"U normalnim uvjetima, nametanje carina je iracionalno. Tko uvodi stopostotne carine učinio je ekonomski pogrešan korak, ali ova mjera je politički odgovor Prištine", odgovorio je za srpski televizijski kanal RTS albanski premijer Edi Rama o zajedničkom sastanku vlada Kosova i Albanije u gradu Peć, na Kosovu.
Kao što je obećao premijer Albanije, za šest mjeseci između Kosova i Albanije neće biti nikakvih carina.
Na početku sastanka premijer iz Prištine, Ramush Haradinaj, izjavio je kako će se na sastanku potpisati devet sporazuma između predstavnika Kosova i Albanije, koji će dovesti "do još većeg zbližavanja dviju ekonomija, do punog ujedinjenja".
Kao što smo pojasnili ranije u analizi "Tko Balkan gura u novi rat?", ranije je Priština uvela carine, prvo po stopi od 10%, a zatim 100%, na sve robe iz središnje Srbije i Bosne i Hercegovine, nakon čega je uslijedila demonstrativna akcija uhićenja trojice kosovskih Srba u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, praćenja pucnjavom i brzim povlačenjem albanskih snaga sigurnosti na teritorij južno od Ibra, što je dovelo do neviđene eskalacije napetosti između Srba i Albanaca.
Odluka o povećanju carina je od strane Prištine usvojena nakon glasovanja o prijemu Kosova u Interpol. Nakon drugog kruga glasovanja Priština nije dobila potreban broj glasova, za što je optužila srpsku stranu. Prema vodstvu u prištini, Beograd je napravio "velike diplomatske napore", što je točno, kako bi spriječio Prištinu da se pridruži ovoj međunarodnoj organizaciji.
Danas se održao sastanak Edija Rame i Ramusha Haradinaja u Peći i nije jasno što je čelnik kosovskih Albanaca točno mislio kada je govorio o "punom ujedinjenju" s Albanijom. Odnosi li se to ujedinjenje na ekonomije dviju zemalja ili devet sporazuma otvaraju put dugo željenom ujedinjenju Albanije s kosovskim Albancima, što je siguran put u rat.
Edi Rama: Do 2025. razviti strategiju ujedinjenja
Albanski portal Gazeta Online Insajderi prenosi i izjavu premijera Edija Rame sa sastanka u Peći.
"Po prvi put, premijer Edi Rama je predstavio ideju o nacionalnom projektu ujedinjenja između Albanije i Kosova. U govoru na sastanku dviju vlada u Peći, Rama je uputio poziv Haradinaju za početak rada dvaju ministarstava vanjskih poslova na razvoju zajedničke strategije za ujedinjenje Albanaca do 2025. godine", prenosi internetsko izdanje albanske Gazete Insajderi.Vijest su prenijeli i ostali albanski listovi i njihova internetska izdanja, poput dnevnog lista Tema, kao i državna televizija Albanije, koja je prenosila sastanak dviju vlada u Peći.
Rama je dodao kako Albanija ne može beskrajno čekati da je EU prihvati, a Kosovo je umorno od čekanja na liberalizaciju viznog režima.
Fokusirajući se na sporazume između dviju zemalja, Rama je rekao da će u roku od šest mjeseci od iduće godine biti nulta stopa carina između Albanije i Kosova, a stopa od 100% carina će ostati na sjeveru, na "granici" Kosova i Srbije.
Kako prenosi albanski list, premijer Edi Rama je na zajedničkom sastanku albanske i kosovske vlade izjavio "kako je normalizacija stanja na Kosovu ključ za konačnu stabilizaciju regije".
"Za Albaniju, Kosovo je neovisna, suverena država, s demokratskom vladom koja je jamstvo i normalizacije, koja je ključne za konačnu regionalnu stabilizaciju", rekao je Rama.Čelnik albanske vlade je dodao da "međunarodno pravo ne poznaje polu-države, a ne polu-narode prepoznati", uz napomenu da je Tirana "razočarana pristupom EU glede neovisnosti Kosova i slobodnog kretanja njegovih građana".
"Interpol je bio obeshrabrujuća epizoda u odnosima s potencijalnim partnerima u regiji", dodao je Rama, zaključuje albanski Insajderi.
Perspektiva ujedinjenja ili blef Tirane i Prištine?
Prije nekoliko godina je Edi Rama dao sličnu izjavu kao danas u Peći, ali je kasnije ublažio retoriku. Međutim, tada je također rekao kako Albanija neće vječno čekati ulazak u Europsku uniju i da će rezultat biti prirodno ujedinjenje s Kosovom.
Na Kosovu je tada bilo manje reakcija, jer je Priština bila zaokupljena svojim problemima, ali se sada pokazalo da ujedinjenje Albanije i Kosova nisu samo snovi, nego i želja koju treba pretvoriti u jasnu političku strategiju s ciljem da se do 2025. počne aktivno raditi na ujedinjenju.
Kako je danas izjavio Edi Rama, dva ministarstva vanjskih poslova su dobila zadaću da razrade strategiju za ujedinjenje Albanaca do 2025. godine", što u slijedu riječi na albanskom jeziku vjerojatno ne znači ujedinjenje do 2025. godine, nego da politička strategija bude spremna najmanje za šest godina, što je ujedno i rok kojeg je Bruxelles postavio za davanje "okvirnog mišljenja, čak i o mogućem prijemu" ostatka zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju.
Izjava Edija Rame se može protumačiti i kao poruka Bruxellesu da ili ubrza ulazak Albanije u EU ili će se Albanija ujediniti s Kosovom, u čije je ime Rama, a ne Ramush Haradinaj tražio liberalizaciju viznog režima.
S koje god strane gledali, situacija nije obećavajuća, čak i ako dođe samo do integracije dviju ekonomija, bez političkog ujedinjenja. Potonje bi, kao što smo naveli, bez sumnje izazvali eskalaciju napetosti i sukobe na jugu Balkana, uz neminovnost oružanih sukoba, manjeg ili većeg opsega, ne samo na liniji razdvajanja srpske i albanske strane, nego i Makedoniji, nije jasno što bi se dogodilo s Crnom Gorom, posebno ne kako bi novu realnost prihvatile vlasti u Sarajevu, gdje bilo kakvo narušavanje krhke ravnoteže i statusa quo, prema obećanju Banja Luke, znači održavanje referenduma o neovisnosti Republike Srpske.
Stoga je apsolutno nerazumljivo kako albanski premijer može govoriti o "konačnoj stabilnosti u regiji", ako se udovolji zahtjevima Prištine. Rok kojeg je odredio za pokretanje procesa ujedinjenja znači da zapadni sponzori Tirane i Prištine imaju šest godina da ih urazumi ili ćemo se u suprotnom slučaju suočiti s novim sukobima.
Iz perspektive Tirane, Edi Rama vuče vrlo pragmatične poteze, jer zna da o ovom pitanju može računati na opći konsenzus Albanca u zemlji i na Kosovu.
Podsjetimo da smo ranije pisali kako je Koço Danaj, albanski političar koji je ranije obnašao nekoliko važnih funkcija u Komunističkoj partiji tijekom režima Envera Hoxhe, a tijekom '90-ih je bio aktivan kao znanstvenik i politički analitičar u Albaniji, na Kosovu i dijaspori, na kraju utemeljio Platformu za Prirodnu Albaniju, koja nekoliko godina propagira "ujedinjenje svih albanskih zemalja u jednu državu".
Edi Rama i Ramush Haradinaj
Koço Danaj tvrdi "kako se Albanija mora držati neovisnosti albanskih teritorija koje je proglasio Ismail Qemali 1912. i da Tirana ne treba priznati Londonsku konferenciju iz 1913., jer je ona laž i jedna velika obmana albanskog naroda i međunarodnog javnog mnijenja".
"Sve što se događa, događa se u pravo vrijeme. Albanci su prihvatili pluralizam, slobodno kretanje ljudi i robe. Albanci putuju slobodno širom svijeta i upoznali su jedni druge. Vidjeli su da smo jedna nacija, baš kao što to govore nacionalne pjesme. Albanci danas razumiju da je Kosovo područje Albanije, baš kao bilo koja druga pokrajina Albanije. Krajem '90-ih Albanci su se susreli i došli do zaključka da smo mi jedan narod, ali da nismo ujedinjeni. Ja sam bio u stalnom kontaktu s njihovim čelnicima u to vrijeme, a iz tih zapažanja sam stvorio "Platformu za Prirodnu Albaniju". Zahvaljujući društvenim mrežama Albanci postaju sve više i više Albanci i razumiju da se moramo ujediniti. Sada je na redu albanska vlada da u skladu s postupkom nastavi taj proces. To više nije moj problem i nadam se da je albanska vlada napravila pravi izbor, u suprotnom će biti rata. To je ono što su sve ankete kažu. Prema Gallupovim anketama, 86% kosovskih Albanaca želi ujedinjenje s Albanijom. 68% stanovništva u Albaniji, a u Tirani, što je neobično, 74% ljudi se opredjeljuje za naciju, a ne za kozmopolitizam", rekao je Koço Danaj u intervjuu kojeg je dao prije tri godine.
Na pitanje kako objašnjava porast nacionalizma u zemlji, Danaj odgovara: "U Tiranu se slila cijela jedna generacija koja je studirala i diplomirala u inozemstvu, a gdje su osjetili rasizam, albanofobiju i bili su prisiljeni šutjeti i raditi ropske poslove. Međutim, sada veliki dio mladih, kao i oni koji nisu pristali raditi u inozemstvu, aktivno pišu u medijima i sudjeluju u ovom procesu. Oni više nemaju kompleks da se vrate u zemlju i da se bore za Albaniju. Danas Albanija ima jednu novu generaciju koja je studirala u inozemstvu, stekla doktorate u školama i govori 5 ili 6 jezika. Oni su mnogo veći nacionalisti od mene. Osobno se ne smatram nacionalistom, ali moja kćer, na primjer, ima diplomu u Švicarskoj, govori 6 jezika, a nacionalista je i član Vetevendosje. U njenim očima ja sam pacifist. Dakle, alternativa je prihvatiti moju tezu ili će doći nove generacije koje ne isključuju rat kao alternativu. Moja je dužnost na to upozoriti."
Dakle, službena Tirana je "na pravom putu", s njene točke gledišta, jer je Bruxellesu ponudila opciju - ili integracija s EU i liberalizacija viznog režima za kosovske Albance ili ujedinjenje Albanije i Kosova, što posljedično može značiti apsorbiranje zapadnih makedonskih pokrajina s većinskim albanskim stanovništvom.
Kako je Edi Rama svjestan da EU dobro zna što znači ujedinjenje Albanije i Kosova, ovaj je adut odigrao u pravom trenutku, unatoč činjenici da bez konsenzusa unutar EU o prijemu Albanije druga opcija bez sumnje znači rat na jugoistoku Europe.
Prema izjavama Koçe Danaja, mladi i frustrirani Albanci su tempirana bomba, koja se s jedne strane kune u odanost Washingtonu i Bruxellesu, Zapadu općenito, a s druge je duboko prožeta nacionalnim osjećajima i ne može razumjeti kako je moguće da dvije trećine jednog naroda živi izvan granica matične domovine.
Na najnoviju izjavu Edija Rame i Ramusha Haradinaja, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije je kratko priopćilo "kako Albanija i Kosovo više i ne kriju da stvaraju jednu državu".
Što su danas potpisali Tirana i Priština?
Kako prenosi lokalna Gazeta Express, predstavnici kosovske i Vlade Albanije potpisali su danas u Peći sporazume o liberalizaciji granice, carinskim propisima i uzajamnom priznanju vozačkih dozvola.
Potpisan je Protokol o zajedničkim aktivnostima carinske kontrole na graničnom prijelazu Morine-Vermica, zatim Sporazum o suradnji u području javnog duga, inozemnom financiranju i odnosa s međunarodnim financijskim institucijama, što znači da bi Albanija mogla zastupati interese Kosova u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, sve do priznanja Kosova ili njegovog ujedinjenja s Albanijom.
Potpisan je i Memorandum o razumijevanju između Agencije za industrijsko vlasništvo Kosova i Generalne uprave za industrijsko vlasništvo svojinu Albanije,. Protokol između Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Albanije i kosovskog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, zatim obostrano priznavanje zajedničkog modela u sustavu veterinarskih i fitosanitarnih kontrola životinja i proizvoda životinjskog porijekla, te uvoza, izvoza i tranzita tih proizvoda između Albanije i Kosova. Tirana i Priština su potpisale i Sporazum o suradnji mladih, te Sporazum o promociji informacija o poslovanju i albanskoj dijaspori. Također je potpisan sporazum o obostranom priznavanju vozačkih dozvola i Sporazum o suradnji na projektima u području zdravstva.
Za sada su ovo uobičajeni sporazumi koji ne znače ujedinjenje, ali uz jasnu izjavu Edija Rame, kako se na razini ministarstava dvije zemlje do 2025. mora razviti strategija ujedinjenja Albanije i Kosova, danas potpisane sporazume možemo smatrati prvim korakom na tom putu, bez obzira na katastrofalne posljedice ovog procesa.
Komentar: Velika Albanija?: Od 1. siječnja 2019 ukida se granica između Albanije i Kosova, kaže albanski zvaničnik