meso
© Pexels / Valreria / KJNŠta je u vašoj zemički?
Nakon što su britanski vladini savjetnici za klimatske promjene podstakli sprovođenje politike smanjenja potrošnje mesa i mlijeka, lično izabrani strateg za hranu Borisa Johnsona kaže da porez na meso "može biti potreban" u budućnosti.

Ugostitelj Henry Dimbleby, izabran da predvodi tijelo za formulaciju "Nacionalne strategije za hranu" u Downing Streetu, vjeruje da bi za suočavanje sa klimatskim promjenama mogao biti potreban porez na prerađene mesne proizvode poput pljeskavica, odrezaka, šunke, kobasica i pilećih medaljona, kako navode medijski izvještaji.

Međutim, očekuje se da će Dimbleby reći premijeru da ne uvodi takav porez u kratkom roku zbog potencijalnih nemira do kojih bi moglo doći tokom pandemije, navodi The Sun.

Pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa nacrtom dokumenta koji bi trebalo da bude objavljen sljedećeg mjeseca, list je primijetio da se ministri plaše uličnih protesta zbog cijena hrane sličnih onima koje je posljednjih godina u Francuskoj sprovodio pokret "Gilets Jaunes" (Žuti prsluci).

Izvori su takođe navodno rekli da je dokument "još uvijek u izradi", ali nisu osporili da bi preporučili da neka vrsta mesa bude skuplja. Kada je početkom ove godine spomenuta mogućnost poreza na meso, Johnson je rekao da do toga neće doći - uprkos tome što se drži svog navedenog zelenog cilja da do 2050. godine zemlju učini ugljenik-neutralnom.

U aprilu se Johnson obavezao da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova u Velikoj Britaniji za 78 % do 2035. godine. To bi navodno zahtijevalo ubjeđivanje javnosti da smanji unos mesa i mliječnih proizvoda za petinu.

Prosječna dnevna potrošnja crvenog mesa u Velikoj Britaniji je 70g po osobi, navodi Nacionalna zdravstvena služba, koja takođe primjećuje da je doručak koji sadrži dvije tipične britanske kobasice i dva režnja slanine jednak 130g.

Ali vladin komitet za klimatske promjene (CCC) preporučio je ove nedjelje da javnu potrošnju mesa i mliječnih proizvoda treba smanjiti, kako zbog ličnog zdravlja, tako i zbog klimatskih promjena, za 20 % do 2030. i 35 % do 2050. godine.

Ističući ovo pitanje među nizom vladinih propusta da ispuni obećanja o klimatskim promjenama, savjetodavni odbor pozvao je Johnsona da formuliše i primjeni politike zasnovane na dokazima kako bi podstakao zdraviju ishranu sa jasnim i fiksnim ciljevima.

Međutim, većina korisnika društvenih medija je protiv bilo kakvih restrikcija u ishrani zbog klimatskih promjena, a nekoliko ljudi je to označilo "smiješnom tvrdnjom". Jedan je rekao da je zvučalo kao "smješnija osvještenost".

Veliki broj ljudi tvrdi da bi bolja alternativa bila vraćanje na "lokalne sezonske proizvode", za šta je jedan komentator rekao da bi to bilo od veće koristi za borbu protiv klimatskih promjena od "štancanja lažnih burgera u fabrici vještačkog mesa" i njihovo globalno isporučivanje.

Drugi su se složili da bi konzumaciju mesa trebalo općenito smanjiti, jer ona vrsta koju većina ljudi jede "puna je hormona". Opisujući britansku ishranu kao "lošu", jedna osoba je rekla da, pored smanjenja mesa, postoji i potreba da se "napravi razlika između različitih načina proizvodnje".

Mnogi već vide gdje je stvari problem, samo njihov glas teško dopira do mainstream medija. Umjesto da se vratimo lokalnoj proizvodnji, globalistička elita želi ukinuti već smanjenu autonomiju obitelji, seljaka i lokalnih zajednica, tako što će dići cijenu hrane, a u ovom slučaju mesa.