pritisak na Europu da kupuje njihov ukapljeni prirodni plin, koji je dvostruko ili trostruko skuplji od onog kojeg kupuje iz Rusije", nakon potpisivanja ugovora o opskrbi ruskim plinom do 2040. godine je izjavio austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

"Dok američki političari optužuju Europu da ovisi o ruskom plinu, zaboravljaju da je američki tekući plin dvaput ili trostruko skuplji od ruskog. U takvim okolnostima, iz čisto ekonomskih uvjeta, nema nikakvog smisla zamijeniti ruski plin s američkim ukapljenim plinom", rekao je Van der Bellen jučer na tiskovnoj konferenciji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Putin je istaknuo kako je Austrija glavni transportni čvor ruskog plina koji se izvozi u Europu.

"Austrija je postala ključna ili barem jedna od najvažnijih točaka ruskog plinskog tranzita u zapadnu Europu i igra važnu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti za cijeli europski kontinent", kazao je Putin, podsjećajući na važnost plinskog čvorišta Baumgarten u istočnoj Austriji.

Podsjetio je da je Rusija u posljednjih 50 godina izvezla više od 200 milijardi kubnih metara prirodnog plina u Austriju. Nakon sastanka su ruski Gazprom i austrijski OMV potpisali su ugovor o opskrbi plinom do 2040. godine.

Države članice Europske unije suočavaju se s novim migrantskim valom, na prostoru između Grčke i Albanije nalazi se više od 60 tisuća migranata kojima je jedini cilj domoći se Zapadne Europe. Nakon zatvaranja balkanske rute koja je vodila preko Makedonije, Srbije i Hrvatske, novi val migranata slijedi novu izbjegličku rutu koja iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore vodi do Bosne i Hercegovine. Tijekom svibnja, u BiH je svakodnevno ulazilo oko 100 ilegalnih migranata koji pristižu iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Države članice shengenske zone nastoje pod svaku cijenu onemogućiti ulazak migranata na svoj teritorij, što Hrvatsku stavlja u nepovoljan položaj, budući da bi svi migranti iz zemalja Shengena mogli biti vraćeni u Hrvatsku.

Posljednjih mjeseci zaoštravaju se stavovi pojedinih zapadnih zemalja po pitanju migranata. Novi talijanski ministar unutarnjih poslova, Matteo Salvini, poručio je migrantima: "Besplatna vožnja je završena. Vrijeme je da odete!", i najavio novu imigracijsku politiku zemlje. Slični stavovi se mogu čuti i u Austriji ili susjednoj Sloveniji, a krajem svibnja žestoko se prosvjedovalo na njemačkim ulicama.

Tijekom prosvjeda u Berlinu policija je silom razdvajala Nijemce koji su u organizaciji AfD-a (Alternative za Njemačku) izražavali protivljenje imigrantskoj politici vlade, od Nijemaca koji su u organizaciji liberalno-ljevičarskih udruga, tobože branili jadne i nesretne imigrante. Dok su se na ulicama njemačkih gradova oko pitanja imigracije sukobljavali "obični", "mali" Nijemci, pravi inspiratori, kreatori, financijeri i organizatori imigracije, za to su vrijeme ugošćeni u uredima njemačke gospdarske, financijske i bankarke zajednice u čijoj je strukturi (kojim čudom!!!) i arapski kapital koji je svojim domaćinima postavio jasne uvjete.

Sumnjivom koincidencijom, masovna arapska ulaganja u europska gospodarstva i bankarske institucije, koja su započela dolaskom ekonomske krize 2008.godine, svoj su vrhunac doživjela upravo u trenucima imigrantske navale na Europu.Teško je ne zaključiti da je taj primljeni novac zapravo otvorio vrata imigrantima na zahtjev arapskih ulagača. Naime, ne može se tek tako primiti nečije ulaganje vrijedno milijarde dolara i potom ne uvažavati zahtjeve onoga tko je novac dao. Teza da je riječ o čistim tržišnim odnosima i normalnim tijekovima kapitala, roba i usluga bajka je za malu djecu. Nikakvo uistinu slobodno tržište ne postoji ni unutar suvremenih država, ni na regionalnoj razini, a najmanje na globalnoj. Uspostavljeni odnosi moći i hijerahija dominacije diktiraju pravila vrlo kontroliranog tržišta. Što se po toj ljestvici više uspinje, vjetrovi su jači, tamo opstaju samo najmoćniji koji diktiraju uvjete svima ostalima i kreiraju tržište koje potom kroz medije, koje dakako kontroliraju, proglašavaju slobodnim. U suštini geoekonomski i geopolitički interesi najmoćnijih država svijeta uređuju svjetske tokove novca. Onaj tko je u Europi u trenucima krize odlučio prihvatiti arapski kapital učinio je to iz svojih gramzljivih geoekonomskih i geopolitičkih interesa, znajući unaprijed da će morati udovoljavati zahtjevima arapskih investitora.

Europska javnost (zainteresirana manjina) polako se suočava s činjenicom da iza masovne imigracije u Europi, zapravo, stoji europski krupni kapital i njegovi arapski partneri. Dok je jednima u interesu pribavljanje jeftinije radne snage i obaranje cijene rada, drugima je cilj naseliti Europu njima prihvatljivim stanovništvom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Primjer koji se stidljivo probio u javnost ovih dana potvrđuje ove teze koje nekima mogu izgledati poput teorije zavjere. Naime, medijski servis "Fanack" (osnovan u Nizozemskoj 2010. godine s ciljem promicanja informacija s područja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA), u članku "GCC Investments in the West", objavljenom 13. veljače 2017.godine, opisuje opseg arapskih ulaganja u europskim državama.

Prisutnost američkih vojnika u Siriji uzrokuje sve veće napetosti između vladinih snaga i prokurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) kojima dominiraju YPG milicije, koje neki sirijski političari i časnika optužuju da služe kao marionete Sjedinjenim Državama i zapadnim silama.

Više od 70 sirijskih plemenskih čelnika se u subotu sastalo u pokrajini Aleppo, izvijestio je Hosein Mortada, ratni dopisnik televizije Al-Alam.

U zajedničkoj izjavi su plemenske vođe, koji su većinom sunitski muslimani, najavile formiranje koalicije koja će izbaciti američke i francuske trupe iz Sirije i osloboditi područja koja drže Kurdi, pod uvjetom da Damask prihvati i pokrene proces pomirenja sa spomenutim plemenima, koja su godinama živjela pod vlašću terorista "Islamske države", od nedavno pod američkom i kurdskom upravom.

Plemena su navodno razmatrala i izglede za borbu protiv proturskih snaga u sjeverozapadnoj Siriji.

Različita plemena dolaze iz raznih dijelova Sirije koja su trenutno okupirani od strane snaga koje podupiru SAD, uključujući i naftom bogate pokrajine Deir Ez-Zor i Hasaka. Ta područja pripadaju plemenima Bagara i Al-Shaitat, čiji se borci već bore u redovima Sirijske Arapske Vojske diljem istočnog Deir Ez-Zora i Homsa, uz iračku granicu.

Iako je bilo nekih sporadičnih sukoba niske razine, broj napada na SDF baze u sjevernoj Siriji u posljednjih nekoliko raste, posebno u pokrajini Raqqa, gdje djeluje Narodni front otpora Raqqe.

Evelyn Farkas, bivša pomoćnica za Rusiju, Ukrajinu i Euroaziju pri američkom Ministarstvu obrane, za Newsweek je izjavila kako Sjedinjene Države imaju na desetke puta više vojnih baza nego Rusija, ali Moskva ipak uspijeva postići sve svoje ciljeve.
Prema nedavnom izvješću američkog Ministarstva obrane, citiranog od strane Newsweeka, Sjedinjene Države imaju između 600 i 800 "vojnih ispostava" u 148 zemalja koje Pentagon može koristiti za potrebe američke vojske.

Rusija, sa svoje strane, ima 21 "značajniju" bazu izvan Ruske Federacije, uključujući Siriju, Armeniju, Bjelorusiju i Kazahstan, a također ima pristup pomorskim lukama Vijetnama.

Na današnji dan pre godinu dana Crna Gora je formalno postala punopravna članica NATO-a.

I dok vlast poručuje da se radi o "jednom od najvećih civilizacijskih iskoraka koje je Crna Gora napravila u svojoj dugogodišnjoj istoriji", analitičari smatraju da se u zemlji ništa nabolje nije promijenilo, a naročito ne u pogledu obećanja o benefitima koje će toj državi donijeti članstvo u Alijansi.

Iako se tokom kampanje uvlačenja Crne Gore u NATO, od strane zagovornika te ideje govorilo da će članstvo u Alijansi samo po sebi donijeti državi veće građanske i medijske slobode, vladavinu prava i povećanje stranih investicija, čini se da se efekti tih poboljšanja ne osjećaju. Bar posle godinu dana.

Novinar DAN-a Marko Vešović ocjenjuje da se "u formalnom smislu može reći da crnogorsko pristupanje NATO-u nije donijelo ništa u pogledu jačanja demokratije, bolje kontrole vlasti, ili povećanja životnog standarda građana", dok su mnogi "saglasni da se u Crnoj Gori danas ne živi ništa bolje nego čak možda i lošije nego što je to bio slučaj prije godinu dana".

"Prvih godinu dana nakon ulaska u NATO Crna Gora dočekuje sa većim deficitom građanskih i političkih sloboda nego što je to bilo u prethodnom periodu. Đukanović je učvrstio vlast i režim je u političkom i svakom drugom smislu sve jači, dok se opozicija guši, nezavisni mediji su sve češće mete napada. Napadi na novinare nisu prestali, a izborni procesi su neregularniji u odnosu na period prije članstva u NATO-u", kaže Vešović za Sputnjik.

Internetom kruži fotografija Palestinke Razan Ashraf Al-Najjar (21), ubijene od strane izraelskih snajperista u trenutku kada se uzdignutim rukama, obučena u bijelu medicinsku kutu, približavala graničnoj barijeri u Gazi kako bi pružila pomoć ranjenicima.

Ova slika dokazuje kako je od početka palestinskog "Velikog marša povratka" Izrael pucao da ubije, a ne kako bi se branio. Kakvu "prijetnju" za snajperiste na granici može predstavljati mlada djevojka, naoružana voljom, odlučnošću, gazom i zavojima? Štoviše, kretala se s rukama podignutim uvis. Pucati na osobu s rukama u zraku, kada je bila prilično udaljena od granice, ravno u prsa, je ubojstvo i ratni zločin u punom smislu te riječi.

Nije nikakvo čudo da izraelski Knesset upravo ovih dana zabranjuje i rigorozno će kažnjavati fotografiranje i snimanje vojnika na dužnosti. Poznata je i vojnikinja snaga izraelskog režima, otprilike istih godina kao i ubijena Razan Ashraf Al-Najjar. To je pripadnica izraelske vojske Rebecca Rum (24) rodom iz Bostona, čije puno ime nije objavljeno iz sigurnosnih razloga. Glavni stožer izraelske vojske tvrdi kako provodi istragu ovom slučaju.


Međutim, ovo je ratni zločin. Rebecca Rum nije pucala bez prethodnih jasnih zapovijedi kako se ponašati na graničnoj barijeri i zadužila je snajper, kojim je jednim hicem likvidirala Razan Al-Najjar.

Izrael se ne može pozivati na pravo na samoobranu, koje je gorljivo branila američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley.

Medicinski tim u kojem je ubijena Razan Al-Najjar nije predstavljao nikakvu prijetnju izraelskim vojnicima.

Ove godine će se sastanak čelnika zemalja skupine G7 održati u Charlevoixu, kanadska pokrajina Quebec. Dvodnevni godišnji summit će se održati 8. i 9. lipnja.

Uoči predstojećeg summita, jučer su se u modernom zimovalištu Whistler u Britanskoj Kolumbiji, Kanada, susreli ministri financija G7, skupine koja se tijekom rasprave pretvorila u "G6 + 1".

Naime, razlog je neslaganje ministara financija Kanade, Japana, Njemačke, Italije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva s trgovinskom politikom Sjedinjenih Država i nametanjem carina i trgovinskih barijera u poslovanju sa "saveznicima".

Summit ministara financija zemalja G7 u kanadskom skijalištu Whistler je održan u hladnom ozračju, javlja njemački televizijski kanal Das Erste. Svjetski partneri Sjedinjenih Država su napali čelnika Bijele kuće Donalda Trumpa zbog odluke o nametanju carina na čelik i aluminij. Ovo je bez sumnje samo prvi korak ka realnom trgovinskom sukobu, napominje njemački televizijski kanal.

Svi protiv jednog. Otprilike tako se može opisati sastanak ministara financija skupine G7, nakon što su se Europljani, uz američke susjede Kanadu i Meksiko, suprotstavili Sjedinjenim Državama i odluci njihovog predsjednika da nametne carine na čelik i aluminij.

Ovdje, u kanadskom skijalištu Whistler, tijekom summita ministara financija najvećih industrijska Zapada, atmosfera je bila neobično hladna. Ovo je svakako prvi korak ka realnom trgovinskom sukobu u kojem Njemačka može puno izgubiti. Može li se izračunati šteta nacionalnog gospodarstva ako Donald Trump udarcem sjekire razbije ugovore, sporazume i partnerstvo općenito. O prijetnji nadolazećeg ledenog doba u skupini G7 govori novinar njemačke televizije Tom Schneider.

Proces dedolarizacije u svijetu se ubrzava. Ovu praksu, koja je pokrenuta početkom 2014. godine, prati sve više agresivnih akcija američkih vlasti u gotovo svim dijelovima svijeta.

Paradoksalno, obzirom na njegova predizborna obećanja, ali gotovo svaka akcija američkog predsjednika Donalda Trumpa potkopava povjerenje u dolar i sve manje ljudi vjeruje u hegemoniju američke valute i unipolarni svjetski poredak.

Kina je nedavno uvela mogućnost trgovine naftom u juanima, uskoro i za metale. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poziva građane da se riješe dolara, Europa prelazi na euro u plaćanju iranske nafte, dok su Rusija i Kina već su počeli plaćanja u nacionalnim valutama.

Promatrajući razvoj trendova, kineska državna agencija Xinhua izvještava da su službeni predstavnici mnogih afričkih zemalja od Pekinga zahtijevali povećanje isplata u juanu, posebno velika gospodarstva afričkog kontinenta.

Zbog sve većeg utjecaja Kine na ekonomije i trgovinu u regiji, korištenje kineske valute u izračunima bi se trebalo povećati. Većina afričkih zemalja smatra to razumnim i isplativim rješenjem.

U Africi je održan forum na kojem su sudjelovali i zamjenici guvernera središnjih banaka istočne i južne Afrike, odnosno skupine MEFMI.

Skupinu čine Angola, Bocvana, Burundi, Kenija, Lesoto, Malavi, Mozambik, Namibija, Ruanda, Svazi, Tanzanija, Uganda, Ekvatorijalna Gvineja i Zimbabve.

Izvršni direktor foruma, Caleb Fundanga, koji je ujedno i izvršni direktor Instituta za makroekonomsko i financijsko upravljanje skupine MEFMI, rekao je:

Jordanski kralj Abdullah zatražio je od Omara al-Razzaza da formira novu vladu nakon što je Hani Mulki ranije danas podnio ostavku na tu funkciju, javlja Reuters pozivajući se na ministarske izvore. Razzaz, bivši ekonomist Svjetske banke, obavljao je funkciju ministra obrazovanja u bivšoj vladi.

Hani Mulki je podnio ostavku nakon sastanka s kraljem Abdullahom. Ostavka je uslijedila zbog ekonomske politike koja je izazvala najmasovnije proteste u posljednjih nekoliko godina u Jordanu.

Hiljade Jordanaca protestirale su u nedjelju, četvrtu noć zaredom, protiv rasta cijena i povećanja poreza u sklopu reformi na koje se vlada obavezala sporazumom s Međunarodnom monetarnom fondom (MMF) u zamjenu za zajam.

Na svim protestima tražila se smjena Mulkija, a izvori kažu da je kralj Abdullah naredio premijeru da u ponedjeljak dođe u njegovu palatu, javlja agencija Hina. Mulki je u subotu odbio odustati od porezne reforme zbog koje su izbili najveći protesti u zadnjih pet godina u kraljevstvu od osam miliona ljudi, koje je prihvatilo stotine hiljada izbjeglica iz Sirije.

Mulki, političar blizak poslovnim krugovima, imenovan je premijerom u maju 2016. godine sa zadatkom oživljavanja trome jordanske ekonomije pogođene regionalnim previranjima. Bijes većine Jordanaca zbog Vladine politike, koju podržava MMF, narastao je nakon drastičnog povećanja poreza na promet ranije ove godine i ukidanja subvencija za hljeb, glavne stavke za pomoć siromašnima.

"Vlada nas je osiromašila... ostavili su nas bez novca u džepovima", vikali su ljutiti demonstranti.

Američki ministar trgovine Wilbur Ross je u četvrtak priopćio kako je Bijela kuća odlučila naplaćivati 25% carina na uvoz čelika i 10% carina na uvoz aluminija iz Kanade, Meksika i Europske unije, čime ušla u bojno polje trgovinskog rata s nekim od najboljih europskih saveznika Amerike. Ubrzo nakon najave Washingtona je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je da će "slijediti recipročne mjere".

EU bi se teško svojevoljno svetila agresivnim trgovinskim praksama koje karakteriziraju sadašnju američku administraciju. Iako je povjerenstvo za trgovinu EU ranije najavilo da će nametnuti carine u iznosu od 2,8 milijardi eura, novac koji bi se prikupio na carinama na američki uvoz, odlučnost Bruxellesa je i dalje nejasna.

Općenito je politika Europske unije nejasna i smušena, budući da je resor za trgovinu Trumpove uprave najavio carine za čelik i aluminij još u veljači, a Europska unija se nadala izuzeću.

Danas mnoge zemlje članice EU još uvijek ne mogu vjerovati da ih SAD nisu tretirale kao saveznike i da nisu dobile posebnu pažnju. No, takvo ponašanje zapravo odražava nedostatak volje za obranu multilateralnog trgovinskog sustava, koji je na udaru američke agresije.

Europa je sad u šoku, a Jean Claude-Juncker čak poziva da se prekine s demoniziranje Rusije i da se surađuje na svim područjima gdje je suradnja moguća, kao da jednom rečenicom želi napakostiti Trumpu, iako je malo vjerojatno da ga u Bijeloj kući uzimaju za ozbiljno.