Dilema znanstvenika: Koji je događaj doveo do izbacivanja masivnog oblaka plina iz Mliječne staze?

Vecernji.hr
Sub, 29 Lis 2016 17:21 UTC

Student astronomije Gail Smith otkrio je 1963. godine masivni oblak plina koji kruži oko Mliječne staze. Oblak je nazvan po Smithu, a kreće se brzinom od 700 tisuća milja na sat, a sadrži dovoljno plina da stvori 2 milijuna zvijezda veličine našeg sunca.

Nakon više od 40 godina od otkrića, Jay Lockman i njegovi kolege uspjeli su izračunati orbitu oblaka uz pomoć Grenn Bank radio teleskopa u Zapadnoj Virginiji. Ispada da je Smithov oblak na putu da se sudari s Mliječnom stazom.

To bi se trebalo dogoditi za otprilike 30 milijuna godina i sudar bi trebao uzrokovati brilijantnu eksploziju u kojoj će se stvoriti zvijezde, javlja NASA.

Dodaju kako ne postoji stvarna opasnost za Mliječnu stazu jer je taj oblak vrlo malen u odnosu na gigantske spirale zvijezda koje čine okosnicu naše galaksije. Zbog ove najave sudara došlo je do pojačanog interesa za Smithov oblak.

- Mi u potpunosti ne razumijemo podrijetlo oblaka. Postoje dvije vodeće teorije - objašnjava Andrew Fox iz Znanstvenog instituta za svemirski teleskop.

Objašnjava da je prema jednoj teoriji oblak izbačen iz Mliječne staze najvjerojatnije prilikom eksplozija supernove, a prema drugoj teoriji radi se o izvangalaktičkom oblaku kojeg je privukla Mliječna staza.

Proučavanjem oblaka uspjeli su izmjeriti obilje sumpora u oblaku. Fox kaže da je količina slična onoj koja se nalazi u vanjskom disku Mliječnog puta što ukazuje na njegovo podrijetlo.

Oblak se raspada što znači da sav materijal u oblaku neće proživjeti do sudara. Mnogi se pitaju koji je događaj doveo do izbacivanja oblaka iz Mliječnog puta i kako je ostao netaknut.

Istraživači imaju dovoljno vremena da odgovore na ova pitanja budući da sudar dolazi tek za 30-ak milijuna godina.