Švedski izbori
© Getty Images
U Švedskoj su jučer održani parlamentarni izbori i prema prvim neslužbenim rezultatima su anti-imigracijski i nacionalistički Švedski demokrati ostvarili odličan rezultat.

Socijaldemokrati švedskog premijera Stefana Löfvena su na jučerašnjim izborima ostali najjača stranka u zemlji, ali je anti-imigrantski pokret ostvario veliku političku pobjedu i u budućnosti će se morati računati na stranku Jimmia Akessona, možda čak i tražiti kompromis kako bi se formirala vlada.

Naime, nakon prebrojanih više od 95% glasačkih listića, socijaldemokrati su dobili osvajanje 28,3%glasova, što je za 31% manje nego na izborima 2014. godine.

Ipak, neizvjesno je hoće li Löfven, koji vodi jednu od rijetkih vlada lijevog centra u Europi, dobiti dovoljno potpore u parlamentu da formira vladu.

Blok takozvanog lijevog centra je dobio 143 od 349 zastupničkih mjesta u parlamentu, što je nedovoljno za 175 ruku potrebnih za većinu.

Vođa oporbe konzervativno umjerenog bloka, Ulf Kristersson, obećao je kako će pokušati formirati vladu izgradnjom vlastite koalicije desnog centra.

Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te Zeleni i njihov parlamentarni saveznik Lijeva stranka su dobili 40,6% glasova.

S druge strane, blok desnog centra Savez Ulfa Kristerssona, kojeg čine konzervativna Stranka umjerenih, Stranka centra, liberali i demokršćani, trenutno ima 40,3% glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela i pobjeda takozvane "ljevice" je vrlo tijesna.

Ovim omjerom glasova koalicija lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika dobiva 144 mjesta, a umjereni konzervativni Savezu 142. Obzirom da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, predstoji neizvjesnosti oko formiranja vlade.

Nacionalistički Švedski demokrati trenutno imaju 17,6% glasova, znatno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9% podrške, čime dobivaju 63 zastupnička mjesta. Njihov čelnik Jimmie Akesson je poručio kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim strankama i da dobar rezultat na ovim izborima želi pretvoriti u stvarni utjecaj.

Rast popularnosti Švedskih demokrata je logičan i očekivan. Šveđani su frustrirani zbog dugogodišnje migracijske politike otvorenih vrata, koju je s druge strane pratila politika mjera štednje, rezanja javne potrošnje i razgradnja socijalne države.

Nakon što je zemlja od 2012. godine primila gotovo 400 000 tražitelja azila, Švedski demokrati bilježe stalan rast, s 12,9% u 2014. godini na 17,7% na ovim izborima.

Točno je da su neki članovi stranke bliski idejama neonacističke Stranke švedskog naroda (SVP), koja na svojim paradama otvoreno promovira neonacizam, ali biračko tijelo od skoro 18% Švedskih demokrata ne treba miješati s neonacistima Stranke švedskog naroda, koja je na prošlim izborima dobila 0,07% i potom se raspala.

Strategija Jimmia Akessona je jednostavna, jasna i pobjednička. Razgradnja socijalne države, koja je desetljećima bila primjer svima u Europi, praćena je nekontroliranim i neograničenim prihvatom imigranata koje se trpalo u geta u velikim švedskim gradovima. S jedne strane su Šveđani trpjeli opće osiromašenje, barem za njihovo poimanje "bogatog" i "siromašnog", a na drugoj su morali plaćati stotine tisuća ljudi koje je u tim uvjetima bilo nemoguće integrirati. Imigranti su u getima stvorili svoje zatvorene zajednice u kojima su zanemarili obrazovanje, uključivanje u tržište rada i gdje su bujali nasilje i kriminal. Obzirom da ni lijevi ni desni centar ne mijenjaju politiku, čak ni retoriku, posljedice su logične i Šveđani traže zaštitu od Jimmia Akessona.

"Ojačali smo svoju ulogu u zemlji i dobit ćemo realan utjecaj na švedsku politiku", izjavio je čelnik Švedskih demokrata pred pristašama.

Švedska demokratska stranka je i dalje treća najveća stranka, ali je još uvijek ispod 20 do 30%, a Akesson se ranije čak nadao pobijedi.

Francuski "Nacionalni front" Marine Le Pen, sada pod novim imenom "Nacionalno okupljanje" (Rassemblement national), pozdravio je porast utjecaja Švedskih demokrata porukom na Twitteru: "Još jedna loša noć u Europi. Demokratska revolucija u Europi ide dalje! "

Löfven je izbore nazvao "referendumom o budućnosti socijalne države", ali da su ih desničarske stranke iskoristile kao referendum o useljenicima i njihovoj integraciji.

Švedski demokrati su izjavili "kako velik broj tražitelja azila predstavlja prijetnju švedskoj kulturi i teret su za velikodušnu socijalnu državu".

Prema Statističkom uredu Švedske, oko 18,5% švedskog stanovništva, od ukupno 10 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu.

Löfven je pozvao Šveđane da ne glasaju za "rasističku stranku".

"Radi se o pristojnosti, o pristojnoj demokraciji. Socijaldemokrati i vlada pod našim vodstvom jamče da Švedski demokrati, ekstremistička i rasistička stranka, neće dobiti nikakav utjecaj", rekao je Stefan Löfven.

Socijaldemokrati su sa Zelenima vodili manjinsku vladu od 2014. godine, a rezultat vladavine je najgori ikada.

Vrijeme za razgovor sa Švedskim demokratima

Švedski izbori
© AFP/Twitter
Sastav sljedeće vlade možda neće biti poznat tjednima. Vodit će se dugi pregovori kako bi se došlo do većine, ili barem manjine koju neće srušiti suprotna strana, jedna od dvije velike koalicije u parlamentu.

Govoreći pristašama u nedjelju, Kristersson je pozvao Löfvena da "podnese ostavku", rekavši kako planira stvoriti vladu koja bi "ujedinila zemlju i za nju preuzela odgovornost".

No, kako bi osigurao većinu desnog centra u parlamentu, Kristersson bi morao početi pregovarati sa Švedskim demokratima.

To bi moglo biti kobno za Savez, jer liberalne i centrističke stranke isključuju bilo kakav dogovor s krajnjom desnicom.

Akesson je izjavio kako će u zamjenu za njegovu podršku tražiti radikalnu promjenu imigracijske politike ili ključna mjesta u parlamentarnim odborima koji donose zakone.

"Problemi u društvu na koje smo upozorili se povećavaju i ljudi se slažu s našim tumačenjem stvarnosti. Kada ista stranka raste i raste, a ostale stoje, onda morate slušati i onaj dio stanovništva koji glasuje za ovu stranku. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost i da se razgovara sa Švedskim demokratima", izjavio je Mattias Karlsson, čelnik parlamentarne skupine švedskih demokrata.