Rusija poziva međunarodnu zajednicu da krene ka nezavisnosti od finansijskog sistema koji kontrolišu SAD i od američkog dolara kao ključne valute, izjavio je zamenik ministar inostranih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

"Moramo se zaštititi od političkih zloupotreba učinjenih uz pomoć američkog dolara i uz pomoć američkog bankarskog sistema", rekao je Rjabkov u Karakasu, na međunarodnoj konferenciji za podršku međunarodnom pravu.

Ruski visoki diplomata naveo je situaciju u Venecueli kao primer nepristojne zloupotrebe imovine koja se drži u zapadnim bankama.

"Ovo je samo jedan od primera šire politike namernog podsticanja krize da bi došlo do promene Vlade i da bi se legitimno izabrani političar zamenili američkim marionetama", rekao je on.

Amerika je optužila venecuelanski Su-30 za "agresivno praćenje" američkog izviđačkog aviona. Međutim, predsednik Komiteta za odbranu Držane dume Jurij Švitkin je izjavio da su SAD u ovoj situaciji bile te koje su se neadekvatno ponašale.

"Stav SAD govori da one nisu odustale od svog pravila — kršenja vazdušnog prostora suverenih država, a ovo upravo to i pokazuje. Ratno vazduhoplovstvo Venecuele je blagovremeno reagovalo. To je apsolutno u okviru normi međunarodnog prava. To što SAD danas vrše izviđanja teritorije suverene države — govori o potpunom gaženju prava te države. Zato je — da je bilo potrebno — moglo biti primenjeno i oružje Ratnog vazduhoplovstva Venecuele protiv onih koji krše njen vazdušni prostor", rekao je Sputnjiku Jurij Švitkin.

Južna komanda američke vojske saopštila je ranije da je venecuelanski "Suhoj 30" agresivno pratio američkog lovca, tvrdeći da je bio na "nebezbednoj udaljenosti", a sada okrivljuju Rusiju, i to za neodgovornu podršku Karakasu.

​Američka vojska je objavila i video snimke na kojima se vidi "incident", ali nije navela koliko je američki lovac bio blizu granice sa Venecuelom.

Izraelski ministar izjavio je u nedjelju da je Izrael "jedina država na svijetu koja već dvije godine ubija Irance".

Ministar za regionalnu suradnju Tzachi Hanegbi izjavio je to u razgovoru za izraelski radio govoreći o pojačanim napetostima u odnosima između Irana i SAD-a.

Bio je to odgovor na pitanje o "opreznom držanju" Washingtona u vezi sa sporom između američkog bliskog saveznika Velike Britnaije i Irana oko tankera koje su zaplijenile dvije zemlje.

Novinar je upitao Hanegbija što bi se dogodilo kada bi Izrael i Iran bili u takvoj situaciji.

"Mi smo Iran napali tisuću puta u Siriji, nekad to priznamo sami, nekad to objave strani mediji, nekad zapovjednik vojske, nekad zapovjednik zrakoplovstva, ali to je koordinirana politika", rekao je.

"I kao što vidite odgovor Irana je vrlo suzdržan, ne zato što nemaju kapacitete, nego zato što znaju da s Izraelom nema šale", istaknuo je ministar.


Iranska tevevizija Press na to je reagirala tvitom: "Pogledajte kako Izraelci otvoreno i ponosno govore o ubijanju Iranaca!".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prošloga je mjeseca rekao: "Izrael je stotine puta djelovao kako bi spriječio da Iran ojača vojnu pritusnost u Siriji, dok otvoreno i aktivno poziva i radi na uništenju Izraela".

Iran je sinoć izvijestio o zauzimanju britanskog tankera "Stena Impero" u Hormuškom tjesnacu, koji je nakon toga otpravljen u jednu od iranskih luka, gdje će biti zadržan dok traje istraga. Tanker s 23 člana posade, ploveći pod britanskom zastavom, u Hormuški je tjesnac ušao s iranske strane oko 18 sati po lokalnom vremenu, nakon čega mu se približilo nekoliko brodova i helikopter iranskog Korpusa straže islamske revolucije. Prema navodima Teherana, tanker je narušio međunarodna pravila plovidbe Hormuškim tjesnacem.

Ali malo tko vjeruje u takvu verziju tj. objašnjenje incidenta od strane iranskih vlasti, pri čemu je dovoljno podsjetiti kako je akcija zauzimanja britanskog tankera uslijedila svega sat vremena nakon što su gibraltarske vlasti objavile kako će nedavno zadržani iranski tanker "Grace 1" ostati u Gibraltaru do kolovoza radi provođenja istrage. Podsjećamo, taj je tanker 4. srpnja zarobljen od strane marinaca britanske Kraljevske mornarice pod sumnjom da je prevozio iransku naftu u Siriju - zemlju koja je pod naftnim embargom EU i SAD-a. Taj čin britanske vojske Teheran je odmah nazvao "gusarstvom" i najavio protumjere protiv Velike Britanije "kada i gdje to bude potrebno". To "kada" i "gdje" očito je bilo jučer u Hormuškom tjesnacu, nedugo nakon objave vijesti o daljnjem zadržavanju zarobljenog iranskog tankera.

Službeni London oštro je osudio zarobljavanje britanskog tankera i upozorio Teheran na ozbiljne posljedice njegova čina ako on uskoro ne bude oslobođen. Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Jeremy Hunt telefonski se povezao s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, a s iranskim šefom diplomacije Mohammadom Javadom Zarifom nije mogao jer je taj napustio New York i upravo letio za Teheran. Hunt je izjavio novinarima kako Velika Britanija ne razmatra vojne varjante kao odgovor na iranski potez i orijentira se isključivo na diplomatsko riješenje situacije, koja je sada "potpuno neprihvatljiva".

Sloboda plovidbe se mora osigurati, a upravo će Iran biti najveći gubitnik ukoliko ta sloboda u Perzijskom zaljevu bude ograničena, pa je u interesu Teherana čim prije razrješiti tu situaciju, kazao je prvi britanski diplomat.

Iranskom državnom vrhu, naravno, teško je shvatiti objašnjenje pojma sloboda plovidbe "na britanski način" s obzirom na opisani događaj s iranskim tankerom ispred gibraltarskih obala, kroz čije bi vode međunarodna plovidba također morala biti slobodna.

Očito, Teheran je prihvatio "igru" koju je započeo London, a ta se "utakmica" sve više pretvara u klasični "tankerski rat" koji u sebe uvlači sve veći broj igrača i podiže razinu sigurnosnih rizika na neslućene visine. Tako se o sinoćnjem incidentu ubrzo oglasio i američki predsjednik Donald Trump, kazavši, kako je savezništvo između SAD-a i Velike Britanije čvrsto, ali i da Sjedinjene Države u toj zoni nemaju svojih tankera jer imaju dovoljno svojih energenata za vlastite potrebe. Međutim, Trump je pri tom jasno podsjetio i na sve veću nazočnost američkih vojnih snaga u toj regiji.

London se upleo u igre živaca SAD-a i Irana, a ova međunarodna kriza oko privedenih tankera dolazi usred neugodne tranzicije vodstva kod kuće.


Sljedećeg tjedna Velika Britanija će imati novog premijera. To bi mogao biti bivši ministar vanjskih poslova, Boris Johnson, ili sadašnji ministar vanjskih poslova, Jeremy Hunt. Tko god bude izabran za novog vođu torija i šefa vlade, dočekat će ga međunarodna kriza. To neće biti nered zbog Brexita. Puno veći problem pravi kriza s Iranom.

Početkom srpnja, Velika Britanija je zaplijenila naftni tanker koji je prevozio iransku naftu kroz Gibraltarski tjesnac, rekavši kako krši sankcije EU koristeći sirijsku luku. Teheran je tog petka priveo tanker pod britanskom zastavom ispred njegove obale, a u čemu mnogi vide čin odmazde.

Iran optužuje Veliku Britaniju da vodi američki rat, jer administracija predsjednika Donalda Trumpa pojačava pritisak na Islamsku Republiku s rasporedom vojnih sredstava i prijetnji sankcijama za sve kupce iranske nafte.

I Johnson i Hunt izjavili su da ne bi podržali vojnu akciju protiv Irana ako bi je Trump pokrenuo.


"Sjedinjene Američke Države su naš najbliži saveznik, razgovaramo s njima cijelo vrijeme, razmatramo sve zahtjeve koje pažljivo iznose, ali ne mogu zamisliti ni jednu situaciju u kojoj traže da se složimo s bilo kakvim potezima o ratu", uvjerio je Hunt zastupnike, zabrinute da će situacija dalje eskalirati.

SAD će iskoristiti zaoštravanje situacije u Ormuskom moreuzu radi jačanja svog vojnog prisustva u regionu, smatra predsednik Komiteta Saveta Federacije za međunarodne poslove Konstantin Kosačov.

"Već je jasno ko namerava prvi da iskoristi zaoštravanje situacije u Ormuskom moreuzu i na Bliskom istoku u celini: Pentagon je upravo odobrio prebacivanje vojnika u Saudijsku Arabiju. SAD su saopštile da će započeti međunarodnu operaciju 'za zaštitu plovidbe na Bliskom istoku' u pozadini nedavnih događaja u području Persijskog zaliva", napisao je Kosačov na Fejsbuku.

Senator je naglasio da Pentagon namerava da pripremi međunarodnu operaciju "Čuvar" radi osiguranja bezbednosti ključnih pomorskih puteva na Bliskom istoku.

"Brzina kojom je objavljeno da se radi na njoj (operaciji) potvrđuje pretpostavku da su Amerikanci samo čekali povod za jačanje svog vojnog prisustva u regionu. I dočekali su ga", naglasio je Kosačov.

Situacija u Persijskom zalivu se dodatno iskomplikovala kada je iranski Korpus čuvara islamske revolucije zaplenio britanski tanker zbog kršenja međunarodnih normi. Iranske vlasti su saopštile da je tanker "Stena Impero" zaplenjen u Ormuskom zalivu nakon incidenta sa iranskim ribarskim brodom. Vršilac dužnosti šefa Pentagona Ričard Spenser odobrio je prebacivanje vojnog kontingenta u Saudijsku Arabiju radi "zaštite američkih interesa" u bliskoistočnom regionu.

Ukrajinska vojska je granatirala Pervomajsk u samoproglašenoj Luganskoj narodnoj republici. Snimak napada je objavljen na internetu.

Na snimku se mogu videti oblaci dima od artiljerijskog napada, a čuju se i jake detonacije.


Kako je rekao Spunjiku načelnik pres-službe narodne milicije LNR Jakov Osadči, granatiranje stambenog dela grada je izvela 54. Brigada Oružanih snaga Ukrajine iz zabranjenog, prema Minskom sporazumu, minobacača kalibra 120 milimetara. Prema podacima luganskog Tužilaštva, tokom granatiranja poginula je jedna osoba, a sedmoro povređeno, uključujući dvoje dece.

Vlasti LNR su zatražile od međunarodnih organizacija da istraže ovaj incident.

Podsetimo, Donjecka i Luganska narodna republika izdale su juče ukaz o punom prekidu vatre.

Svijet je u srijedu obišla vijest o presudi protiv meksičkog narko-bosa Hoakina Guzmana Loere, poznatog kao El Čapo. Među većinom od ne tako brojnih i dobro upućenih posmatrača ovog procesa raširilo se zadovoljstvo: El Čapo je osuđen na doživotnu kaznu plus trideset godina zatvora, a trebalo bi da vrati 12,6 milijardi dolara koliko je navodno stekao tokom dvije decenije kriminalne karijere.

"Proces vijeka" praćen je kao TV novela. Nema sumnje da je suđenje bilo najpoznatije svoje vrste, zahvaljujući medijima i društvenim mrežama.

Malo je ironično što je na kraju El Čapo ipak postao svjetski poznat. O tome je sanjao još otkako je sa sedam godina morao da napusti školu kako bi pomagao ocu u ilegalnom uzgoju droge u meksičkoj saveznoj državu Sinaola. Ali, vjerovatno je drugačije zamišljao svoju slavu.

Tri mjeseca je sjedio na optuženičkoj klupi u Bruklinu, Njujork. Prvo je zatočen u hladnu ćeliju bez ikakvih popusta. Slušao je kako četrnaest bivših partnera, podređenih i čak njegova bivša ljubavnica i meksička kongresmenka pričaju bizarni istorijat prepun nasilja, osvete i surovosti.

Advokati su naložili El Čapu da ćuti jer bi svaka riječ samo pogoršala njegove izglede. Posljednje riječi koje je čuveni narko-bos izgovorio prije izricanja presude takođe nisu bile posebno slavne: "Ovdje nema pravde", rekao je i požalio se na "neljudski tretman" u zatvoru. "Sjedinjene Države nisu ništa bolje od bilo koje druge korumpirane zemlje", žalio se.

To je dakle bio kraj i vrhunac jednog mita koji su stvorile vlasti u SAD i Meksiku, a mediji ga pronijeli širom svijeta. Priča o seljaku iz planina Sinaloe, genijalnom kriminalnom umu neuporedivog šarma, čovjeku koji jedva zna da čita i piše pa je ipak postao jedan od najbogatijih ljudi svijeta. Dejvid Kioperfild kokaina koji pucne prstima i droga nestane na jednom kraju svijeta da bi se pojavila na drugom.

Sve to uz pomoć malog broja saučesnika, ali i nekih visokih državnih službenika iz sistema bivših predsjednika Meksika Felipea Kalderona i Enrike Penje Nijeta. Tu je bio i bivši visoki funkcioner tajne službe Đenaro Garsija Luna u čijem su slučaju iskazi svjedoka ostali tajni.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ne vjeruje u teorije zavjere koje tvrde da je britanska vlada u Salisburyu otrovala bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegovu kćer Juliju.

Skripalsku aferu, koja je pogoršala odnose između Velike Britanije i Rusije, iznio je redatelj Oliver Stone tijekom intervjua s Vladimirom Putinom. Stone je pitao ruskog vođu da li vjeruje u teoriju da se Sergej Skripal htio vratiti u Rusiju i otkriti neke tajne, ali da ga je zaustavila britanska vlada.

"Iskreno, ne vjerujem u to" odgovorio je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da ako je Britanska obavještajna služba htjela otrovati Skripala, da su sigurno imali sposobnost da to učine. "Ovdje je nešto sumnjivo", istaknuo je, tvrdeći da je onaj tko stoji iza pokušaja ubojstva bio više zainteresiran za "skandal" koji je izazvao.

Putin je savjetovao Stoneu da ne shvaća teoriju zavjere ozbiljno, također je istaknuo kako Skripal, bivši ruski obavještajac koji je radio za Britance, jedva da je imao što ponuditi Moskvi u zamjenu za njegovo vraćanje.

Bio je izvan igre. Koje informacije on može posjedovati?

Skripal je izbačen kao dvostruki agent i osuđen za izdaju u Rusiji. Služio je zatvorsku kazno koja je, 2010. godine, prekinuta tijekom razmjene špijuna, nakon čega se preselio u Salisbury. U ožujku 2018. godine, on i njegova kći Julia bili su otrovani. Britanska vlada identificirala je otrov kao nervni agens koji se koristi za vojne svrhe i nosi naziv "Novichok".

London je tvrdio da je Moskva naredila napad na Skripala, te je optužio dva ruska državljana koji su doputovali u Veliku Britaniju, u vrijeme trovanja, da su pripadnici ruske vojne obavještajne službe.

Zauzimanje britanskih tankera u Hormuškom tjesnacu signal je da Iranu ponestaje strpljenja, koje je zbog manjeg europskog nedjelovanja istrošeno i to više od godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma.

Prije svibnja ove godine, Iran je izrazio krajnju suzdržanost unatoč američkim sankcijama i frustraciji, zbog neuspjeha Europe da nadoknadi gubitke koje su im američke sankcije prouzročile, rekao je Hamed Mousavi, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Teheranu.

Na kraju je Iranu nestalo strpljenja, ali ne prije nego što su SAD "osigurale da Iran ima vrlo malo preostalih opcija."

"Teheran je godinu dana čekao i pridržavao se nuklearnog sporazuma "od riječi do riječi" u nadi da će Europljani doći do oblika mehanizma koji će omogućiti Iranu da zaobiđe američke sankcije", rekao je Mousavi.

Doista, Europljani su napravili jedan takav mehanizam, INSTEX, no njegova primjena nije zaživjela kako treba. Većina Europskih tvrtki je i dalje u strahu od američke odmazde sankcijama ako krenu u trgovinu s Iranom, budući da im EU ne može pružiti odgovarajuću zaštitu.

Odbijajući se više suzdržavati, Iran želi poslati jasan signal Velikoj Britaniji, "ali posebno Amerikancima",kako Teheran ima "sredstva i moć da odgovori na pritisak i na agresiju". "Akcije Irana su također odgovor na gomilanje američke vojske na pragu Bliskog istoka", rekao je Mousavi.

Iranski novinar i stručnjak za Bliski istok, Abbas Aslani, složili su se kako je povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma te "nedjelovanje Europljana" ono što je izazvalo krizu.

Sjedinjene Države mogle bi pokazati svoje vojne mišiće u Perzijskom zaljevu, ali se vjerojatno neće veseliti uplitanju u veliki rat s Iranom, osobito s približavanjem predsjedničkih izbora u SAD-u. To je zato što je Iran uvjerio SAD da to nikada neće biti kratak pobjednički rat.

"Ono što Amerikanci žele jest je kratak i brz napad na zemlju, ali Iran je osigurao putem kanala koje ima, kako neće biti brzog rata ako se Amerikanci napadnu."

Umjesto toga, SAD bi gledale u dugu ratnu kampanju i mogli bi vidjeti kako Iran napada vojne baze i interese u regiji, vrstu neurednog ponašanja koje Trumpa može koštati reizbora.