Razaranje u Gazi
© Mustafa Hassona/Anadolu/Getty ImagesRazaranje u Gazi
Zapadna potpora izraelskom napadu na Gazu ugrožava diplomatske napore da se postigne konsenzus s ključnim zemljama u razvoju o osudi ruskog rata protiv Ukrajine, upozoravaju dužnosnici i diplomati.

Reakcije na napad muslimanske militantne skupine Hamas na Izrael 7. listopada i izraelsko čvrsto obećanje da će žestoko uzvratiti protiv Gaze poništili su višemjesečne napore da se Moskva prikaže kao globalni parija zbog kršenja međunarodnog prava, kažu diplomati - što dovodi SAD, EU i njihove saveznike u poziciju da budu optuženi za licemerje.

U naletu hitnih diplomatskih posjeta, video konferencija i poziva, zapadni dužnosnici optuženi su da oklijevaju zaštititi interese 2,3 milijuna Palestinaca, dok žure osuditi Hamas i podržati Izrael.

Dupli aršini

U prvim danima nakon napada Hamasa, neke zapadne diplomate bile su zabrinute da SAD daju bjanko ček Izraelu da napadne Gazu svom silinom. Time su potkopani napori, započeti ruskom invazijom na Ukrajinu 2022., da se izgradi konsenzus s vodećim državama tzv. Globalnog juga - poput Indije, Brazila i Južne Afrike - o potrebi održavanja globalnog poretka temeljenog na pravilima, reklo je više od 10 zapadnih dužnosnika.

Reakcija je ojačala već utvrđena stajališta zemalja u razvoju o izraelsko-palestinskom sukobu, rekli su dužnosnici. Upozoravaju da bi to moglo potkopati daljnje diplomatske napore u vezi s Ukrajinom.
"Definitivno smo izgubili bitku na Globalnom jugu," rekao je jedan visoki diplomat iz zemlje članice G7,

"Sav trud koji smo uložili u Globalni jug [u vezi s Ukrajinom, prim. prev.] je nepovratno izgubljen... Zaboravite pravila, zaboravite svjetski poredak. Nikada nas više neće poslušati."
Mnoge zemlje u razvoju tradicionalno podržavaju palestinsku stvar, jer je vide kroz objektiv samoodređenja i suprotstavljanja globalnoj dominaciji SAD-a, države koja je najvažniji podupiratelj Izraela. Neki američki diplomati privatno su izrazili zabrinutost da odgovor Bidenove administracije nije uspio sagledati koliko bi opća podrška Izraelu mogla otuđiti Globalni jug.

Na Bliskom istoku, mnogi Arapi smatraju da SAD i druge zapadne sile nikada nisu smatrale Izrael odgovornim za njegov odnos prema Palestincima, niti su obraćale dovoljno pozornosti na brutalne sukobe u Siriji, Jemenu i Libiji.

Rusija i njezin saveznik Kina održavaju srdačne odnose s Palestincima. Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u utorak s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u Pekingu.
"Ono što kažemo o Ukrajini mora se primijeniti na Gazu. Inače gubimo vjerodostojnost", dodao je visoki diplomat iz G7. "Brazilci, Južnoafrikanci i Indonežani se pitaju: zašto bismo im više ikada trebali vjerovati kada govore o ljudskim pravima?"
Samo četiri tjedna prije napada Hamasa na Izrael, čelnici SAD-a, EU-a i zapadnih saveznika okupili su se na summitu G20 u New Delhiju i zatražili od zemalja u razvoju da osude ruski napad na ukrajinske civile kako bi se poštivala Povelja UN-a i međunarodno pravo.

Počevši od prošlog tjedna, mnogi od ovih dužnosnika izjavili su za Financial Times da su primali slične zahtjeve da osude izraelske napade na Gazu, kao i odluku Izraela da prekine opskrbu enklave vodom, strujom i plinom.

Ignoriranje ljudskih prava

Posljednjih nekoliko dana Rusija se zalaže za donošenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje nasilje nad civilima u ovom sukobu, bez eksplicitnog spominjanja Hamasa. Vijeće sigurnosti odbacilo je ovu rezoluciju u ponedjeljak.

"Mislim, budimo iskreni, ovo je dar s neba za Rusiju", ističe visoki dužnosnik EU. "Mislim da je štetno ovo što se događa... jer Rusija koristi krizu da kaže: 'Gledajte, svjetski poredak koji je izgrađen nakon Drugog svjetskog rata ne ide vam u prilog', i i tim rečima se obraća milijardi stanovnika Bliskog istoka i arapskog svijeta."

Arapske države, posebice Jordan i Egipat, vrše pritisak na zapadne dužnosnike da pooštre ton u korist zaštite civila u Gazi.
"Ako ističete da je prekid opskrbe vodom, hranom i strujom u Ukrajini ratni zločin, trebali biste to reći i za Gazu", rekao je jedan arapski dužnosnik.
Primijetili su promjenu u tonu nekih zapadnih dužnosnika posljednjih dana. U nedjelju su EU i UK najavili da će povećati isporuke pomoći Gazi.

Američki predsjednik Joe Biden zakazao je za srijedu posjet Izraelu, nakon čega bi se u Ammanu trebao sastati s čelnicima Jordana, Egipta i Palestinske samouprave. Drugo odredište njegova putovanja otkazano je nakon smrtonosne eksplozije u bolnici u Gazi u utorak. Bijela kuća je najavila da će on "naglasiti da Hamas ne zastupa pravo palestinskog naroda na dostojanstvo i samoodređenje te da će razgovarati o humanitarnim potrebama civila u Gazi".

Jedan od znakova usmjerenih nastojanja da se održe kontakti sa zemljama u razvoju razgovori su britanskog ministra vanjskih poslova Jamesa Cleverleya, koji je u utorak rekao da je proteklih dana razgovarao s ministrima vanjskih poslova Brazila, Indonezije, Filipina, Maroka i Saudijske Arabije. .

Borba protiv Rusije

Na hitnom video samitu čelnika EU-a u utorak, nekoliko ih je upozorilo da nepoštivanje ljudskih prava Palestinaca u Gazi riskira izlaganje zapadnih zemalja optužbama za licemjerje, prema više ljudi upoznatih sa sastankom.

Ovu raspravu potaklo je nezadovoljstvo u nekim prijestolnicama EU zbog prošlotjedne odluke predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da otputuje u Izrael bez mandata 27 država članica saveza ili usuglašenog zajedničkog stava. Irska, Španjolska i Luksemburg kritizirali su je jer nije spomenula međunarodno humanitarno pravo kada je govorila u Tel Avivu.
"Ono što New Delhi, Jakarta i Brasilia žele vidjeti je dogovoreno stajalište o ovim pitanjima, kao i dosljednost. A ako oni to ne vide... onda postoji određena opasnost da EU, G7 i NATO više neće biti shvaćeni ozbiljno kada su u pitanju velika globalna pitanja", rekao je Jaap de Hop Scheffer, bivši glavni tajnik NATO pakta.

"Mi, Zapad, sada ne šaljemo jasne poruke, a Globalni jug kaže: 'E, sad ćete čuti naš glas, koji ste dugo zanemarivali'", dodaje de Hall Scheffer, direktor Klingendala. Institut iz Nizozemske.
Prijedlog rezolucije koju je Rusija podnijela Vijeću sigurnosti UN-a dobio je potporu samo četiriju članica ovog tijela - Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mozambika i Gabona - no mnogi zapadni diplomati zabrinuti su da bi izmijenjeni prijedlog ruske rezolucije mogao dobiti devet glasova i tako biti usvojen. SAD, Velika Britanija ili Francuska tada bi mogle staviti veto, što bi bila propagandna pobjeda Moskve.
"Moramo spriječiti Rusiju... koja, uz kinesku potporu... preuzima inicijativu da to iskoristi protiv nas", rekao je visoki zapadni diplomat. "Postoji rizik da ćemo na sljedećem glasovanju Opće skupštine [UN] o potpori Ukrajini vidjeti nagli skok u broju suzdržanih."
Francuska je posebno zabrinuta zbog opasnosti od eskalacije sukoba između Hamasa i Izraela. Ona smatra da Rusija više ne igra tradicionalnu ulogu "velike sile" obuzdavanja regionalnih saveznika, već vidi priliku da iscrpi američke resurse i skrene pozornost s Ukrajine.

"Rusija ima veliki interes produžiti ovaj sukob, s obzirom na smetnju koju on pruža... i iskoristiti ga za promjenu globalnog narativa", rekao je jedan zapadni ministar vanjskih poslova.

Diplomati EU-a i SAD-a također će iskoristiti sastanak zakazan za petak u Bijeloj kući između Bidena, von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, koji predstavlja 27 nacionalnih čelnika zemalja EU-a, kako bi pokušali pronaći zajednički stav [ o ovom sukobu, prim. prethodni].

"Europa se tu mora držati svoje linije", rekao je ministar. "U početku smo bili u maloj konfuziji, ali mislim da smo sada bolje usklađeni u obrani osnovnih prava i težnji da vidimo obje strane."

Prijevod: Miloš M. Milojević/Novi Standard
Izvor Financial Times