Međutim, nedavno je ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Dimitrov, odgovarajući na pitanje pod kojim imenom bi se zemlja mogla pridružiti NATO paktu, rekao "kako bi u skladu s privremenim sporazumom Skopje bilo spremno prihvatiti poziv za članstvo pod radnim imenom s kojim je primljena u Ujedinjene narode".
Zašto je ulazak u NATO tako važan za Makedoniju, da je aktualna vlada spremna čak i na ustupke po pitanju imena?
Makedonski novinar i nakladnik Milenko Nedelkovski podsjeća kako zemlja već ima privremeni naziv pod kojim je navedena u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama, "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija".
"Makedonija i makedonski narod nisu spremni na bilo kakve ustupke zbog ulaska u NATO. U to možete biti sigurni. No, sadašnja vlada, koja je izabrana nelegitimnim putem i naporima američkog veleposlanika u Makedoniji, Jessa Baileya, spremna je ne samo na ustupke, nego dati i sve prodati našim susjedima. Ne samo ime, nego i povijest crkve, jezika i teritorija", rekao je Nedelkovski.
Prema njegovim riječima, kada kažemo riječ "Makedonija", treba razjasniti što imamo u vidu. Vladu Makedonije ili zemlju i njezine ljude.
"Ako mislite na Makedoniju kao zemlju i njen narod, Makedoncima se to nikako ne bi svidjelo", rekao je Nedelkovski.
U odgovoru na pitanje hoće li Makedonija ući NATO i može li za to dobiti sigurna jamstva, Nedelkovski je kategoričan: "NATO Makedoniji ne može jamčiti ništa. Članstvo u NATO paktu je samo način da nas u potpunosti okupiraju, a okupirana država ne može biti stabilna. Mi smo i sada pod okupacijom, a tada ćemo to postati i službeno. Mi ćemo biti pod čizmom NATO pakta, kao što smo mnogo puta u povijesti bili pod čizmom stranca, kada su ovdje bili Nijemci, bugarski fašisti, a prije njih Osmansko Carstvo", rekao je Nedelkovski.
S činjenicom da je makedonska vlada za članstvo u NATO paktu zaista spremna na razne ustupke, među kojima i odbacivanje naziva "Republika Makedonija", slažu se mnogi makedonski stručnjaci.
S druge strane, direktor Centra za geostrateške studije iz Beograda, Dragan Trifković, podsjeća kako spor zbog naziva s Grčkom traje dugi niz godina.
"Jasno je da Grčka neće promijeniti svoj stav, a makedonska vlada sada traži model kojim će riješiti problem. Makedonija je, kao bivša republika federacije zemalja, stekla državnost nakon raspada Jugoslavije. Treba preciznije odrediti porijeklo pojma "Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije", kao i pojam Vardarske Makedonije, teritorija koji je dodijeljen Srbiji nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Bukureštu s kojim je okončan Drugi balkanski rat", rekao je Dragan Trifković.
Prema njegovim riječima, Makedonija želi ući u NATO "kako bi izbjegla kolaps".
"Od samog početka je Makedonija, kao i druge države koje su nastale nakon raspada Jugoslavije, pod izravnom kontrolom vanjskih sila", objasnio je Trifković.
"Sada se već otvoreno govori o suverenitetu zemlje koji ne postoji, te da su u Skopju prisiljeni provoditi politiku koju nameće Zapad. S druge strane, postoje oni koji vjeruju da bi ovo područje bez nadzora Washingtona i Bruxellesa brzo bilo podijeljeno od strane susjednih zemalja koje imaju teritorijalne pretenzije prema Makedoniji", rekao je stručnjak.
Dragan Trifković je skrenuo pozornost na očitu činjenicu da NATO želi ubrzati ulazak nekoliko zemalja u organizaciju.
Prema riječima stručnjaka, iako je izgledalo da se NATO razvija i širi, ta organizacija zapravo prolazi kroz ozbiljnu krizu.
"Nejasno je koja je njegova funkcija u današnjim promijenjenim uvjetima u području sigurnosti, što se nekoliko puta vidjelo kada nije bio u stanju jamčiti sigurnost zemalja članica. Osim toga, ozbiljno su se promijenili odnosi unutar same organizacije. Na primjer, Turska, američki saveznik i članica NATO pakta, objavila je koordinate tajnih američkih baza u Siriji", podsjetio je Trifković.
"Što se tiče albanskog faktora u Makedoniji, on je izravno povezan sa Zapadom i služi njegovim interesima na Balkanu. Međutim, "snaga" albanskog faktora isključivo ovisi o potpori Washingtona. Možda bi trebalo posjetiti na primjer Sirije, gdje vidimo da kada Sjedinjene Američke Države ne mogu ostvariti svoje planove, ostavljaju svoje bivše saveznike da se sami brinu o sebi", rekao je Trifković.
Prema njegovim riječima, pristupanje Makedonije NATO paktu može biti privremeno rješenje, ali će sudbina NATO-a, Europske unije i Balkana ovisiti o promjenama koje se odvijaju na globalnoj razini.
Dr. Srđan Perišić, stručnjak za međunarodne odnose, smatra da je danas glavni zadatak NATO pakta kontrola nad cijelim područjem Europe.
"Ovaj savez se nastavlja kretati u smjeru koji danas glavna svrha njegovog postojanja, to je potpuno isključenje Rusije iz Europe. Njegova je svrha spriječiti ekonomski, energetsku, političku, kulturnu i vojnu prisutnost Rusije u bilo kojem dijelu Europe. Nakon Ukrajine 2014. godine, Balkan je odmah označen kao sljedeći prioritet", rekao je stručnjak.
NATO, posebice Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska, koriste sva sredstva kako bi se spriječila bilo kakva mogućnost da Makedonija vodi neovisnu politiku. U tu su se svrhu zapadne obavještajne agencije koristile i albanskim skupinama s Kosova, kao u terorističkom napadu u Kumanovu u svibnju 2015. Destabilizacija Makedonije se izravno provodila iz američke baze na Kosovu. Kasnije su bivše makedonske vlasti bile žrtva mješavine "Obojene revolucije" i postizbornih makinacija.
Vlast je na kraju dodijeljena Zoranu Zaevu, a albanski faktor je tu odigrao ključnu ulogu. Albanci će kao nagradu dobiti status jednog od ključnih naroda u državi i gotovo vlastiti teritorijalni entitet u Makedoniji.
Kao što je navedeno od strane Srđana Perišića, Makedonija je podijeljena, a prisutnost NATO pakta u toj zemlji je važna zbog zatvaranja energetskih tokova Rusiji uz rijeku Vardar.
"NATO nije zainteresiran za ono što se događa s Makedoncima ili kako žive. Važna je samo kontrola nad teritorijem zemlje. Članstvo Makedonije u NATO-u će istodobno značiti veliki pritisak na Srbiju, tako da se i ona pridruži savezu", rekao je stručnjak.
Perišić je sugerirao da bi, zbog protivljenja Grčke, makedonski premijer Zoran Zaev vrlo lako mogao prihvatiti novi naziv države.
"Dakle, sve se čini da Makedonija u NATO uđe u najkraćem mogućem roku", zaključio je Perišić.
Povjesničar Marko Pejović smatra neopravdanim to gledati kao na odluku Skopja, kao što je slučaj i u drugim balkanskim prijestolnicama.
"Vlasti u Makedoniji, ali ne samo, pod američkom su kontrolom, tako da se važne odluke donose izvan državnih institucija. Uloga tih institucija je samo priopćenje tih odluka. Ovdje ne postoji neovisna politika i ne može je ni biti", rekao je Pejović.
"Makedonija je satelitska država, prepuna unutarnjih podjela koje postoje samo zbog dominacije vanjskih sila", rekao je.
"Ulazak Makedonije u NATO je samo jedno od pitanja američke agende, posljedice toga će biti rezultat provođenja američke volje u zemlji. Volja naroda, demokracija na Balkanu, politički dijalog i politika se svode na fraze čija značenja nema smisla ni analizirati. Njima nitko ozbiljan ne vjeruje", zaključio je Marko Pejović.
Komentari čitatelja
na naše novosti