azerbejdžan
© Ilya Pitalev/POOL/TASSPrema azerbajdžanskom predsjedniku Ilhamu Aliyevu, Pariz također nastoji iskoristiti svoje stalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a za vođenje političkih intriga u raznim regijama
Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev optužio je danas Francusku za poticanje sukoba na Kavkazu naoružavanjem Armenije. Armenija i Azerbajdžan bili su zarobljeni u desetljećima dugom teritorijalnom sukobu oko azerbajdžanske regije Nagorno-Karabah gdje su živjeli uglavnom Armeniji i koju je Baku povratio u rujnu nakon munjevite ofenzive protiv armenskih separatista.

"(Francuska) provodi militarističku politiku naoružavanjem Armenije, ohrabrivanjem revanšističkih snaga u Armeniji i postavljanjem temelja za izazivanje novih ratova u našoj regiji", poručio je Alijev.

U izjavi koju je pročitao njegov savjetnik za vanjsku politiku, Alijev je rekao da Pariz "remeti stabilnost ne samo u svojim bivšim i sadašnjim kolonijama, već i na Južnom Kavkazu, gdje podržava separatističke trendove i separatiste".

Bitno za ovu temu je da je Francuska dom velike armenske dijaspore, Azerbajdžan je Francusku rutinski kritizirao zbog "proarmenske pristranosti" u teritorijalnom sukobu kavkaskih zemalja. Alijev je udvostručio kritike tijekom konferencije za novinare s iračkim predsjednikom Abdulom Latifom Rashidom jučer.

Optužio je Francusku da "igra vrlo destruktivnu ulogu na južnom Kavkazu". "Pogrešne poruke francuske vlade zapravo stvaraju iluzije kod armenske vladi... da mogu ponovno pokrenuti vojnu agresiju na Azerbajdžan".

Sredinom ovog mjeseca su u Armeniju stigla francuska oklopna vozila Bastion, a transfer se odvio preko Gruzije.

Optužio je armensku vladu da "razmišlja o osveti" nakon što je Azerbajdžan ove jeseni ponovno preuzeo kontrolu nad regijom Nagorno-Karabah. Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je prošli tjedan da je "politička volja Erevana da potpiše mirovni sporazum s Azerbajdžanom u nadolazećim mjesecima i dalje nepokolebljiva". Alijev je rekao da je Azerbajdžan nedavno iznio svoje prijedloge za budući mirovni sporazum s Armenijom i da čeka odgovor Erevana.

Azerbajdžan je nedavno odbio sastanke uz posredovanje EU-a ili SAD-a, optužujući ih da pogoduju Armeniji. "Odgovornost za nastavak mirovnog procesa - uključujući odabir uzajamno prihvatljivog mjesta ili odluku o susretu na državnoj granici - leži na dvjema zemljama", rečeno je, što je očito odbijanje međunarodnog posredovanja.

Obojica čelnika rekla su da bi sveobuhvatni mirovni sporazum mogao biti potpisan do kraja godine, ali mirovni pregovori između bivših sovjetskih republika uz međunarodno posredovanje doživjeli su mali napredak. Alijev i Pašinjan također su se nekoliko puta sastali na razgovorima pod posredovanjem Europske unije. No, prošlog mjeseca Alijev je odbio prisustvovati pregovorima s Pašinjanom u Španjolskoj, navodeći kao razlog francusku pristranost. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz trebali su posredovati u razgovorima sa šefom EU Charlesom Michelom. Od tada nije bilo vidljivog napretka za nastavak pregovora pod vodstvom EU-a.

Washington je također organizirao nekoliko sastanaka između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja. Međutim, Azerbajdžan je u četvrtak odbio daljnje razgovore zbog, kako kaže, "pristranog" stava Washingtona. Tradicionalni mešetar regionalne moći Rusija, zaglavljena u svom ukrajinskom ratu, gleda kako njen utjecaj slabi na Kavkazu.

Godine 2020. Moskva je posredovala u prekidu vatre kojim su okončane šestotjedne borbe nakon kojih je Baku povratio dijelove teritorija koji su tri desetljeća kontrolirale armenske separatističke snage. Nakon tog sukoba, ruski predsjednik Vladimir Putin ugostio je Alijeva i Pašinjana u nekoliko rundi mirovnih pregovora, posljednji put u svibnju.