Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Proton i antiproton su nevjerojatno slični - što ukazuje da možda naš svemir ne bi trebao postojati

Proton i antiproton su nevjerojatno slični - što ukazuje da možda naš svemir ne bi trebao postojati
© NASA
Znanstvenici najpoznatijeg instituta na svijetu CERN-a objavili su nedavno da su još jednom bezuspješno pokušali odgonetnuti jednu od najvećih enigmi suvremene fizike - zašto svemir u kojem živimo postoji kada su se prema svemu što znamo materija i antimaterija u njemu trebale međusobno poništiti.

Prema prihvaćenom standardnom modelu fizike u velikom prasku trebala je nastati jednaka količina materije i antimaterije. No one su se međusobno trebale poništiti osim ako se ne razlikuju po nečemu što bi omogućilo da njihov razvoj bude asimetričan. Budući da se to očito nije dogodilo, znanstvenici pretpostavljaju da bi između materije i antimaterije morala postojati neka razlika zbog koje je prva prevladala nad drugom koja je, kako se čini, gotovo potpuno nestala iz našeg svemira.

Fizičari su do sada asimetriju pokušali pronaći u masi, u električnom naboju i spinu, međutim, to im nije pošlo za rukom. Prošle godine na eksperimentu ALPHA u CERN-u po prvi put su istražili atom antivodika uz pomoć svjetlosti, međutim, ni u njemu nisu uspjeli naći nikakve razlike u odnosu na atome vodika.

Našli su neku razliku u raspadu nekih vrsta mezona, ali to nije dovoljno da bi se objasnila tolika razlika u dominaciji materije nad antimaterijom.

Zadnje neistraženo svojstvo


Ipak, jedno ključno svojstvo elementarnih čestica ostalo je neistraženo - magnetski moment antiprotona.

Comet 2

Prva poznata međuzvjezdana kometa uočena je od strane astronoma

Prvi poznati međuzvjezdani komet uočen od strane astronoma
© NASA / JPL / HorizonsKometa PanSTARRS (C / 2017 U1) projurila je na udaljenosti od 24 miliona kilometara od Zemlje početkom rujna. Na temelju svoje ekstremne orbite, astronomi vjeruju da je ovdje stigla iz međuzvjezdanog prostora
PanSTARRS1 teleskop na Havajima zabilježio je blijedo treperavo svjetlo koje se kretalo nebom. Rezultati analize te sićušne tačke bili su neobični.

Objekat se nalazio na neobičnoj poziciji i kretao se velikom brzinom. Štaviše, bio je dovoljno brz da naučnici posumnjaju da se možda nalazi u orbiti.

Ti rezultati koje je saopćio Centar za manje planete Međunarodne astronomske unije, međutim, sugeriraju da se objekat nalazi u dubokom svemiru i da je riječ o prvom registrovanom slučaju međuzvjezdane komete.

Malo je vjerovatno da ćemo C/2017 U1 kometu, kako su je naučnici nazvali, ikad više vidjeti. Ona je "prozujala" na udaljenosti od 24 miliona kilometara od Zemlje 14. oktobra. Djelovalo je da se kreće iz pravca Vege u sazvježđu Lire, a procjenjuje se da ima prečnik od 160 metara.

Kometa se kretala suviše brzo - 26 kilometara po sekundi - tako da je Sunce nije moglo otopiti, bez obzira na to što mu se opasno primakla. Astronomi sada pokušavaju da utvrde tačno porijeklo komete, ali vjerovatno potiče iz okoline zvijezde Vege, koja se nalazi na 25 svjetlosnih godina od Sunca.

Prema sadašnjim procjenama, svemirom je putovala oko 1,7 miliona godina, prenosi B92.net..

Moon

Marsov električno napunjeni mjesec Fobos mogao bi poremetiti planove NASA-e

Marsov, električno napunjeni mjesec Fobos, mogao bi poremetiti planove NASA-e
© NASA / JPL-Caltech / Sveučilište u ArizoniMarsov mjesec Fobos
Novo istraživanje američke svemirske agencije NASA pokazalo je da solarni vetar - mlaz naelektrisanih čestica koje Sunce izbacuje u svemir - stvara kompleksno električno okruženje na Marsovom mesecu Fobosu.

S obzirom da NASA gleda na Fobos kao na potencijalnu prvu bazu ljudskog istraživanja crvene planete, nova otkrića govore da bi solarni vetar mogao da utiče na buduće astronaute i naučnu opremu koju ljudi donesu na ovaj mesec.

"Otkrili smo da astronauti ili roveri mogu akumulisati značajno naelektrisanje kad prelaze noćnom stranom Fobosa - onom koja je okrenuta ka Marsu tokom marsovskog dana. Iako ne očekujemo da će ti naboji biti dovoljno veliki da povrede astronaute, oni su dovoljno veliki da utiču na osetljivu opremu, pa bi trebali da napravimo svemirska odela i opremu koja smanjuje svaku opasnost od naelektrisanja", naveo je u saopštenju autor studije Vilijam Farel, iz Centra za svemirske letove Godard.

Teoretski, astronauti bi putovali na Fobos i daljinski upravljali robotima na Marsu, značajno umanjujući vreme kašnjenja s kojim se pate operateri na Zemlji. NASA je razmatrala Fobos kao lokaciju potencijalne prve baze, gde je sletanje olakšano usled slabe gravitacije.

Fobos orbitira veoma blizu Marsa, a s obzirom da nema atmosferu i magnetosferu on prolazi direktno kroz mlaz solarnog vetra i apsorbuje naelektrisane čestice na svojoj dnevnoj strani. Ovo, zauzvrat, ostavlja prazninu na njegovoj noćnoj strani. Negativno naelektrisani elektroni solarnog vetra ispunjavaju ovu praznizu i pune statički mesečevu noćnu stranu. Isti efekt ponavlja se na drugim područjima na Fobosu, koja su u velikoj senci, poput kratera Stikni, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Napreci u svemirskom istraživanju.

Attention

Upozorenje znanstvenika: Broj insekata o kojima ovisi sav život na Zemlji pao za 80%

Znanstvenici su u novom znanstvenom radu upozorili na 'ekološki armagedon' nakon što su otkrili da se populacija letećih insekata u zadnjih 27 godina smanjila za čak tri četvrtine.

Upozorenje znanstvenika: Broj insekata o kojima ovisi sav život na Zemlji pao za 80%
Njemački i nizozemski znanstvenici dokumentirali su značajan pad populacije insekata. Njihovo je otkriće potaknulo strah od kolapsa prehrambenog lanca jer su insekti vrlo važni oprašivači i služe kao hrana pticama i drugim malim životinjama. Pretpostavlja da su pad uzrokovali poljoprivredni pesticidi koji sprečavaju insekte da jedu i uništavaju usjeve.

27 godina istraživanja

Istraživanje su potaknuli vozači koji su primijetili da im se na vozilima sve rjeđe i u manjim količinama skupljaju leteći kukci. 'Mi koji obraćamo pažnju na to jako smo uznemireni i viđamo sve manje insekata. Tijekom ljetnih noći nekad smo ih znali vidjeti na stotine oko uličnih svjetiljki', rekao je Scott Black za Washington Post.

Za studiju objavljenu u znanstvenom časopisu Plos One koristili su ljepljive trake za skupljanje insekata u 63 prirodna rezervata gdje su tijekom 27 godina proučavali promjene. Otkrili su prosječan pad od 76%, a najpogubniji period bio je ljeti kad je pad u prosjeku bio 82%.

'Insekti čine gotovo dvije trećine ukupnog života na Zemlji, no događa se neka vrsta stravičnog pada u njihovom broju. Čini se da stvaramo nepregledne površine negostoljubive za većinu živih bića i krećemo se prema ekološkom armagedonu. Ako insekti nestanu, sve će se srušiti', rekao je Dave Goulson sa Sveučilišta Sussex za Guardian.

Network

Istražite planete i mjesece u našem Sunčevom sustavu putem Google maps

Istražite planete i mjesece u našem Sunčevom sustavu putem Google maps
Google maps aplikacija danas je postala gotovo neizostavni dio naših života. Nepoznate lokacije postale su bliže, a upute za šetnju ili vožnju koje nam svemoćni Google besplatno daje (doduše, ne baš besplatno s obzirom na more naših podataka koje uzimaju) znatno su nam olakšale putovanja.

I dok je Google detaljno mapirao veliki dio kopnene površine Zemlje (izuzev nekih država tipa Sjeverne Koreje), sada su napravili i korak dalje. Prije par mjeseci dodali su Google Street View opciju na Međunarodnu svemirsku stanicu, a sada su odlučili mapirati 15 tijela u Sunčevom sustavu koristeći podatke svemirskih letjelica NASA-e i ESA-e.

Tako na Google Mapsu možete proučavati površinu Merkura, Jupiterovih mjeseca Europe i Ganimeda ili Saturnova mjeseca Encelada, za kojeg se smatra da bi mogao biti dom nekom obliku života. Ili možete pogledati gdje se točno na Marsu nalazi i kako izgleda Olympus Mons, najviši vulkan i planina u Sunčevom sustavu.

Uostalom, provjerite i sami na ovom linku.

Galaxy

Znanstvenici svjedoče o gravitacijskim valovima i svjetlu iz sudara dviju neutronskih zvijezda

Znanstvenici svjedoče o gravitacijskim valovima i svjetlu iz sudara dviju neutronskih zvijezda
© NSF LIGO Sveučilište države Sonoma / A. SimonnetPrikazivanje spajanja neutronskih zvijezda
Astronomi su uspjeli po prvi puta vidjeti i čuti sudar dvije mrtve zvijezde, piše The New York Times. Nakon dva mjeseca komešanja u ponedjeljak su se u znanstvenim časopisima diljem svijeta počeli pojavljivati članci o ovom rijetko proučavanom fenomenu. Samo na onom objavljenom u The Astrophysical Journal Letters radilo je 4.500 autora s 910 svjetskih institucija.


Pyramid

Bosanske piramide, piramidalni kompleks sa najvećom mrežom podzemnih tunela

Bosanske piramide Visoko
Da li su piramide građene kao grobnice ili kao ogromne energetske mašine koje služe za interplanetarnu komunikaciju i da li Bosanska dolina piramida piše novu istoriju ili je u pitanju samo vešti marketinški trik...

Priča o bosanskim piramidama i istraživaču Semiru Osmanagiću već 12 godina privlači pažnju i izaziva podeljene i skeptične reakcije javnosti.

I dok je kulturna elita u Bosni, pa i u svetu, uglavnom kategorički na stanovištu da je reč o marketinškom triku i izmišljotini, Visoko, gradić u Bosni, više od decenije privlači stotine hiljada volontera, stručnjaka i turista iz celog sveta.

Osnivač fondacije Dolina bosanskih piramida čini se ne mari previše zbog oštrih kritika i podsmeha, već širom sveta drži predavanja o bosanskom čudu, a arheološka otkrića poput mreže tunela i kamenih blokova potkrepljuju tezu da brda u Visokom ipak nisu nastala prirodnim putem...

Kako ste uopšte došli na ideju da se u Bosni nalaze najstarije piramide na svetu?

- U poslednjih 30 godina istraživao sam piramide u svetu, a moja doktorska disertacija je o piramidama Maja. Kada sam prvi put došao u gradić Visoko u Bosni da posetim lokalni muzej ispred sebe sam video nešto što su svi zvali prirodno brdo. Odmah sam uočio da je u pitanju uzvišenje sa četiri trouglaste stranice. Uzeo sam kompas koji je pokazao da sve četiri stranice odgovaraju stranama sveta i odmah mi je bilo jasno da je reč o ogromnoj veštačkoj strukturi u obliku piramide koja je nakon hiljada godina prekrivena zemljom i vegetacijom. Započeo sam preliminarna istraživanja koja su veoma brzo potvrdila da je reč o veštačkoj strukturi.

Moon

Astronomi zbunjeni pronalskom prstena oko patuljastog planeta u našem Sunčevom sustavu

Neočekivano otkriće astronoma - oko patuljaste planete Haumee, koja se nalazi iza Neptuna, postoji prsten!
Astronomi zbunjeni pronalskom prstena oko patuljastog planeta u našem Sunčevom sustavu
© IAA-CSIC / UHUUmjetnički dojam prstena oko patuljastog planeta Humei
Do sada se verovalo da se prstenovi nalaze samo oko velikih planeta - Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna.

"Ovo je prvi put da je prsten pronađen oko trans-neptunskog objekta, odnosno objekta udaljenijeg od Neptuna", rekao je istraživač i astrofizičar na andaluzijskom institutu Hose Luis Ortiz, čija je studija o Haumei objavljena u naučnom časopisu "Nature".

Galaxy

Naučnici su konačno pronašli polovicu nedostajuće materije svemira

Naučnici su konačno pronašli polovicu nedostajuće materije svemira
© Andrey Kravtsov (Sveučilište u Chicagu) i Anatolij Klypin (New Mexico State University)
Naučnici se sa problemom nedostatka pola univerzuma susreću već godinama - veliki je disbalans između onoga koliko mi vidimo i koliko bi materije trebalo tamo da se nađe.

Naučnici vjeruju da je većina univerzuma, oko 70 odsto, sačinjena od tamne energije, misteriozne sile za koju se vjeruje da bi mogla da utiče na širenje svemira.

Četvrtinu čini tamna materija, a preostalih pet procenata "normalna" materija koja obuhvata sve ono što vidimo u svemiru, uključujući planete, zvijezde i galaksije.

Naša opservacija normalne materije (protoni, neutroni i elektroni) obuhvata svega 2,5 odsto svemira - ostatak je neistražen. Ova neusklađenost poznata je kao "problem nedostajućih bariona", a dva tima istraživača vjeruju da su napokon riješila ovu misteriju.

Prema pisanju časopisa Nju sajentist (New Scientist), Hideki Tanimura sa Instituta za astrofiziku u Orseju u Francuskoj i Ana de Graf sa Univerziteta u Edinburgu su u dva odvojena dokumenta objasnili pronalazak nedostajućih bariona u vrućim filamentima gasa koji povezuju galaksije.

Attention

Multimedijalni uređaji sa "touchscreen" ekranima odvlače pažnju vozačima

touchscreen car
© AAA Foundation for Traffic Safety
Multimedijalni uređaji sa "touchscreen" ekranima gotovo da su postali standardni deo opreme svakog novog automobila, uprkos tome što ne doprinose većoj bezbednosti saobraćaja.

Proizvođači automobila sve više funkcija i podešavanja u vozilima grupišu na ekrane osetljive na dodir, pa je i za najmanje promene parametara pojedinih komandi u vožnji potrebno skrenuti pogled sa puta ispred sebe, čime se povećava opasnost od saobraćajne nezgode.

Neprofitna američka organizacija AAA Foundation for Traffic Safety, koja je posvećena povećanju bezbednosti saobraćaja u SAD, istraživala je koliko su multimedijalni sistemi u vozilima komplikovani i koliko ekrani osetljivi na dodir pojedinih modela automobila odvlače pažnju u vožnji.

"Vozači žele tehnologiju koja je bezbedna i jednostavna za korišćenje, ali mnoge funkcije na savremenim multimedijalnim sistemima previše su kompleksne i ponekad frustriraju vozače", objašnjava direktor AAA, Maršal Doni.

Istraživanje koje je sprovela ova organizacija obuhvatilo je 130 vozača i 30 novih modela automobila sa fabričkim multimedijalnim uređajima. Reakcije vozača i stepen ometenosti za volanom tokom upotrebe "touchscreena" beleženi su pomoći kamera, ali su korišćene i razne mentalne vežbe kako bi se utvrdilo koliko odsustvo pažnje utiče na koncentraciju u vožnji.