žuti prsluci
© EPA
Jučer ujutro je trgovačko središte Pariza potresla snažna eksplozija. Iako je bilo raznih špekulacija, od terorističkog napada do čina koji bi trebao dati opravdanje za suzbijanje najavljenih demonstracija Žutih prsluka, eksplozija i požar su bili posljedica curenja plina u jednoj pekarnici. U incidentu je poginulo troje ljudi, od kojih dvojica vatrogasaca koji su tražili odakle istječe plin u zgradi, a oko 50 ih je ozlijeđeno. Srećom, ova tragedija nije iskorištena kako bi se osujetili prosvjedi koje deveti vikend zaredom protiv predsjednika Macrona i politike njegove vlade organiziraju

Žuti prsluci.Francuska Čin IX - Revolucija ne posustaje

Tjedan koji je prethodio Činu IX mobilizacije Žutih prsluka je karakterizirao je primjetan porast prijetećih tonova od strane Macronove dvorske svite.

U ponedjeljak navečer je na kanalu TF1 premijer Edouard Philippe najavio uvođenje novih represivnih zakonskih usmjerenih na suzbijanje prava na slobodni prosvjed, nazvavši ih mjerama "protiv izgrednika". Obećao je "najstrože postupanje protiv najnasilnijih demonstranata", rasporedivši diljem zemlje 80 000 pripadnika snaga sigurnosti.

Što se tiče zakonodavnih mjera, to je i mogućnost kažnjavanja onih koji ne poštuju "obvezu" prijavljivanja prosvjeda ili okupljanja njihovim prefekturama, prikrivanje lica postaje kazneno djelo, a uvodi se i široki pojam "građanske odgovornosti" zbog mogućih šteta nastalih u demonstracijama. Konačno, tu je i uspostavljanje baze podataka prosvjednika kojima bi bilo zabranjeno sudjelovanje u bilo kakvim demonstracijama. Kao što je izričito naveo ministar, to je kopija zabrane posjećivanja sportskih događanja. Sve ove stvari nisu nepoznate u zemljama Europske unije, ali uvedene u Francuskoj pokazuju preobrazbu "demokracije" u nešto što se ne može definirati tim pojmom.

Nacrt zakona kojeg je podnio vođa Macronove grupe u Nacionalnoj skupštini, Bruno Retailleu, o kojem se raspravljalo prošle jeseni u Senatu, poslužio bi kao temelj za ovaj represivni pritisak bez presedana. O njemu će parlament raspravljati početkom veljače.

Oko najavljenih mjera je pokrenuta široka rasprava. Mišljenjima daju pravni stručnjaci, najviše u vezi s kritičnih točkama koje se prije svega tiču kršenja temeljnog prava i pristupa javnom prostoru, što se ne može usporediti sa sportskim događajima od kojih se gotovo svi odvijaju u zatvorenom ili ograđenom prostoru. Osim toga, zabrana pristupa stadionima i sportskim dvoranama za huligane se ne može poistovjetiti s političkim pravima.

Točno je da pravo na demonstracije u francuskom ustavu nije izričito spomenuto, ali je ustavno vijeće u siječnju 1995. priznalo "pravo na kolektivno izražavanje ideja i mišljenja" koje se može obustaviti samo u okviru izvanrednog stanja" (Etat d'Urgence).

Svakako smo svjedoci, kao u slučaju "preventivnih zadržavanja", probnih pokušaja da se ovlast sigurnosnih snaga i pravosuđa proširi na mnogo šire područje i provode se mjere koje štete pravima koja su prvotno zajamčena određenim skupinama. Prethodno se pristup centru Pariza sprečavao zakonom koji omogućava zabranu mladima iz predgrađa da pristupe centru grada, pod izgovorom sukoba među bandama mladih.

Tijekom tjedna je ministar unutarnjih poslova Castaner povećao prijetnje, objašnjavajući u intervjuu za Brut, jednom od kanala koji je najviše slijedio Žute prsluke, da će se u slučaju demonstracija koje su degenerirale u nasilje i pojedinačni prosvjednici tretirati kao sudionici onih koji su počinili nasilna djela.

Istovremeno je pokrenut medijski linč protiv svih političkih snaga koje podržavaju mobilizaciju Žutih prsluka, a najglasniji je bio Benjamin Griveaux, glasnogovornik vlade, čije se ministarstvo prošlog tjedna "posjetio" viličar, kojim su prosvjednici provalili velika ulazna vrata vladine zgrade, a ministar je s osobljem i pod zaštitom policije morao pobjeći kroz izlaz za evakuaciju.

Upućen je i apel vlade da se "identificiraju" razni donatori na platformi Leetchi koji skupljaju novac za obranu boksača Christophea Dettingera. Vlada je suspendirala račun za donacije, a bivši profesionalni boksač u zatvoru čeka suđenje jer je golim rukama branio nenaoružane prosvjednike koje je policija prošle subote napala u Parizu, zbog čega je postao svojevrsni narodni junak.

Klima "osvete" je dosegla svoj vrhunac s poticanjem policije i žandarmerije na najbrutalnije nasilje od strane poznatog "filozofa" Luca Ferrya, koji je za Radio Classique izričito rekao: "Neka koriste svoje oružje", dodajući kako na ulice treba izvesti i vojsku.


Ništa manje ozbiljna nije bila ni sugestija televizijskog urednika Christophea Barbiera iz televizijske mreže BFM: "Ako želi ubiti pokret, vlada mora očistiti kružne tokove".

Lokalni i neovisni mediji su prenijeli vijesti o nekim egzemplarnim osudama, čak i zbog jednostavnih "zločina mišljenja" povezanih s mobilizacijom, što je samo ujedinilo pokret, kao i prilično šokantna otkrića u vezi s postupanjem policije prema ranjenima, čak i u bolnicama.

Udruga liječnika Francuske je osudila činjenicu što se "bolničko osoblje postupno transformira u pomoćni ogranak policije".

U ozračju pretjerane mržnje nesigurnog Macronovog sustava, želja pokreta Žutih prsluka da se osveti je poprimila novi oblik. Na ovoj točki, Emmanuel Macron ne može ni pokrenuti najavljenu veliku debatu, bez gubitka dijela moći ili čak mjesta u Elizejskoj palači.

Kao i ranije, francuski predsjednik nije propustio nijednu priliku da navuče još veći bijes građana protiv sebe, što sada dolazi na naplatu.

I jučerašnja žuta plima diljem Francuske je stoga bila uspješan test snage. Brojevi o sudionicima demonstracija su, kao i uvijek, različite. Jedne podatke daje policija, a druge organizatori. Međutim, tu su i lokalne postaje, čak i neke nacionalne mreže i neovisni informacijski kanali, uz fotografije i videozapise samih prosvjednici.

S obzirom na tretman kojeg su imali od glavnih medija, Žuti prsluci sada gaje duboko nepovjerenje prema "profesionalcima", kao što potvrđuje i Thierry Fiorile, djelatnik kuće France Info i predsjednik udruge novinara SDJ.

"To je uznemirujuće, ali neki više ne vjeruju medijima, čak ni onima javnih službi ", rekao je Thierry Fiorile.

Pokret je jučer ušao u povijest, jer je postao najtrajniji fenomen društvene pobune ovakvog opsega, ne samo Pete Republike, nego i suvremene republikanske Francuske.

Djelomični presjek mobilizacije Čina IX

Le Dauphine izvještava o 1800 prosvjednika u Valenciji i 600 u Montélimaru. U Valenciji je u prefekturi primljeno izaslanstvo Žutih prsluka, nakon što je mirna povorka paradirala iza trobojne zastave s akronimom RIC, koji se odnosi na Referendum na inicijativu građana, jedan od najvećih i najpopularnijih zahtjeva Žutih prsluka, zajedno s obnovom Poreza solidarnosti na bogatu imovinu (ISF).

France 3 je pokazao demonstracije u Limogesu, Briveu , La Souterraine, sve "mirne", s prosvjednicima koji su otišli u Limoges u središte grada i pomiješali se s onima koji su bili u subotnjoj kupnji po trgovinama.

U Lilleu ju sudjelovalo 3000 ljudi, prenosi La Voix du Nord. U ovom gradu je policija ispitala svo "ulično medicinsko osoblje", koje je tamo bilo da pruža prvu pomoć pogođenim prosvjednicima, kao što je bilo u Toulouseu prošle subote. Oduzet im je nezamjenjiv materijal za obavljanje njihove funkcije.

U Touquetu, gdje se nalazi Macronova vila, stotinjak Žutih prsluka, kao što su ranije radili, okupili su se u blizini zgrade: "Došli smo te tražiti kod kuće", jedan je od slogana kojeg najčešće pjeva žuta plima.

France Info izvještava o vrlo posjećenom događaju u Bordeauxu, gdje se prema podacima organizatora i novinara okupilo 10 000 ljudi. Povorka je završila razdvajanjem na dva dijela, s dijelom koji je ostao na Trgu pobjede, a drugi su otišli na željeznički kolodvor.

Jedna prometna arterija, prenosi Mediapart, preimenovana je u "Rue Dettinger", u čast boksača koji u zatvoru čeka suđenje.

U Acquitaniji je mobilizacija bila prilično velika, kako ga izvještava Mediapart, dok se u Bergeracu okupilo 350 do 400 ljudi, Biarrizu 600, dok je u Les Landesu bilo 250 Žutih prsluka.

La Provence izvještava da je događaj u Marseilleu, koji je započeo od luke Vieux, bio "impresivan žuti val", ali bez detaljnijeg izvješća.

Actu.fr izvještava da je u Rouenu u Havreu bilo 3500 ljudi, a policija navodi da ih je bilo 850. U Dieppeu su se također održale demonstracije, dok je u Gournay-en-Brayu održan bijeli marš u čast žrtava.

France Info iz Toulona javlja da je bilo 3000 prosvjednika, koji su se zaustavili ispred policijske postaje, gdje je bilo sukoba. Sjećamo se epizode Didier Andrieuxa, policajca, šefa odjela i privremenog upravitelja 400 policajaca, promaknutih ordenom Legije časti na Staru godinu, koji je tijekom uhićenja pretukao nenaoružane demonstrante. "Zatvor za Andrieuxa" bio je jedan od slogana upućenih policijskim službenicima u Toulonu.

VIDEO - Policajac Didier Andrieux tijekom razbijanja prosvjeda u Toulonu



Dvije fotografije su postale "ikone" policijskog nasilja u subotu. Prva prikazuje ranjavanje demonstranta u Parizu zbog lansiranja "neubojitog streljiva" streljiva i rastjeravanje plinom i vodenim topovima prosvjednika koji su sjedili na pločniku u Chantillyu.
Rastjerivanje prosvjednika u Chantillyu

Rastjerivanje prosvjednika u Chantillyu
La Manche Libre spominje 3000 demonstranata u Caenu. France Bleu prijavljuje 1500 prosvjednika u Grenobleu. Na fotografijama možete vidjeti natpis "Izgradimo našu budućnost". Parada je simbolično stala ispred Banque de France i poznatih trgovačkih lanaca koji ne plaćaju porez.

U Nimesu je bilo 1000 sudionika, a tamo su u ranim poslijepodnevnim satima izbili sukobi. U pritvoru je završilo desetak prosvjednika.

Le Télégramme izvještava o 800 prosvjednika u Brestu. La Nouvelle République navodi da je u Bloisu 750 prosvjednika marširalo iza transparenta na kojem je pisalo: "Zaustavite reket", dok su drugi pozivali na ostavku Macrona i raspuštanje Narodne skupštine. Dok je jedno izaslanstvo bez uspjeha otišlo u prefekturu, drugi dio je stranka otišao blokirati autocestu A10. Na asfaltu su crvenom bojom napisali: "Macron Demission" i "RIC".

Le Dauphine spominje Pays de Savoie, gdje je 1500 ljudi u popodnevnim satima napravilo jedinstvenu paradu iz mjesta Savoia i Alta-Savoia u Annecyu.

U jutarnjim satima je na naplatnim kućicama autoceste bilo raznih akcija, kao i pred trgovačkih centrima. Kao u Chambéryju i Chantalu. Ispred gradske vijećnice spaljeni su izborni listići, CRS se suočio s Prefekturom Annecy, a procesija je završila u trgovačkom centru Courier.

Franceinfo izvještava da su Žuti prsluci u na sjeveru zemlje spriječili distribuciju lista Voix du Nord. Usprkos intervenciji policije, oko 20 000 primjeraka nije se uspjelo isporučiti prodajnim mjestima.

U sličnoj akciji je u prosincu u Loire-Atlantiqueu spriječena distribucija 180 000 primjeraka lista Ouest-France .

L'Express izvještava o sukobima u središtu Bourgesa. Oko 4700 prosvjednika je slijedilo upute prefekture, dok ih je oko 500 ušlo u središte grada, što je zabranio prefekt Chera, dopuštajući samo tranzit do središta, između ostalog, praćen zatvaranjem vrtova, muzeja i javnih zgrada. Prosvjednici tvrde da je broj demonstranata bio veći, a odlučeno je da to bude jedan od epicentara prosvjeda. Priscilla Ludovsky, koja je demonstrirala u tom gradu, dok je Eric Drouet bio u Parizu, rekla je da je "demonstrirala jedinstvo pokreta u središnjoj Francuskoj", u gradu koji još nije bio mjesto prosvjeda i pod teškom je opsadom snaga "reda i sigurnosti".

France Bleu je izvijestio o 500 prosvjednika u gradu Pau, gdje je u osam navečer planiran noćni marš i gdje je povorka odala počast za 11 žrtava prosvjeda.

U Strasbourgu je došlo do velikog odaziva, a policija je gotovo odmah počela napajati i razbijati povorku, koja je počela okupljanjem pred Europskim parlamentom i trebala je krenuti prema kolodvoru. U tri popodne su se već zabilježila prva batinanja.

Možda najzanimljiviji signal dolazi od mobilizacije u Toulouseu, gdje je, kao u Lilleu i Bordeauxu, generalna skupština zatražila od sindikata da održe generalni štrajk kako bi se približili pokretu.

France Info navodi da je u Toulouseu bilo više od 6000 ljudi. Prosvjednici su se u duhu "konvergencije borbi" uskoro ujedinili s demonstrantima sindikata CGT, FSU i Solidaires. Kao i svake subote, helikopter je slijedio cijelu povorku, a kasnije su počeli sukobi. Policajci su na Trgu Capitole počeli napadati sudionike prosvjeda.

Ovaj parcijalni pregled zaključujemo s Parizom, gdje je održano nekoliko parada, uključujući i jedan kod Slavoluka pobjede, gdje su policajci još jednom suzavcem rastjerali prosvjednike.

Povorka u Parizu je u podne bila na Trgu Bastille, odakle se pružao pogled na prepun trg koji je pjevao slogan "Oslobodite Christophea". Prikazan je video Dettingera, "narodnog boksača", prije "predaje" policiji, budući da je bio tražen, na kojem poziva Žute prsluke da nastave borbu ponavljajući da je i on dio pokreta. 13. veljače će mu se suditi za "nasilje na javnom okupljanju". Kao što smo naveli, prikupljanje sredstava, koje je pokrenuto na internetskoj platformi Leetchi, za nekoliko sati je za njegovu obranu osiguralo 117 000 eura, a onda je vlada ugasila inicijativu.

Ranije su politolozi govorio o "slabostima" Žutih prsluka i njihovoj neizvjesnoj budućnosti, ali se čini da su bili u krivu. Nakon Čina IX prosvjeda se čini da je neizvjesna budućnost predsjednika Macrona, možda i Pete Republike, prije svega zbog njihove nesposobnosti da riješe probleme koji pritišću francusko društvo.

Ono što se događa u Francuskoj brine i sve one koji su ne tako davno predviđali kraj povijesti, a njihova budućnost danas ovisi o katastrofi sadašnjosti. Povijesna dijalektika uvijek poriče pokušaje poricanja te povijesti i "neupitni prirodni red" je redovito završavao pod svojim ideološkim ruševinama.

Udar povijesne dijalektike je sada usmjeren protiv Macrona, koji je, ironično, napisao manifest pod naslovom "Revolucija". Veličanstven primjer povijesne osvete.

Twitter / Gilets Jaunes