LGBT zastave
© Marton Monus/Reuters
Mađarska se na udaru većine članica EU našla nakon što je njen parlament nedavno izglasao zakon koji zabranjuje edukaciju mladih o problemima LGBTQ zajednice

Evropska komisija pokrenula je postupak protiv Mađarske i nekih regiona u Poljskoj zbog diskriminacije LGBTQ osoba.


Komentar: Kontroverzni Zakon o zaštiti djece, usvojen u Mađarskoj prošlog mjeseca, Europska komisija i Europski parlament osudili su kao diskriminirajući. Mađarski dužnosnici inzistiraju na tome da je zakon isključivo usmjeren na zaštitu djece i da ne diskriminira LGBT osobe.


Mađarska se na udaru većine članica EU našla nakon što je mađarski parlament nedavno izglasao zakon koji zabranjuje edukaciju mladih o problemima LGBTQ zajednice, dok se gotovo stotinak poljskih regiona još prošle godine proglasilo "zonama slobodnim od LGBTQ ideologije".

"Jednakost, poštovanje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva spadaju u temeljne vrednosti EU, navedene u članu 2 Ugovora o Evropskoj uniji. Komisija će iskoristiti sve mehanizme koji su joj dostupni da bi ta prava zaštitila", poručila je šefica EK Ursula fon der Lajen.

Evropska komisija još nije dovršila ocenu mađarskog nacionalnog plana za oporavak i otpornost iako je u ponedeljak istekao dvomesečni rok i namerava predložiti Budimpešti produženje roka za ocenu, podseća Jutarnji list.

Mađarska je dostavila svoj nacionalni plan oporavka 12. maja, a EK je trebalo da ga oceni u roku od dva meseca, koji ističe u ponedeljak. Budimpešta može da zatraži produženje roka za ocenu, ali to nije učinila.

EK je do sada dala zeleno svetlo za 16 nacionalnih planova za otpornost i oporavak i uputila ih Savetu EU na usvajanje. Svih 16 nacionalnih planova odobreno je u dvomesečnom roku. Nekoliko država članica zatražilo je produženje roka za ocenu, ali ne i Mađarska.

Na udaru EU i Poljska

Evropski sud pravde utvrdio je danas da novi disciplinski režim u Poljskoj, koji se odnosi na sudije visokog suda, krši zakon EU. Sud je ocenio da se novi disciplinski sistem u Poljskoj može "iskoristiti u političke svrhe" da napravi pritisak na sudije, njihove odluke, a samim tim i da utiče na nezavisnost sudstva.

Najviši evropski sud je tako podržao žalbu Evropske komisije na pravosudne reforme koje se sprovode u Poljskoj.

Brisel i Poljska su već duže vreme u sukobu oko vladavine prava u zemlji, odnosno pravosudnih reformi. U Briselu naglašavaju da je Poljska, kao zemlja članica EU, u obavezi da poštuje presude ovog suda i ponaša se u skladu sa osnovnim vrednostima EU.

Sa druge strane, Varšava naglašava da se odluke protiv nje u EU donose na osnovu političkih motiva. Poljski Ustavni sud juče je odbacio sprovođenje presude Evropskog suda pravde u vezi sa sukobom poljskog pravosuđa sa nacionalnim ustavom.

Sud je prethodno izdao privremenu naredbu za obustavljanjem funkcionisanja Disciplinske komore poljskog Vrhovnog suda, za koju je ocenjeno da služi za represiju nad sudijama i tužiocima koji se zalažu za odbranu vladavine prava u zemlji.

U Evropskom parlamentu su ocenili da je odbijanje sprovođenja presuda Evropskog suda pravde u Poljskoj "jasan korak ka izlasku Poljske iz EU". "Plašimo se da je poljska vlada na putu ka Polegzitu", poručili su poslanici Evropske narodne partije (EPP).

Izvor Jutarnji list/Tanjug/B92, 15. jul 2021.
organ
© Irish TimesMađarski premijer Viktor Orban
Orban uzvraća udarac

Samo nekoliko dana nakon što mu je priprećeno izbacivanjem iz Evropske unije, premijer Mađarske Viktor Orban uzvratio je udarac - tako što je objavio svojih sedam tačaka "O budućnosti EU", koja mora da bude potpuno drugačija od njene sadašnjosti ako misli da je preživi. A veliki sukob ideologija umnogome će odrediti dalju sudbinu evropskog projekta.

Kao da nemaju prečih briga, a imaju ih napretek, lideri 27 članica Evropske unije svoj nedavni samit obeležili su svađom oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje izlaganje dece školskog uzrasta LGBT propagandi u njihovim obrazovnim programima i medijskim sadržajima.

Crvene linije Brisela

Reč je o modelu zakona koji je preuzet od Rusije i Kine. Orbana je optužila grupa nevladinih organizacija, da bi potom u Briselu, kao po komandi tokom dvodnevnog skupa, mađarski premijer bio izložen žestokom napadu svojih kolega.

Orban je "prešao crvenu liniju", poručio je premijer Irske Mihel Martin. "Za mržnju, netoleranciju i diskriminaciju nema mesta u našoj Uniji", naglasio je premijer Luksemburga Gzavije Betel, deklarisani homoseksualac inače, dok je predsednik Francuske Emanuel Makron ocenio da je reč o "egzistencijalnom pitanju za Evropljane". Njujork tajms će preneti i da je tokom žustre rasprave bilo i suza. A najviše pažnje privukla je opomena premijera Holandije Marka Rutea: "Ako vam se ne dopadaju LGBT prava, postoji alternativa: Idite iz Evropske unije."

Na kraju su lideri 17 članica, predvođeni Makronom i nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, potpisali pismo u kome su LGBT prava nazvali "temeljem Evropske unije", a Evropska komisija pokrenula je i pravni postupak protiv Mađarske, čiji ishod nije naročito teško predvideti, budući da je predsednica Komisije Ursula fon der Lejen osporeni mađarski zakon već nazvala "sramotnim".

Oglas i pismo

Viktor Orban uzvraća plaćenim oglasom u nekolicini evropskih listova, od Jilands postena u Danskoj i nemačkog Bilda do hrvatskog Večernjeg lista. U svojih sedam tačaka posvećenih evropskoj budućnosti, osim što se iznenađujuće zalaže za prijem Srbije u to njihovo društvo, on kaže "'ne' evropskom carstvu" i izgradnji superdržave u Briselu "za koju niko nije dao ovlašćenje" i "'ne' autsorsingu vladavine prava" jer odluke treba da donose "izabrane vođe, a ne međunarodne nevladine organizacije!". "Moramo vratiti evropsku demokratiju", poručio je u svom oglasu Orban.

A istovremeno je u javnosti objavljeno i zajedničko saopštenje 16 konzervativnih evropskih partija - uz Orbana, potpisali su ga i Mateo Salvini i Marin le Pen - u kome se ocenjuje da
"EU sve više postaje oruđe radikalnih snaga koje žele da sprovedu kulturnu i religioznu transformaciju, s ciljem da stvore evropsku superdržavu u kojoj nacije ne postoje".
Svoje ideološke stavove Orban je pak podrobnije ovih dana obrazložio u intervjuu hrvatskom katoličkom nedeljniku Glas Koncila, u kome je rekao:
"Svet koji nas okružuje neprijateljski je nastrojen prema svima nama, vama katolicima i meni kalvinisti. Sada je na delu kulturna, štaviše, civilizacijska borba. Borba za dušu Evrope i budućnost Evrope je tu, ona se događa...

Zato je potrebna molitva za potpuno jedinstvo hrišćana, uključujući i pravoslavce, jer bez saradnje ne možemo zadržati hrišćanstvo u Evropi...

Potpuno sam uveren da se migracije ne događaju spontano, nego organizovano. To na Zapadu smatraju teorijom zavere, no sve je to ipak organizovano s političkim i poslovnim motivima, a posledica toga biće dovođenje velikih muslimanskih masa na evropski kontinent. Smatram da svi koji se ne budu branili, za 20 godina neće prepoznati svoju zemlju...

Plaćamo visoku cenu što zajedno sa zapadnjacima svakodnevno ne udaramo nogom ruskog predsednika, nego mu ukazujemo poštovanje koje mu pripada kao predsedniku; plaćamo visoku cenu što štitimo hrišćanski model porodice i zato što LGBT ludilo ovde nema prostora...

Zapadnjaci su odlučili da žive u postnacionalnom i posthrišćanskom svetu i mi to poštujemo. No, oni žele još više. Oni žele da i mi živimo na taj način...

To je levoliberalni napad koji dolazi iz Brisela i povezan je sa američkim liberalnim i ekonomskim silama. Dakle, oni ne žele da mi budemo slobodni, oni žele da budemo slobodni onako kako oni to hoće."
Ideološki totalitarizam

Kakva je to vrsta slobode na koju upozorava Viktor Orban? Kakva budućnost preti Evropskoj uniji? I gde je u svemu tome mesto Srbije?

Ovo su pitanja o kojima su u "Novom Sputnjik poretku" govorili politikolog Aleksandar Pavić, profesor međunarodnih odnosa Srđan Perišić i Miloš Jovanović, predsednik DSS-a i docent na katedri za međunarodno pravo i međunarodne odnose Pravnog fakulteta u Beogradu.

Uprkos pretnjama, Mađarska ne može da bude izbačena iz Evropske unije jer ne postoje formalno-pravne mogućnosti za tako nešto, objašnjava Miloš Jovanović. Ipak, dodaje, "Mađarska može da bude kažnjena, shodno članu 7 Lisabonskog ugovora, ako se utvrdi da je kršila temeljne vrednosti Evropske unije, čak i oduzimanjem prava glasa, a upravo to joj se sada stavlja na teret kada je reč o navodnom kršenju LGBT prava. Reč je o političkom pritisku jedne totalitarne ideološke matrice koju diktiraju zemlje Zapadne Evrope. Po mnogo čemu, ova situacija podseća na forsiranje bratstva i jedinstva u bivšoj Jugoslaviji sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, a znamo kako se to završilo..."

"Kao da živimo u vremenu Kominterne i ideološke denuncijacije političkih neistomišljenika", nadovezuje se Aleksandar Pavić i skreće pažnju da je reč o "diktatu vrednosti koje su počele da se nameću relativno nedavno. A hrabrost Viktora Orbana sastoji se u tome što je, u ime ideja u koje veruje, iako smo ubeđivani da je došao kraj istorije i ideologija drugačijih od neoliberalne, javno ustao protiv tog diktata nametnutih vrednosti i istina. Kao kod Orvela - reći istinu u vremenu sveopšte laži predstavlja revolucionaran čin. Zato je Orban toliko i uzdrmao čitavu Evropsku uniju, iako je samo izgovorio ono što je do pre samo dvadesetak godina smatrano normalnim. I sada se u Evropi nazire nova podela, upravo po toj osnovi na koju je Orban ukazao."
"Ovo jeste svojevrsna Orbanova kontrarevolucija protiv totalitarističkih metoda vladanja iz Brisela i nametanja vrednosti jedne ideologije suprotnim suverenitetu i tradicijama naroda koji čine tu Evropsku uniju, a u korist globalizma i nove levice koju više ne zanimaju radnička, već LGBT prava i raznorazna pitanja rodnih i polnih identiteta. A to su pitanja koja daleko više odgovaraju krupnom kapitalu koji je sa forsiranjem ovakve globalističke ideologije blisko povezan - i na to je Orban udario, optužujući Evropsku uniju da se pretvorila u organizaciju koja je u službi velikih transnacionalnih korporacija," komentariše Srđan Perišić.

"Istovremeno dolazi i do negiranja nacionalnih suvereniteta i identiteta, zbog čega i dolazimo do zaključka da sama ideja ovakve Evropske unije postaje antievropska, budući da je Evropa sačinjena od suverenih nacija sa sopstvenim tradicijama."
Sukob dva sveta

"U današnjoj Evropskoj uniji preovlađuje spoj levice vrednosti - u smislu promocije LGBT i raznoraznih manjinskih prava - i desnice kapitala, pa zato nije ni čudno što ekonomska nejednakost u razvijenim zemljama sve vreme raste, dok se istovremeno tradicionalne vrednosti zanemaruju", napominje Miloš Jovanović, dok Aleksandar Pavić podvlači da je "ovaj spoj naročito počeo da dolazi do izražaja posle finansijske krize 2008. godine, nakon koje su finansijske elite, koje su istovremeno i vlasnici mejnstrim medija, Holivuda i društvenih mreža, agresivno počele da forsiraju narativ političke korektnosti, ne bi li skrenule pažnju sa stvaranja novog ekonomskog poretka dominacije sve manjeg kruga neizmerno bogatih i sve tanjeg sloja srednje klase koja se konstantno urušava."

"Svet je sve više podeljen na dva pola", ukazuje Srđan Perišić. "Jednom, levo-liberalnom i globalističkom, pripadaju SAD i većina zemalja Evropske unije, gde je Orbanova Mađarska najuočljiviji izuzetak i drugi, suverenistički i tradicionalistički, na kome su Rusija i Kina koje, za razliku od svojih suparnika, ne pokušavaju da svoje vrednosti nameću drugima."
"Ideja ovog sistema koji preovlađuje na Zapadu i protiv koga se pobunio Viktor Orban, počiva na nameri da se čitava društva, uništavanjem nacija i porodica, a sada čak i prirodnih kategorija kao što je nečiji pol, raskorene i pretvore u skupove usamljenih pojedinaca-potrošača kojima je lako manipulisati. U isto vreme, sama činjenica da je retko ko spreman da se suprotstavi protivprirodnim težnjama za razdvajanjem roda i pola, predstavlja neporecivi simptom duboke dekadencije tih društava. A to je uvod u krah civilizacije Zapada", zaključuje Miloš Jovanović.
Autor Nikola Vrzić
Izvor Sputnjik, 07. jul 2021.