Oskar Perez
© REUTERS/ Christian Veron
Jedna trećina Venecuelanaca je protivnik Madurovog režima, ali ga ostale dve trećine podržavaju. Ukoliko bi SAD priznale paralelne sisteme vlasti, to bi neminovno dovelo do eskalacije sukoba.

Venecuela je već treći meseci na ivici građanskog rata. U sukobima opozicionih demonstranata i vlasti poginule su već 94 osobe. Opozicija je 16. jula organizovala referendum o smeni predsednika Nikolasa Madura, koji je s druge strane zakazao za 30. jul izbore za Ustavotvornu skupštinu.

Maduro smatra da Vašington pokušava da ga sruši organizujući neki novi "Majdan". Američki predsednik Donald Tramp otvoreno šalje oštre poruke. Poručio je da neće stajati po strani dok se Venecuela raspada i da će, ako Maduro nametne svoju ustavotvornu skupštinu, preduzeti snažne i brze ekonomske akcije. Vlada Venecuele osudila je Trampove pretnje kao brutalne i imperijalističke.
Profesor Fakulteta međunarodnih odnosa Sankpterburškog državnog univerziteta Viktor Hajfec ocenjuje da je situacija u Venecueli zasad bezizlazna, jer ni vlast i opozicija ne žele da odstupe, i prognozira produbljivanje krize.
"Optimalna varijanta bi bila da se nađe nekakav nezavisni domaći posrednik koji bi mogao da natera obe strane da sednu za pregovarački sto. Opozicija je već pokazala priličnu snagu. Iako se može polemisati da li je zaista prikupila sedam miliona glasova ili dva miliona, kako tvrdi Vlada. Rekao bih da je sedam miliona ipak previše, da je pristalica realno manje. Ali čak i da se radi o dva miliona, to je značajan broj", rekao je Hajfec.

Profesor na Univerzitetu "Džon Nezbit", Slobodan Pejović, kaže da je na delu direktno mešanje SAD u unutrašnje pitanje jedne suverene zemlje. To je pokušaj da se internacionalizuje interno pitanje, što je uvek opasno, a u slučaju Latinske Amerike to uvek asocira na američki hegemonizam. Pejović dodaje da zatezanje odnosa Vašingtona i Karakasa traje jako dugo, a da se situacija pogoršala posle smrti Uga Čavesa, jer je sve do tada njegova harizma održavala visok stepen jedinstva unutar zemlje.

On tvrdi da bi nemiri eskalirali kada bi SAD eventualno priznale paralelne sisteme vlasti, ali odrično odgovara na naše pitanje da li bi to priznanje moglo da dovede do kosovskog scenarija.
"U slučaju Venecuele, to ne bi bilo tako jednostavno, jer je vojska lojalna predsedniku Maduru. Nema paralelnih vojnih struktura kao što je to bilo na Kosovu", smatra Pejović.
Opozicija je nakon referenduma organizovala i generalni štrajk, koji je po mišljenju profesora Hajfeca pokazao da Vlada još uvek ima jake pozicije.

"Iako je štrajk bio zaista veliki i moćan i obuhvatio je mnoge oblasti nacionalne ekonomije, većina velikih preduzeća nije štrajkovala, jer su pod kontrolom Vlade. Može se sad diskutovati da li su oni bili zaplašeni otkazima, pa zato nisu obustavili rad, ili je nešto drugo bilo u pitanju. Ali činjenica je da je Vlada uspela da pokaže da kontroliše rad velikih državnih preduzeća i, najvažnije, rad velikih naftnih kompanija", kaže Hajfec.

Po mišljenju sagovornika Sputnjika, i pored zaoštrene situacije mirni pregovori vlasti i opozicije ostaju jedini izlaz. Hajfec kaže da ako strane ne žele da dođu do prevrata i građanskog rata, morale bi da sednu za pregovarački sto.

"Poslednji pokušaji pregovora uz učešće papskog nuncija i nekih bivših predsednika nisu uspeli. Ali mora se podvući da bi Maduro na pregovore pristao samo ako mu ne bi tražili dalje ustupke mimo onoga što bi unapred bilo ugovoreno, a opozicija bi pristala na pregovore samo ako bi znala da je Maduro uopšte spreman na bilo kakve ustupke. Zato će preliminarna organizacija pregovora biti najteži i najkritičniji momenat. Ali to je jedini način da se iz krize izađe bez žrtava", zaključuje profesor Hajfnec.
Rusija smatrao da je krajnje opasna situacija u kojoj se formiraju paralelne strukture vlasti u Venecueli.
Predstavnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Artjom Kožin je upozorio da je stepen političke konfrontacije u Venecueli porastao posle referenduma koji je organizovala opozicija, uz ocenu da su rezultati glasanja sumnjivi jer je ono bilo praćeno brojnim neregularnostima i bez nezavisnih posmatrača.

Prema rečima Kožina, čudne su izjave lidera niza zemalja, uključujući i američkog predsednika Trampa, koji su opozicioni referendum prikazali kao izraz volje naroda Venecuele pozivajući pod pretnjom sankcija vlasti u Karakasu da otkažu svoje izbore za ustavotvornu skupštinu. Konsenzus u Venecueli se ne može postići uz destruktivno mešanje sa strane, poručuju iz Moskve i ističu da je nasilje koje ide naruku radikalnim elementima put u ćorsokak.