Airbus
Američko Ministarstvo financija je priopćilo kako će povući dozvole zrakoplovnim divovima Boeing i Airbus za prodaju putničkih zrakoplova Iranu. Odluka je donesena nakon što je Washington najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma kojeg su Iran i "Grupa 5+1" potpisali 2015.

"Licence za Boeing i Airbus će biti ukinute", izjavio je američki ministar financija Steven Mnuchin.

"Prema izvornom sporazumu su postojali izuzeci za komercijalne zrakoplove, dijelove i usluge i dozvole će biti ukinute", dodao je.

Izjava američkog ministra Mnuchina je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Trump priopćio da SAD izlaze iz nuklearnog sporazuma, službenog imena Zajednički globalni akcijski plan (JCPOA). Trump je također rekao kako je obnovio sankcije Iranu i uveo "maksimalne" ekonomske zabrane za Islamsku Republiku.

The Washington Post prenosi kako će Boeing i Airbus izgubiti ugovore vrijedne oko 39 milijardi dolara kojima su trebali obnoviti zastarjelu flotu iranskih komercijalnih zrakoplova. Ove su dvije kompanije prve upozorene da obustave posao s Teheranom

"Licence za Boeing i Airbus bit će ukinute", izjavio je u utorak novinarima američki ministar financija Steven Mnuchin.

Prodaja zrakoplova bila je među najtraženijim ugovorima u obnovljenoj ekonomskoj suradnji s Iranom.

U prosincu 2016. je Airbus potpisao ugovor o opskrbi nacionalnog prijevoznika Iran Air sa 100 aviona vrijednih oko 19 milijardi dolara. Dosad je isporučio tri zrakoplova, što su prvi novi zrakoplovi koji je Iran kupio u protekle 23 godine.

Boeing je kasnije također sklopio ugovor s kompanijom Iranom Air i dogovoreno je da će isporučiti 80 zrakoplova uz cijenu od oko 17 milijardi dolara. Boeing je obećao da će isporuke započeti 2017. i trebale su trajati do 2025. godine.

Kompanija je potpisala i zasebni ugovor o isporuci 30 zrakoplova s iranskom kompanijom Aseman Airlines po cijeni od 3 milijarde dolara, ali Boeing još nije počeo s isporukama.

Gordon Johndroe, potpredsjednik Boeinga, izjavio je u priopćenju: "Mi ćemo se savjetovati s američkom vladom o sljedećim koracima. Kao što smo uvijek činili tijekom ovog procesa, nastavit ćemo slijediti vodstvo američke vlade."

Kompanija Airbus, sa sjedištem u francuskom gradu Toulouseu, također je podložna američkim ograničenjima, jer se više od 10 posto dijelova njegovih zrakoplova proizvodi u američkim tvrtkama kao što su United Technologies, Rockwell Collins i General Electric.

Steven Mnuchin je također rekao kako će uprava Trumpa otkazati sve sporazume s Iranom koji su omogućili prodaju dijelova i usluga za komercijalne zrakoplove.

"Te sankcije utječu na sve glavne industrije. To su vrlo, vrlo jake sankcije", rekao je Mnuchin i dodao "kako bi moglo biti nekih izuzeća", ali nije rekao kojih.

Jedina tvrtka koja se nada da neće biti je francuski naftni div Total, koji je prošle godine potpisao ugovor vrijedan 2 milijarde dolara za razvoj prirodnog plina u iranskim poljima "Južni Pars". Francuska kompanija je poručila "kako se nada da će posao preživjeti, budući da je potpisan u skladu s pravilima koja su vrijedila u to vrijeme".

Amerika je priopćila kako većini međunarodnih tvrtki daje 90 do 180 dana razdoblja za zatvaranje postojećih ugovora s Iranom.

Sankcije o kupnji nafte bit će iste kao i za vrijeme Obamine administracije. Pod Obamom i njegovom suradnjom s pet glavnih gospodarskih sila je iranski izvoz nafte pao za više od milijun barela dnevno.

Nove sankcije mogu imati manji učinak, budući da je nuklearni sporazum potpisan i Iran je dobio slobodu da prodaje naftu bez ograničenja. Islamska Republika je uspjela obnoviti prodaju od 700 000 barela dnevno zemljama u Aziji, najviše Kini i Indiji.

The Washington Post piše kako ostaje nejasno koliko će ti narodi poštivati američku odluku i hoće li je se uopće pridržavati. Rusija i Kina su u međuvremenu priopćili kako je za njih nuklearni sporazum još uvijek važeći, bez obzira na odluku Bijele kuće.

Mnuchin je rekao kako su američki dužnosnici razgovarali s drugim zemljama o povećanju proizvodnje i da se tako nadoknadi gubitak nafte iz Irana. Nije rekao s kojim zemljama, ali Saudijska Arabija ima najveće slobodne proizvodne kapacitete.

"Moja očekivanja nisu da cijene nafte rastu više", dodao je američki ministar financija, ali je trenutno to cilj Saudijske Arabije, koja je naivno pristala na Obamin prijedlog za obaranje cijena nafte kako bi se pogodilo rusko gospodarstvo, što je na kraju Rijadu uzrokovalo financijske probleme i gubitak deviznih rezervi.

EU spremna osporiti američke sankcije protiv Irana u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

Nakon što su u Europi shvatili što znače nove mjere Washingtona protiv Irana za europsko poslovanje, Europska unija je u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) spremna uložiti žalbu protiv jednostrane američke odluke o izlasku iz nuklearnog sporazuma i obnovi sankcija protiv Islamske Republike.

"Ako su sankcije u suprotnosti s interesima europskih tvrtki, uložit ćemo žalbu na njih u WTO", rekao je novinarima predstavnik francuske vlade Benjamin Griveaux.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje se moralo razraditi u suradnji s europskim partnerima. Dodao je kako će odgovor Francuske i Europske unije biti razmjeran i prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

CNBC: Američke sankcije Iran će zaobići uz pomoć Kine i Rusije

Trumpovim sankcijama protiv iranskog naftnog sektora Teheran može pokušati zaobići preko Kine i Rusije, navodi američka medijska kuća CNBC, koja upozorava da Kina gotovo sigurno neće smanjiti uvoz nafte iz Irana, a Rusija, koja kupuje naftu od Teherana, može je prodavati na svjetskom tržištu kao svoju vlastitu.

"S američkom povlačenjem iz iranskog nuklearnog sporazuma bi Teheran prvo mogao posegnuti za diplomatskim mjerama, a zatim pokušati zaobići američke sankcije kroz druge sudionike sporazuma, posebno Rusije i Kine", piše internetsko izdanje kuće CNBC.

Iranski predsjednik Hassan Rohani je izjavio kako će Teheran održati pregovore s Kinom, Rusijom i europskim zemljama o mogućnosti očuvanja sporazuma. Međutim, ako sporazum ne uspije, Iran se može vratiti svom nuklearnom programu.

Međutim, američki analitičari smatraju da je u dugoročnoj perspektivi podijeljenost vlasti u Iranu veći problem, zbog čega nije jasno tko će odobriti nuklearni program.

"Rohani ne kontrolira nuklearnu sferu. Time se bavi vrhovni vođa. Mislim da najveća opasnost leži u činjenici da vrh u Iranu može poslušati tvrdolinijaše i da će Teheran nastaviti svoj nuklearni program", rekla je Helima Croft, voditeljica odjela za globalna tržištima roba kuće RBC Capital Markets.

Ipak, analitičari vjeruju da bez obzira na nove sankcije Kina vjerojatno neće smanjiti kupnju iranske nafte. Osim toga, Teheran ima saveznika u Rusiji, koja je također pod američkim sankcijama.

"Što se tiče europskih tvrtki, one vjerojatno neće htjeti izgubiti mogućnost trgovine sa Sjedinjenim Državama i uskladit će se s režimom sankcija. Ipak, očekuje se da će europski čelnici raditi na tome da sporazum ostane na snazi", navodi CNBC.

"Iako je u tijeku rasprava o učinkovitosti jednostranih američkih sankcija protiv Irana, mi vjerujemo da je prijetnjom odbijanja zahtjeva europskim tvrtkama za pristup američkom tržištu kapitala Bijela kuća osigurala vrlo učinkovit bič", uvjerena je američka stručnjakinja za globalna tržišta.

Prema njenim riječima, Iran je već naučio kako zaobići sankcije i to će činiti i sada, još uspješnije.

"Oni su tijekom protekle dvije godine naučili mnogo, pa se sad sve opet svodi na igru mačke i miša po svijetu", rekao je Henry Rome, stručnjak za Iran u centru Eurasia Group, dodajući "kako je Teheran već dokazao da je u stanju preživjeti sam".

Što se tiče Rusije, protiv koje su SAD također nametnule sankcije, prema potpredsjedniku tvrtke IHS Markit, Carlosu Pascualu, ruske kompanije sada mogu kupovati sirovu iransku naftu i prodavati je kao svoju na svjetskom tržištu.

"Zaobilaženje naftnih sankcija preko Rusije i Kine je najočitije i Iranci i dalje mogu pronaći način da izvoze svoje proizvode", vjeruje Carlos Pascual.