Američki državni tajnik Mike Pompeo kaže da strani narodi (Rusija, Kina, Iran i Kuba) moraju ostati izvan Venezuele, tako da jedan strani narod koji nije na popisu "može početi raditi na obnovi te zemlje."

U intervjuu za argentinskoj internetsku stranicu Infobae u petak, Pompeo, koji je trenutno na četverodnevnoj turneji po Latinskoj Americi, izjavio je kako bi zemlje koje i dalje stoje uz predsjednika Nicolasa Madura trebale "otići".

"Pa, nadamo se da će svaka strana zemlja otići. Želimo da venecuelanski narod kontrolira svoju sudbinu. Mislimo da bi to bilo najbolje. Na kraju sam uvjeren da će venecuelanski narod vratiti natrag svoju zemlju ", rekao je Pompeo na pitanje o ulozi Rusije, Kine i Irana u regiji.

Jedno ime bilo je vidljivo odsutno s popisa "svake strane sile". Ta jadne zemlja ima vrlo jasnu ideju o tome kako bi narod Venecuele trebao "kontrolirati svoju sudbinu". SAD otvoreno poziva na promjenu režima u Venezueli, primjenjujući slojeve sankcija i poručivši predsjedniku Madurou da odstupi te napravi mjesta za oporbenog čelnika, kojeg podupire SAD, Juana Guaida.

"Oni [Maduro i njegovi saveznici] moraju otići iz Venezuele, a onda možemo početi raditi na tome da demokratski izgradimo tu zemlju, slobodnim i poštenim izborima, na način koji će istinski vratiti veličinu koju je Venecuela nekada imala", rekao je.

Susjed Venezuele i njezin najbliži saveznik, Kuba, postao je trn Washingtonu dok se Guaido bori za povratak zamaha nakon neuspjelog pokušaja državnog udara 30. travnja. SAD su okrivile otočnu naciju za neuspjeh Guaidoa i bombardirale Havanu serijom kaznenih sankcija usmjerenih ka "Ukidanju veza" između Havane i Caracasa.

"Na kraju, mislim da će Kubanci donijeti vrlo tešku odluku", rekao je Pompeo u intervjuu u petak. " Dugo su poduprali ovaj režim. Moraju otići."

Govoreći o tekućim razgovorima između Madurove vlade i venecuelanske opozicije na Barbadosu, Pompeo je kazao kako svaki razgovor "može biti samo o jednoj stvari, a to je Madurov odlazak." Guaido, nakon što se konačno složio s razgovorima nakon tjedana odugovlačenja, izrazio je isti beskompromisni stav, tvrdeći da je samo želio "pregovarati o odlasku diktature".

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton pojačao je poticaj za rušenje "despotskog" Madura, objavljujući objave na Twitteru da se SAD "neće prestati" dok ne ode, a najavljuje i novu skupinu sankcija protiv dužnosnika vojne obavještajne službe Venezuele.

Sa populističkim izjavama Donalda Trumpa u Bijeloj kući i liberalima koji su kipjeli od osvete, glasači su ostavljeni po strani u ovoj "igri prijestolja".

HOĆE LI SE SUKOB PRELITI SA DIGITALNOG PROSTORA NA ULICE AMERIČKIH GRADOVA?

Počnimo sa očiglednim, a to su Republikanci i Demokrati koji su trenutno zaključani u žestokoj borbi za vlast koja izgleda kao da će se okončati katastrofom. Ne radi se samo o tome da je konkurencija između dvije glavne stranke užasna, već da su njihove konkurentske vizije za Ameriku tako radikalno drugačije. Pošto liberali postaju sve progresivniji na načine koje konzervativci nikada neće prihvatiti, gotovo je nemoguće vidjeti kako dvije grupe mogu živjeti zajedno pod istim krovom.

Politička temperatura u Washingtonu je blizu tačke ključanja, jer se dvije stranke svakoga trenutka, svakoga dana, prepucavaju na društvenim mrežama, koje na ovaj način postaju "anti-društvene".

Čini se da novi trend u američkoj politici čini više štete nego koristi. Zaista, gotovo je zastrašujuće smatrati da se politički život ako ne i budućnost same Amerike gradi na porukama od 280 znakova, umjesto mirne, racionalne, međuljudske debate. Pokazalo se da je "Russiagate" plod mašte i teorija zavjere. Međutim, situacija se ne smiruje i zapravo postaje još gore.

Trenutno lutajuća inkvizicija Demokratske stranke u stalnoj potrazi za novom konfrontacijom okrenula je svoju pažnju na pitanje rase - ili preciznije, rasizma. Zapravo, postoji potpuno novi obrt u ovoj sagi koji se ne čini ni malo povoljan za budućnost zemlje.

Prošlog mjeseca, četiri "progresivne" članice Demokratske stranke, koji su novoizabrane članice Kongresa poznatije kao "Odred" (the Squad) Alexandria Ocasio-Cortez, Ilhan Omar, Rashida Tlaib i Ayanna Pressley, započele su borbu protiv članova sopstvene stranke. One su se protivile svojim kolegama zakonodavcima koji podržavaju program od 4,6 milijardi dolara pomoći ljudima koji pokušavaju da ilegalno iz Meksika pređu u SAD.

Četiri "progresivke" kažu da masovni troškovi ovog programa ostavljaju migrante ranjivim na uslove "koncentracionog logora" koje moraju izdržati na granici. Bilo bi osvježavajuće vidjeti sličan program za milione amerikanaca bez krova nad glavom koji sada vrlo neizvjesno žive u šatorskim gradovima širom zemlje.

Kako je duboka država jureći Trampa nehotice raskrinkala veze Klintonovih i globalističke elite sa milijarderom optuženim za pedofiliju
Jedan naizgled bizaran incident mogao bi konačno da razobliči globalnu mrežu zla u dubini angloameričkog establišmenta. Neuspeh da svrgnu Donalda Trampa očito je oslabio njihov uticaj, pa isplivavaju događaji iz prošlosti. U avgustu 2018. godine, dok se iz očaja da se održi narativ o ruskom mešanju forsira pitanje kontakata Trampovog sina sa Rusima i histerija o navodnim zahtevima Trampa da se obustavi istraga specijalnog prokuratora Sekretarijata pravde Roberta Malera o ruskom "uticaju" na izbor Trampa, na nekim američkim blogovima se pojavila insinuacija o Trampovom navodno neprikladnom odnosu prema kćerki Ivanki dok je bila maloletna i, u tom kontekstu, u priču je uvedeno da se ranije družio sa milijarderom i mondenom Džefrijem Epstinom, javno razobličenim po sklonosti ka pedofiliji.

U julu 2019. godine, Džefri Epstin je uhapšen na aerodromu u Nju Džersiju, po povratku iz Pariza privatnim avionom. Protiv njega je pred Odeljenjem Saveznog suda u Njujorku pokrenut postupak za trgovinu ljudima, odnosno seks trafiking. Optužnica ga tereti da je "mamio, vrbovao i pomagao da se namame i vrbuju maloletnice" da se "upuste u seksualne odnose sa njim, nakon čega bi žrtvama dao stotine dolara u gotovini". U pretresu njegove kuće nađeno je mnoštvo fotografija golih i delimično golih mladih devojaka. Epstin se pred sudom izjasnio da nije kriv za dela za koja se sumnjiči.

Rat u Jemenu postao je močvara za saudijskog princa prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana nakon povlačenja Ujedinjenih Arapskih Emirata iz područja u Jemenu, piše New York Times.


List ističe da se Saudijci sada možda nadaju pomoći Sjedinjenih Američkih Država kako bi nadoknadili nedostatak.

Istovremeno, pojedini diplomati smatraju da bi povlačenje moglo potaknuti Saudijce na pregovore s pobunjenim Husima.

Prema riječima diplomata i analitičara, četverogodišnji rat u Jemenu zapeo je u ćorsokak, a Bin Salmanova bitka, koja je počela 2015. godine, pretvorila se u močvaru, dok povlačenje glavnog saveznika nameće pitanja o sposobnosti Saudijske Arabije da sama vodi rat, piše NYT.


Emiratska iskustva u ratu

Prema dobro obaviještenim diplomatima, Bin Salman se nada da će mu američka administracija pomoći, ali se zbog protivljenja u Kongresu, to se čini malo vjerovatnim, što princu ostavlja skromne mogućnosti.

Američki list pojašnjava da se Saudijska Arabija bori iz zraka, ali da je UAE, naoružan iskustvom u dugogodišnjim borbama uz Amerikance u Afganistanu i drugdje, uspijevao ostvariti napredak na terenu.

Emiratski oficiri, oružje i novac igraju važnu ulogu u održavanju krhkog saveza protiv Husa, koji su se već počeli popunjavati vakuum nakon povlačenje UAE-a, piše list.

Prema analitičarima, zbog izlaska Emirata iz Jemena, čini se da Saudijska Arabija ima još manje izglede da ostvari vojnu pobjedu.

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da se u Ukrajini, nakon izbora novog predsednika, situacija, za sada, nije promenila.

"Na kraju krajeva, glasanje koje je održano očigledno je bilo glasanje iz protesta", odgovorio je Putin u intervjuu američkom reditelju Oliveru Stonu na pitanje da li se nešto promenilo u Ukrajini nakon predsedničkih izbora.

Vladimir Zelenski je u aprilu pobedio na predsedničkim izborima u Ukrajini. U drugom krugu njega je podržalo 73,22 odsto birača, dok je za njegovog protivnika, tadašnjeg predsednika Petra Porošenka, glasalo 24,45 odsto.

O Medvedčukovom planu za Donbas: Ne znam detalje

Komentarišući nedavni sastanak sa predsednikom političkog odbora ukrajinske partije "Opoziciona platforma — za život" Viktorom Medvedčukom, Putin je rekao da mu je Medvedčuk govorio "nešto o svojim planovima" u vezi sa Donbasom, ali da ne zna detalje.

Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je u četvrtak kako Peking i Moskva raspravljaju o načinima za povećanje bilateralne trgovine, osobito povećanjem uvoza ruske soje i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Ministar trgovine Zhong Shan sastao se ovog tjedna s ruskim ministrom za gospodarski razvoj Maximom Oreshkinom.

Složili su se "povećati trgovinu sojom" jer Kina želi diverzificirati zalihe i dobavljače svoje soje što dalje od Sjedinjenih Država.

Sporazum slijedi najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle godine da će Rusija povećati proizvodnju i izvoz soje u Kinu.

Putin je objasnio da će Rusija popuniti prazninu na tržištu Kine, koju je ostavio dugotrajni trgovinski rat između Pekinga i Washingtona.

Kina je zaustavila uvoz soje od svojeg najvećeg dobavljača, SAD-a, nakon što je uvela 25-postotnu carinu na uvoz soje iz te iste Amerike.

Naknada je došla kao odmazda američkim tarifama na kinesku robu.

Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), "za razdoblje 2018-19 godine, prodaja i pošiljke amerčke soje u Kinu drastično su pale, ali se još uvijek trguje." U međuvremenu, trgovina između susjednih zemalja, Rusije i Kine, raste.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda i hrane, obujam trgovine porastao je prošle godine za gotovo 30 posto na više od 5 milijardi dolara.

Ukupni trgovinski promet uvoza i izvoza između dviju zemalja bilježi povijesni rast od 108 milijardi dolara, što je nadmašilo sve prognoze.

Turski ministar obrane Hulusi Akar izjavio je za agenciju Anadolu kako će američko isključenje Turske iz programa proizvodnje zrakoplova F-35, kao kaznena mjera protiv Ankare zbog kupnje ruskih sustava S-400, imati "neprijatne" posljedice na moć NATO saveza, poglavito na njegovo južno krilo.

"Jednostrana odluka o nastojanju odstranjenja Turske od projekta (F-35) nema zakonsko utemeljenje", kazao je prvi turski vojnik.

Podsjećamo: Rusija je 12. lipnja Turskoj počela isporučivati svoje protuzračne sustave S-400 "Triumf" temeljem potpisanog međusobnog ugovora od kraja 2017.g., usprkos oštrom američkom protivljenju i upozorenjima o mogućim posljedicama i sankcijama, kao i protivljenju NATO saveza čiji je Turska član (naravno, tu je vrlo bitno naglasiti kako je ta odluka Ankare uslijedila nakon što je Washington negativno odgovorio na višestruke turske zamolbe za kupnjom američkih PZO sustava Patriot).

Odmah nakon potvrda o prvim ruskim isporukama S-400 Turskoj, Washington je najavio izučavanje mjera koje bi mogao poduzeti protiv Ankare u svezi toga posla. Jučer smo objavili vijest kako se Bijela kuća odlučila za varijantu isključenja Turske iz programa proizvodnje najsuvremenijeg američkog zrakoplova 5. generacije F-35, u čijoj razradi sudjeluju i turske tvrtke (odluka o obustavi izvoza tih zrakoplova Turskoj još nije donešena, a pitanje je hoće li i biti jer otvara velike geopolitičke rizike za SAD i NATO ukoliko bi se Turska, kao protuodgovor, odlučila za kupnju ruskih zrakoplova 5. generacije Su-57, o čemu su već izvješćivali pojedini turski mediji.

Spomenuta američka odluka odmah jučer izazvala je i oštru osudu Ankare, a glasnogovornik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Ibrahim Kalin, izjavio je, kako odnosi između saveznika unutar NATO-a ne mogu ostati "zdravi pri donošenju ovakvih jednostranih odluka".

Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je kako je ponudio Washingtonu da im predstavi UN-ovog nuklearnog nadzornika, s trenutačnim proširenjem pristupa svim dijelovima iranskog nuklearnog programa, u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.

Mohammad Javad Zarif, iranski ministar vanjskih poslova, u četvrtak je davao izjavu za novinare u New Yorku. U njoj je izjavio je kako je Teheran ponudio Washingtonu "značajnu" ponudu u kojoj bi se složili oko jake nuklearne inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i to četiri godine prije roka.

Takve dubinske inspekcije predviđene su Dodatnim protokolom o nuklearnom sporazumu iz 2015., dopunski sporazum koji je Iran trebao ratificirati 2023. godine. Protokol jamči IAEA-i "proširena prava pristupa informacijama i lokacijama", čime se osiguravaju "dodatni alati za provjeru "usklađenosti države s ugovorom.
Konkretno, dopušta nadzornom tijelu da "dobije potpuniju sliku" nuklearnih programa, zaliha, planova i trgovine države.

Provjera protokola od strane iranskog parlamenta trebala se poklopiti s ukidanjem svih sankcija protiv Teherana - što se vjerojatno neće dogoditi nakon što se SAD povukla iz sporazuma prošlog svibnja. Usprkos izlasku Washingtona iz sporazuma, Iran je zadržao kraj dogovora i poštovao je Dodatni protokol, iako ga nije ratificirao.

Zarif je odbacio ideju da je ponuda više simbolična, govoreći: "Ne radi se o fotografskim operacijama. Zanima nas suština."

Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata nagovijestio kako Iran treba napraviti prvi korak prema pomirenju, rekavši u svibnju "ako nazovu, mi ćemo pregovarati." Ali gotovo u istom dahu, on je izgovorio i prijetnje spominjući" uništenje kakvo do sada nije viđeno" te "jače sankcije". Sada kada je Teheran predložio put naprijed, nada se da će Washington razmotriti smanjenje sankcija.

U nedostatku službene reakcije iz Washingtona, anonimni američki dužnosnici potvrdili su ponudu Irana, kazavši Reutersu da je prijedlog Irana zamka da se osiguraju od sankcioniranja, dok u isto vrijeme još uvijek planiraju proizvodnju nuklearnog oružja.

Rusija je učinila sve što je u njenoj moći da održi Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa i da ukloni uzajamne zabrinutosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali Vašington je izbegao dijalog, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

"Rusija je učinila sve da sačuva ovaj sporazum i da uspostavi profesionalan i konkretan razgovor o zajedničkim pitanjima. Sjedinjene Američke Države ne samo što su ovaj dijalog izbegavale, već su zapravo zabranile svojim saveznicima iz NATO da u njemu učestvuju", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare, nakon razgovora sa nemačkim kolegom Hajkom Masom.

Vašington je početkom godine objavio da jednostrano izlazi iz Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, optuživši Rusiju za dugogodišnje narušavanje ovog sporazuma. Moskva sve optužbe poriče.

Predsednik Rusije Vladimir Putin je 2. februara izjavio da će Rusija recipročno odgovoriti na odluku SAD o povlačenju iz Sporazuma i da će obustaviti učešće u Sporazumu. On je istakao i da Moskva neće dopustiti da bude uvučena u skupu trku u naoružanju. Pri tome je Putin dodao da svi predlozi Rusije o razoružanju — "ostaju na stolu, a vrata (ostaju) otvorena", ali je i naredio da ruski zvaničnici ne iniciraju nikakve pregovore o tom pitanju. Ruski lider je 4. marta potpisao ukaz po kome Rusija prekida ispunjavanje Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa.

Rusija će podržati sve političke snage u Ukrajini, ako se one budu kretale ka ponovnom uspostavljanju bilateralnih odnosa, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.

"Pitanje uspostavljanja i potpunog obnavljanja rusko-ukrajinskih odnosa je takođe za nas izuzetno važno i mi ćemo sarađivati sa svakom političkom snagom, uključujući i vašu, kako bismo obnovili odnose u punom formatu između Rusije i Ukrajine", istakao je Putin na sastanku sa šefom političkog saveta ukrajinske partije "Opoziciona platforma — za život" Viktorom Medvedčukom.

"Potpuno rešenje situacije na jugoistoku Ukrajine, u Donbasu, moguće je isključivo direktnim kontaktom vlasti u Kijevu sa predstavnicima Luganske i Donjecke narodne republike", naglasio je ruski predsednik.

Putin je dodao i da se nijedan konflikt u novijoj istoriji u svetu nije rešavao bez direktnih pregovora između sukobljenih strana.

"Sa svoje strane, mi ćemo takođe raditi sve što je u našoj moći kako bismo osigurali da ovaj proces ide u potrebnom ritmu i sa potrebnim kvalitetom", rekao je Putin.

Putin je rekao da su sporazumi premijera Rusije Dmitrija Medvedeva i Viktora Medvedčuka — "potpuno ostvarivi".

"Naravno, Vlada mi saopštava o vašim sastancima i o temama o kojima se raspravljalo. Mislim da je sve što ste razgovarali sa predsednikom Vlade Rusije i sa predstavnicima ekonomskih i energetskih blokova — potpuno ostvarivo", rekao je Putin.

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev sastao se ranije sa predstavnicima ukrajinske partije "Opoziciona platforma — Za život", Viktorom Medvedčukom, Vadimom Rabinovičem, Jurijem Bojkom i Tarasom Kozakom. Tokom razgovora, političari su razgovarali o perspektivama odnosa između Moskve i Kijeva, tranzitu gasa, kao i o situaciji kada je otkazana međudržavna telekonferencija sa ukrajinskim televizijskim kanalom "Njuzvan".