U srijedu, 18. prosinca, na sastanku u iranskoj prijestolnici Teheranu, prvi ruski obavještajac - tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolay Patrushev, izjavio je, kako zbog općeg pogoršanja sigurnosnog stanja u Afganistanu, na sjeveru te zemlje jača teroristička organizacija "Islamska država" ("IS").

"IS" se glavninom fokusira na učvršćenje svoje nazočnosti na sjeveru Afganistana, gdje se već nalazi više od 2 tisuće ISIL-ovih boraca zbog djelovanja protiv talibana i pripreme terena za proboj u zonu Srednje Azije, kroz Tadžikistan i Turkmenistan", kazao je Patrushev. Njihov je konačni cilj uspostava tzv. Velikog Khorasana, koji bi uključivao teritorije Afganistana i država Srednje Azije, kazao je danas u Teheranu prvi ruski obavještajac.

Dodao je, kako prioritetni ciljevi džihadista mogu biti ključni infrastrukturni objekti, vojne i sigurnosne strukture, diplomatska predstavništva, kao i strani državljani.

Patrushev je bio skeptičan i oko rezultata nedavno uspješno provedene operacije vladinih snaga na sjeveru Afganistana u kojoj je uništeno ili zarobljeno više od 600 ISIL-ovaca, jer ih na teritoriju te zemlje ima od 2,5 do 4 tisuće. Prema obavještajnim informacijama njihova se uporišta nalaze u istočnim regijama te zemlje. Tamo "broj terorista nadvisuje 1,5 tisuća i nastavlja rasti, između ostaloga i na račun džihadista pristiglih iz Sirije i Iraka, pretežito kroz Pakistan", kazao je Patrushev.

Podsjećamo: Rusija proteklih mjeseci intenzivno jača svoje vojne potencijale u jednoj od svojih najvažnijih inozemnih vojnih baza, onoj 201. u Tadžikistanu, gdje su prebačena dodatna PZO sredstva, poput modernizirane verzije sustava S-300, radarski sustavi, vojnih vozila i bespilotne letjelice. T

akođer podsjećamo kako je ljetos u središnjoj Rusiji održane velike strateške vojne vježbe "Centar-2019", koja je za cilj imala borbu protiv fiktivnog neprijatelja u vidu stvorene velike islamističke države na ruskim južnim granicama (pogledaj video ispod teksta).

U toj su vježbi sudjelovale vojske iz svih zemalja Srednje Azije, kao i Kine i Indije. Jedno od najimpresivnijih dijelova te vježbe bilo je desantiranje više tisuća specijalaca iz stotinjak transportnih zrakoplova, uz sudjelovanje desantnih vojnika Rusije, Kine i Indije. Očito, ako je suditi prema današnjim riječima ruskog tajnika za nacionalnu sigurnost, takve zadaće spomenute vojne vježbe nisu bile niti malo slučajne. Jer ugroza islamističkih radikala i terorista, osim srednjoazijskim državama, itekako prijeti i trima spomenutim - glavnim regionalnim silama, koje na svojim teritorijima imaju značajan udio muslimanske populacije.

Nove sankcije protiv "Severnog toka 2", koje je Senat SAD odobrio u okviru vojnog budžeta za 2020. godinu, samo su pucanj u prazno, slažu se i ruski i evropski analitičari. Dokaz za to je i činjenica da zakon predviđa tzv. "prelazni period" , koji je dovoljan da radovi na gasovodu budu završeni.

Senat je u utorak uveče odobrio vojni budžet u iznosu od 738 milijardi dolara, koji uključuje i sankcije protiv gasovoda "Severni tok 2" usmerene na borbu protiv energetskog uticaja Rusije u Evropi. Da bi zakon stupio na snagu treba da ga potpiše američki predsednik Donald Tramp, koji je već saopštio da će ga odobriti pošto su "svi njegovi prioriteti", posebno formiranje Kosmičkih snaga i zida na južnoj granici SAD, ušli u budžet.

"Upravo usvojeni američki zakon predviđa određeni prelazni period. Prema tome, kompanijama koje obezbeđuju brodove za postavljanje cevi daje se mesec dana da završe te aktivnosti. Ne isključujem da će za to vreme cevi u morskom delu biti već postavljene i da će ceo krak biti sastavljen, pa će gasovod u tom smislu biti i završen. Posle toga ostaje da se izvrši puštanje u rad, što sankcijama nije zabranjeno", ističe ruski ekspert Igor Juškov.

Neoliberalizam je bio odgovor elite na radničke proteste iz 60-ih i 70-ih, koji je u toj meri bio uspešan da danas podstiče novu pobunu
Kevin Baron, urednik "Defense One" (vodećeg američkog glasila o pitanjima odbrane, koje inače finansira vojno-industrijski kompleks) objašnjava svoje strepnje o budućnosti NATO:

"Spoljne pretnje sa kojim se suočava NATO i unutrašnje podele između njegovih lidera nisu ono što me najviše brine... Očekivao sam da će se panelisti sa kojim sam tokom proteklih meseci razgovarao držati poznatih tema... ali iznenadila me je njihova ozbiljna zabrinutost o samoj supstanci Alijanse: 'Ovo doba je drugačije' - insistiraju mnogi od njih - 'filozofija na čijim temeljima je cela ova institucija sagrađena u korenu je uzdrmana", smatra novinar Bobi Goš iz Blumberga" (ovaj stav je izneo u našim razgovorima pri IISS - International Institute for Strategic Studies, pre samita).

"Njegova poenta je da se, ukoliko lideri poput Trampa i Erdogana nastave da se dodvoravaju Rusiji, dovodi u pitanje svrha ovog hladnoratovskog savezništva. I to je legitiman stav. Ali ja smatram da najveća pretnja za NATO potiče od toga što su biračka tela tih zemalja sve više sklona izolacionizmu. Liderima globalne bezbednosti, od tink-tenkova do kružoka iz Pentagona, NATO predstavlja esencijalnu organizaciju i oruđe zapadnog 'načina života'. Za njih nije prihvatljivo da se to uopšte dovodi u pitanje... Oni razmišljaju na sledeći način: "Kako bilo ko uopšte može poželeti da naudi nečemu takvom?"

Međutim, upravo to se dešava. Politički lideri više ne žele (ili ne mogu politički to sebi da priušte) da igraju kako američki vojni establišment svira. "Možda i najveća pretnja za Alijansu", navodi Baron, "jeste jaz između tih političkih lidera i zajednice lidera u oblasti nacionalne bezbednosti [sic], koji se okupljaju na marginama, preklinjući da ih neko posluša".

Bolivijsko državno odvjetništvo izdalo je u srijedu uhidbeni nalog za bivšeg predsjednika Eva Moralesa koji je u egzilu u Argentini, u sklop istrage zbog pobune i terorizma, objavili su dužnosnici.

Nalogom se snagama reda omogućuje da "uhite i dovedu Juana Eva Moralesa Ayma u sjedište državnog odvjetništva", objavio je na Twitteru ministar unutarjih poslova Arturo Murillo.

U slučaju da se u delo sprovede izveštaj analitičkog centra "Evropske vrednosti", u kojem se evropsko društvo poziva da televiziju RT i agenciju Sputnjik prestane da smatra predstavnicima "slobodnih medija", to bi bio dokaz da u Evropi sloboda govora, kao takva, ne postoji, smatraju analitičari.

U izveštaju pod nazivom "Strategija za posmatranje Kremlja i preventivu od neprijateljskog ruskog mešanja" (Kremlin Watch Strategy for Countering Hostile Russian Interference) preporučuje se i da se blokira pristup novinarima tih medijskih kuća konferencijama za štampu, kao i da se obustavi "legitimizacija ruskih instrumenata za širenje dezinformacija putem medijskih platformi".


Osim toga, u izveštaju stoji i da televizija RT i agencija Sputnjik, kao i pojedine druge ruske državne televizije, nisu medijske organizacije, već se "samo tako predstavljaju".

Sekretar Saveza novinara Rusije Roman Serebrjani za Sputnjik kaže da se taj izveštaj u potpunosti kosi sa svim evropskim vrednostima po pitanju medija, a to su sloboda govora, mogućnost dobijanja informacije i pristup njima, kao i mogućnost da javnost čuje alternativnu tačku gledišta.

Pored toga, kako tvrdi, osnovni principi medijskih sloboda nalažu i da bi javnost trebalo samostalno da odlučuje koje će medije slušati i pratiti.

Senat Kongresa SAD odobrio je velikom većinom predlog budžeta za odbranu, koji iznosi rekordnih 738 milijardi dolara, ali uprkos želji SAD da "pokažu zube" Rusiji i pariraju Kini, neće biti reprize trke u naoružavanju kao u vreme Hladnog rata, ocenjuju sagovornici Sputnjika.

Zakon će stupiti na snagu nakon što ga potpiše američki predsednik Donald Tramp, a budžet pokriva širok spektar izdataka, od isplaćivanja plata do finansiranja izgradnje brodova i aviona, koji će biti proizvođeni, modernizovani ili povučeni iz upotrebe.

Budžetom, koji se odnosi na period do 30. septembra 2021. godine, pokriveno je i stvaranje kosmičkih snaga, što je vojni prioritet predsednika Trampa.

Bivši britanski premijer Toni Blair, najuspešniji pripadnik Laburista, danas je pozvao umerene članove u stranci da preuzmu kontrolu od lidera Džeremija Korbina, s obzirom da je, kako kaže, njegov brend "kvazirevolucionarnog socijalizma" propao.


"Preuzimanje Laburističke partije od strane krajnje levice pretvorilo je u glorifikovani protestni pokret sa kultnim ukrasima, krajnje nesposoban da bude kredibilna vlada", rekao je Bler, koji je pobedio tri puta na izborima i bio premijer od 1997. do 2007. godine, preneo je Rojters. "Rezultat nas je osramotio", ocenio je Bler.


On je naveo da bi se sada samo nekolicina ljudi kladila da Konzervativci neće decenijama vladati i da će, ukoliko ne promeni kurs, stranka biti suočena sa pretnjom da nikad neće ponovo osvojiti vlast.

"Izbor Laburista je da obnove sebe kao ozbiljnu, progresivnu stranku, a ne konkurenta Konzervativcima za osvajanje vlasti u britanskoj politici ili odustane od takve ambicije, u kojem slučaju će vremenom biti zamenjena", rekao je Bler.

On je ukorio Korbina zbog načina na koji je vodio Laburiste do poraza nizom ideja za koje glasači nisu bili zainteresovani.

Svatko tko je uopće obraćao pažnju na optužbe da je predsjednik Donald Trump počinio veleizdaju zna da trenutni stanar Ovalnog ureda nije počinio nikakve "velike zločine i prekršaje", što je ustavni uvjet za njegovo uklanjanje s dužnosti.

No, u stvarnosti istina je da demokrati nisu baš zabrinuti zbog optužbi. Oni znaju da predsjednika neće smijeniti jer:

1. Senat pod vodstvom republikanca nikada ga neće osuditi; i
2. Stvarni dokazi pokazat će da je predsjednik nevin i da su njegovi politički suparnici zapravo krivi za "velike zločine".

U stvari, predsjednički odvjetnik Rudy Giuliani zauzet je otkrivanjem novih dokaza o masovnoj korupciji u doba Obame tijekom nedavnih putovanja u Ukrajinu, Mađarsku, možda čak i Rumunjsku.

Giuliani je objavio na Twitteru:

"Optužbe demkorata žele omesti dolje navedene istrage korupcije u doba Obame:

• Milijuni opranih dolara,
• Zloupotreba milijardi, uglavnom američkih dolara,
• Iznuđivanje,
• Podmićivanje,
• Dogovor DNC-a s Ukrajinom da uništi kandidata Trumpa.

Još puno toga.

Nakon vrlo upitnog preliminarnog dogovora o prvoj fazi sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Kine, čije smo nijanse i različite interpretaciju pojasnili u zasebnom članku na tu temu, The New York Times je donio čudnu odluku da na isti dan kada su Peking i Washington potvrdili mali, ali važan napredak u trgovinskim pregovorima, objavi članak o protjerivanju dvojice kineskih diplomata iz Sjedinjenih Država, incident koji se dogodio još u rujnu ove godine. Međutim, proteklih mjeseci kineska diplomacija i američki mediji tu vijest nisu gurali u pravi plan, vjerojatno kako ne bi kompromitirali pregovore, barem u slučaju službenog Pekinga i Washingtona, iako je incident sigurno bio dio tajne komunikacije dvije svjetske velesile.

THE NEW YORK TIMES: SAD SU PROTJERALE KINESKE DIPLOMATE ZBOG ŠPIJUNAŽE

Kao što smo rekli, The New York Times je u nedjelju objavio vijest "kako su Sjedinjene Države tajno su protjerale dvojicu službenika kineske ambasade još u rujnu, nakon što su se uputili u osjetljivu vojnu bazu u Virginiji".

Američki list, koji je citirao "svoje izvore upoznate sa slučajem", navodi kako je ovo prvi put nakon više od 30 godina da SAD protjeruju kineske diplomate zbog sumnje u špijunažu.

"Vjeruje se da je barem jedan od diplomata bio obavještajni časnik koji je djelovao tajno i pod zaštitom", objavio je NYT.

The New York Times je rekao da su se diplomati, u pratnji supruga, odvezli do kontrolnog punkta na ulazu u osjetljivi vojni objekt u blizini Norfolka u Virginiji, gdje su raspoređene Snage za specijalne operacije Pentagona. Čuvar je vidio da nemaju dozvolu za ulazak i uputio ih da prođu kroz vrata, okrenu se i izađu.

Kineski su dužnosnici nastavili put, ostavljajući vojno osoblje za njima, dok ih nisu prisilno zaustavili vatrogasnim vozilom koje im je blokiralo put, piše NYT.

Kineski dužnosnici su rekli da nisu razumjeli upute stražara i da su se izgubili.

Tjednima nakon incidenta, State Department je odredio ograničenja na aktivnosti kineskih diplomata, ali su u Washingtonu naveli "kako je to odgovor na višegodišnje kineske propise koji ograničavaju kretanja američkih diplomata na teritoriju NR Kine.

Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan prekjučer izjavio kako Turska može zatvoriti svoje dvije vojne baze, reagirao je američki ministar obrane Mark Esper, kazavši, kako je za tu vijest saznao iz medija.

"Ja moram razgovarati s mojim kolegom iz (turskog) Ministarstva obrane, kako bih shvatio što su oni stvarno imali na umu i koliko su ozbiljni u svojim namjerama", izjavio je šef Pentagona okupljenim novinarima. Pritom se nije izjasnio smatra li te izjave "praznim prijetnjama". Nije odgovorio niti na pitanje, je li potrebno izvući atomsko oružje iz turske baze Incirlik, kazavši, kako ne komentira pitanja o tome gdje je razmješteno američko atomsko naoružanje.

Što se tiče mogućeg turskog zatvaranja za Amerikance i svoje druge baze - one radarske, na jugo-istoku zemlje, Esper je kazao kako o tome s Anakrom moraju razgovarati partneri iz NATO saveza jer NATO tu bazu i koristi,

Pritom je izjavio kako je turska nacija "suverena i da zato ima nedvojbeno pravo razmiještati ili ne razmiještati baze NATO-a ili strane vojnike".

Oko suverenosti i prava Turske po tim pitanjima, naravno, nitko ne dvoji. Međutim, teško se oteti dojmu da američki šef obrane ipak nije toliko spokojan, kako bi se to na prvi pogled možda moglo i činiti. Na to ukazuje i mekani ton i vidljivi oprez u njegovim izjavama, u kojima se na turski državni vrh odmah "ne ide džonom", a kako, obično, voli djelovati američka politička i vojna diplomacija kada su u pitanju američki nacionalni interesi. A da su turske baze i u njima razmješteni američki vojnici i tehnika, prije svega zrakoplovstvo (a da i ne govorimo o atomskim bombama u bazi Incirlik) od američkog nacionalnog interesa - u to ne treba sumnjati.

Osim toga američka strana jako dobro zna kako Turska ozbiljno razmišlja o zatvaranju tih baza za vojnike SAD-a još od ljeta 2016. godine, kada je upravo iz baze Incirlik vođena operacija vojnog puča, pokrenutog s ciljem detroniziranja turskog predsjednika Erdogana.

Turski su vojni zrakoplovi s nje neometano poletali u tu protuzakonitu misiju, a da su ostali, Erdoganu odani dijelovi turske vojske (tursko vojno zrakoplovstvo i njegov zapovjedni vrh predvodilo je puč, a kurirano je izvana) zbog nepostojanja samostalne turske protuzračne obrane mogli samo nemoćno promatrati udare svojih zrakoplova po Ankari i Istanbulu.