Sudbina ogromnih količina pomoći poslanih zemlji neizvjesna je usred endemske korupcije i nedostatka odgovornosti...
ukrajina
© RT
Kao rezultat prošlotjednog summita NATO-a u Vilniusu, vojni blok predvođen SAD-om obećao je Ukrajini nove tranše financijske i vojne pomoći. I to unatoč činjenici da je do početka ljeta Kijev već dobio ukupno 165 milijardi eura (185,6 milijardi dolara) od zapadnih zemalja. U međuvremenu, kako se potrošnja povećava, čini se da se broj građana SAD-a i EU koji su spremni žrtvovati vlastitu udobnost za dobrobit Kijeva stalno smanjuje.

Jedan od razloga za to je korupcija u Ukrajini, koja se - usprkos nekim uzvišenim obećanjima - čini jednako lošom sada kao što je bila prije puča na Maidana 2014. koji je podupirao Zapad. Ako ne i gore.

Moralna kompenzacija

Samit NATO-a, unatoč nadama Ukrajine, Kijevu nije donio dugo očekivani rok za članstvo. Umjesto toga, zapadni su čelnici najavili nove pakete vojne pomoći Kijevu.

Prema francuskim novinama Le Monde, francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je dati Ukrajini "znatan broj" projektila SCALP koji mogu pogoditi ciljeve na udaljenosti od 250 kilometara. Prema France24, svaki košta 850.000 eura.

Berlin je najavio paket od 700 milijuna eura. Njemačka planira opskrbiti Ukrajinu lanserima za raketni obrambeni sustav Patriot, borbenim vozilima pješaštva tipa Marder, bespilotnim letjelicama, tenkovima Leopard 1 A5 i topničkim granatama. No, za Berlin to nije ni blizu rekordne vrijednosti poklona. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 21. svibnja prijenos vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 2,7 milijardi eura.

Dana 7. srpnja, američki zamjenik ministra obrane za politiku Colin Kahl govorio je o novom paketu pomoći iz SAD-a koji uključuje kazetnu municiju - koja je zabranjena u 120 zemalja. Cijena je bila 800 milijuna dolara.

Ovo je 42. isporuka pomoći koju je Ukrajina primila od SAD-a u posljednjih godinu i pol. Od početka ruske ofenzive Kongres SAD-a odobrio je Ukrajini vojnu i gospodarsku pomoć u iznosu od preko 70 milijardi dolara - i to samo računajući izravne troškove.


Komentar: ...i, postaje još gore!


Prema srpanjskim podacima Instituta Kiel (koji prati količinu pomoći dodijeljene Ukrajini), ukupna izravna subvencija koju su dale SAD i njegovi saveznici u razdoblju od 24. veljače 2022. do 31. svibnja 2023. premašila je 165 milijardi eura.

Stopa po kojoj se dodjeljuju nove tranše povećava se svaki mjesec. Primjerice, krajem travnja ukupan iznos pomoći bio je 15 milijardi eura manji nego sada - prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, tada je iznosio 150 milijardi eura.

Skupa pomoć

Sve veća pomoć Ukrajini prirodno otvara mnoga pitanja u zapadnom društvu. U SAD-u je, primjerice, trajao 'dvostranački konsenzus' formiran u ožujku 2022. samo do studenoga iste godine. Do tog trenutka oko trećina republikanaca preispitala je svoja stajališta i odlučila da nije prikladno ekonomski poduprijeti Kijev i nastaviti isporučivati ​​oružje tamo.

Prema posljednjim podacima think tanka Bruegel, od listopada 2022. do travnja 2023. potpora Ukrajini među građanima SAD-a još je više pala. Samo 60% Amerikanaca koji podržavaju demokrate i 34% onih koji su za republikance spremno je tolerirati inflaciju radi daljnje pomoći Kijevu. Prošle jeseni te su brojke bile 74%, odnosno 44%.

Analitičari Bruegela vjeruju da će se obujam američke pomoći Ukrajini početi smanjivati ​​tijekom nadolazeće izborne sezone, jer će se predsjednik Joe Biden morati boriti za svaki glas.

Nakon rezultata izbora 2024. stvari bi mogle postati još gore za Kijev. U nedostatku napretka na bojnom polju, javne osobe u SAD-u mogle bi početi pozivati ​​na mirno rješenje sukoba, čak i pod nepovoljnim uvjetima za Ukrajinu. Na nadolazećim izborima to bi moglo koristiti kandidatima koji su manje skloni podržati Kijev 'koliko god treba'.

Europske sumnje

Sudeći prema službenim komentarima, u EU se situacija čini još kompliciranijom. Donedavno je usvajanje svakog novog paketa pomoći bilo popraćeno dugim pregovorima i tvrdoglavim otporom pojedinih članica EU. Na primjer, češki ministar financija Zbynek Stanjura rekao je u prosincu prošle godine da se blok ne može u potpunosti dogovoriti o novom paketu makrofinancijske kreditne pomoći za Ukrajinu za 2023. godinu.

Nedavno je situacija također postala napeta kada je poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao EU da pruži maksimalnu moguću pomoć Ukrajini i okrivio vodstvo Njemačke i Francuske za njihovu nespremnost da pomognu.

"Pariz i Berlin nisu pokazali 'ozbiljne međunarodne poteze' podrške", rekao je Morawiecki.

Baš kao i u SAD-u , u EU se smanjuje broj ljudi koji su spremni žrtvovati svoj komfor za dobrobit Ukrajine .

Viša istraživačica u analitičkom centru Bruegel, Maria Demertzis, u nedavnom je izvješću rekla:
"Činjenica je da vrijeme nije na našoj strani. Što duže ovaj sukob traje, to je teže pronaći novac. To je neupitno."
To pokazuje da kako se sukob u Ukrajini nastavlja, izravni ekonomski troškovi za Zapadnu Europu rastu. Kao rezultat neviđeno visoke i dugotrajne inflacije uzrokovane ratom, kućanstva diljem EU-a su pod pritiskom i to bi moglo potkopati javnu potporu Ukrajini.

Bruegel uspoređuje statistike u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj u ožujku 2022. i veljači 2023. U Italiji je odobravanje sankcija Rusiji smanjeno s 80% na 65% tijekom prošle godine, a odobravanje vojne pomoći Ukrajini smanjeno je s 57% na 49%. U Njemačkoj 62 posto ispitanika odobrava sankcije, u usporedbi s prošlogodišnjih 80 posto, a u Francuskoj njih 67 posto umjesto 72 posto. Broj Nijemaca koji podupiru isporuku oružja Ukrajini sada iznosi 52 posto u odnosu na prošlogodišnjih 66 posto, a među Francuzima taj broj iznosi 54 posto u odnosu na 65 posto.

Pretvaranje da se problem rješava

Nepovoljna situacija za Kijev pogoršana je 'tradicionalnim' ukrajinskim problemom, korupcijom.

Nevladina organizacija,objavio je izvješće uoči konferencije o obnovi poslijeratne Ukrajine koja je održana u lipnju. U izvješću je navedeno:
"Suzbijanje korupcije [u Ukrajini] danas je od jednakog strateškog značaja kao što je politika obuzdavanja komunizma bila u Hladnom ratu."
U izvješću se također navodi da Ukrajina vodi "rat na dva fronta protiv Rusije i protiv korupcije" i teži uspostavi vladavine prava. Prema autorima izvješća, "ukrajinski oligarsi čekaju svoje vrijeme do kraja rata kako bi ponovno potvrdili svoj utjecaj."

Slične riječi izgovorio je visoki dužnosnik u uredu glavnog inspektora Ministarstva obrane SAD-a u intervjuu za Defense One. Njegovi informatorori u Ukrajini priznaju:
"Oni "vode bitku na dva fronta. Oni se bore protiv Rusa i bore se protiv unutarnje korupcije. A borba na jednom frontu znači izvlačenje resursa s drugog."
Smatra da rizik od korupcije ne postoji samo unutar državnih granica, već da se prijevare mogu dogoditi i pri sklapanju ugovora u SAD-u. Nadalje, može se dogoditi krađa oružja ili druge pomoći dok putuje u ratnu zonu kroz Europu.

Drugi dužnosnik uključen u kriminalističke istrage u Pentagonu također je rekao Defense One da je njegov odjel "zabrinut zbog mogućeg preusmjeravanja ili legalnog izvoza, ili krađe robe."

Mnoge američke tvrtke također ne vjeruju ukrajinskim vlastima i vjeruju da se pomoć krade. Prema američkoj tajnici trgovine Gini Raimondo, privatne tvrtke sumnjaju da će sredstva dodijeljena Ukrajini za obnovu biti sigurna od korupcije.

Interne igre

Problem korupcije prepoznat je i u Ukrajini. Ovog proljeća, bivši savjetnik ureda predsjednika Ukrajine, Aleksej Arestovič, rekao je na svom YouTube kanalu da se njegov stari šef, Vladimir Zelenski, nije uspio nositi s korupcijom u Ukrajini.
"Ukrajini treba samo jedno... Da na vlast dođe netko tko neće krasti. Netko tko to neće sam činiti i neće dopustiti drugima da to čine. Nažalost, do sada nismo imali sreće."
Arestovič je dodao da bi zemlja trebala imati drugog vođu da bi to postigla .
"Sadašnji predsjednik nije se uspio izboriti s korupcijom, iako je sukob mogao biti dobar razlog da se primijene 'izvanredne mjere' i riješi problem. No, kao što vidimo, to se, najblaže rečeno, nije dogodilo u punoj mjeri."
Arestovič nije usamljen u svom mišljenju. Američki istraživački novinar Seymour Hersh izjavio je da su ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski i njegovo okruženje nezakonito prisvojili najmanje 400 milijuna dolara iz sredstava koja su Kijevu dodijeljena za kupnju dizelskog goriva.
"Ukrajinski predsjednik i mnogi u njegovoj pratnji ukrali su nebrojene milijune iz američkih dolara namijenjenih plaćanju dizelskog goriva. Prema analitičarima Središnje obavještajne agencije, pronevjerena sredstva prošle godine iznosila su najmanje 400 milijuna dolara".
Hersh je dodao da su se ministarstva ukrajinske vlade doslovno natjecala za priliku da uspostave paravan za izvozne ugovore za oružje i streljivo, shemu koja je osiguravala "povratne korake".

Štoviše, Hersh kaže da je direktor CIA-e William Burns bio nezadovoljan Zelenskim zbog moguće krađe zapadne pomoći, budući da je "uzeo veći dio ukradenog novca nego što je išao generalima".

Al Arabiya je ranije citirala informacije iz 'Pandora papira' da su Zelenski i njegov tim sudjelovali u korupcijskim shemama i prije nego što je izabran za predsjednika.
"Prema tim dokumentima, Zelenski je bio korisnik nekoliko stranih tvrtki od 2012. godine, kojima je upravljao zajedno sa svojim starim prijateljima."
Prema Al Arabiji, među korumpiranim partnerima Zelenskog u to vrijeme bili su prvi pomoćnik Zelenskog Sergej Šefir i bivši šef Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) Ivan Bakanov. Kanal napominje da su njihove tvrtke korištene za kupnju "izuzetno skupih stanova u Londonu".

Beskorisna ulaganja

Problem i dalje postoji unatoč činjenici da su SAD godinama ulagale sredstva u borbu protiv korupcije u Ukrajini. Sredstva su dodijeljena Glavnom tužiteljstvu, lokalnim medijima i drugim organizacijama. To je izjavila upraviteljica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power na kongresnom saslušanju.


Komentar: Ni Samantha Power ni USAID nemaju reputaciju kojom bi se mogli hvaliti. Sasvim suprotno.


Unatoč tome, zločini u Ukrajini se nastavljaju. Prije nekog vremena ukrajinska antikorupcijska policija uhitila je zamjenika ministra infrastrukture zbog sumnje da je primio mito od 367.000 eura za kupnju generatora po prenapuhanoj cijeni. A nedavno je šef ukrajinskog Vrhovnog suda optužen za korupciju.

Zatim je tu bila istraga ukrajinskih novina koje su izvijestile da je ukrajinsko Ministarstvo obrane sklopilo ugovore za opskrbu hranom za trupe na prvoj liniji po cijeni dva do tri puta većoj od normalne - istraga koja je izazvala veliki skandal.

Potvrđena je i zabrinutost Pentagona da bi oružje isporučeno Ukrajini moglo završiti na crnom tržištu.

Hersh je voditelju 'Going Underground' Afshinu Rattansiju rekao:
"Vrlo rano [u sukobu], Poljska, Rumunjska i druge zemlje na granici bile su preplavljene oružjem koje smo mi [SAD i saveznici] isporučivali za rat u Ukrajinu. Drugim riječima, zapovjednici ne znam koje razine - često to nisu bili generali, bili su to pukovnici i drugi, koji su dobili pošiljke nekog oružja, osobno bi ih preprodavali na crnom tržištu. Svi u ukrajinskoj vladi sada uključuju treće strane, kako se to povećava njihove šanse za zaradu sa strane.

Korupcija tamo je nevjerojatna. Uvijek je bila. I to se ne mijenja. To je sve o čemu sam pisao."