pegasus
© ReutersIzložbeni štand izraelske kibernetičke tvrtke NSO Group vidljiv je na izraelskom sajmu sigurnosti u Tel Avivu, 4. lipnja 2019.
Dvije izraelske cyber kompanije za špijunažu i hakiranje mobitela i kompjutera, NSO Group i Candiru, ponovno su se našle u centru pažnje i na globalnoj agendi. Američke vlasti stavile su dvije kompanije na crnu listu nakon što su djelovale "protiv nacionalnih interesa, nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država i ljudskih prava širom svijeta".

Izraelska kompanija NSO, koja je spominjanja u nizu istraga o špijunskom programu Pegasus, a koji je razvila ova kompanija, postala je "lider u ofanzivnoj internet industriji specijaliziranoj za špijunažu".

Istrage su pokazale da su desecima hiljada aktivista za ljudska prava, novinarima, političarima, poslovnim ljudima i čelnicima pojedinih zemalja, među kojima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, hakirani mobiteli i navedeni su kao potencijalne mete špijunskog programa Pegasus koji je razvila izraelska kompanija NSO.

Ovakva američka odluka suočava kompanije s velikim izazovima, posebno NSO Group, koji bi mogli ometati plasiranje njihovih softvera, a time i dovesti do smanjenja njihovog profita sve dok ne budu skinute s američke crne liste. Kompanija NSO, inače najveća izraelska kompanija za proizvodnju sistema za ofanzivne cyber aktivnosti, upravo to nastoji i postići.

Odluka SAD-a, koja se također odnosi i na izraelsku kompaniju Candiru, konsultantsku kompaniju za kompjutersku sigurnost sa sjedištem u Singapuru, te rusku kompaniju Positive Technologies, zabranjuje američkim institucijama saradnju s dvjema kompanijama, razmjenu informacija i iskustava, kao i prodaju tehnologije dvjema kompanijama. Izvještaj se suzdržao od nametanja sankcija i ograničenja izraelskoj vladi.

Prodor i špijunaža

NSO je najveća izraelska kompanija za cyber napade, čija je vrijednost veća od milijardu dolara. Specijalizirana je za inoviranje i razvoj špijunskih softvera i hakiranje mobitela svojim softverskim programom Pegasus.

Što se tiče Candiru, koja je konkurentska, ali nova kompanija, specijalizirana je za razvoj špijunskih softvera i hakiranje kompjutera. Softveri ove kompanije omogućuju prodor u tablete i kompjuterske sisteme, krađu informacija i podataka te nanošenje štete sadržaju i uređajima koji su hakirani.

Špijunski softver Pegasus najnapredniji je na svijetu u hakiranju mobitela na daljinu, piratstvu sadržaja i prikupljanju informacija koje se nalaze na uređajima ili su snimljeni njima.

Izraelski program također omogućuje 24-satnu špijunažu korisnika mobitela kroz nadziranje osobnog telefona i praćenje poruka, podataka, fotografija, videa, poziva i kontakata, kao i daljinsko upravljanje mikrofonom i kamerom.

Prihodi i dobiti

Američka odluka reflektirat će se na profit dvije kompanije koje su uvrštene na crnu listu. Odluka bi mogla ostaviti posljedice i refleksije na dvije kompanije, te utjecati na više izraelskih kompanija koje se natječu na polju inovacija i razvoja ofanzivnih i odbrambenih elektroničkih sistema.

Izraelska industrija za cyber napade sama donosi godišnje stotine miliona dolara u izraelsku blagajnu. Kompanija NSO predstavlja lidera u toj oblasti i u ostvarivanju profita, budući da zapošljava 750 ljudi u Izraelu i Bugarskoj.

Ukupni prihod NSO-a u 2020. godini iznosio je više od 243 miliona dolara, a kompanija je ostvarila dobit od 99 miliona dolara, navodi izraelski list Globes.

I dok je ove godine NSO uspio sklopiti nekoliko velikih poslovnih ugovora, od kojih je svaki vrijedan nekoliko desetaka miliona dolara, rivalska kompanija Candiru potpisala je skromnije ugovore.

Prednosti i konkurencija

Assaf Gilead, urednik rubrike nauka i tehnologija u listu Globes, smatra da odluka SAD-a dolazi s ciljem da se ograniči utjecaj dvije izraelske kompanije u svijetu cyber hakiranja i špijunaže.

Istaknuo je da je NSO postala najtraženija kompanija u oblasti sistema za špijuniranja i hakiranje čije usluge traže zemlje širom svijeta, zbog prednosti špijunskog softvera koji je NSO razvio. Rivalske kompanije, čak ni velike sile, nisu bile u stanju prodrijeti u softverski program Pegasus, suočiti se s njim i razotkriti ga.

Pojasnio je da su popularnost i raširenost po svijetu stekle zahvaljujući izraelskim kompanijama za ofanzivne cyber aktivnosti koje djeluju pod nadzorom i kontrolom izraelskog Ministarstva odbrane. Pojedine zemlje su čak pokazale spremnost da sklapaju poslove s njima. Pogotovo je kompanija NSO, kroz promoviranje svojih proizvoda, postala važna poluga za jačanje odnosa, interesa i ostvarivanje obostrane koristi između drugih država i Izraela.

Iako se izraelska kompanija NSO suočila s velikim kritikama i mogla bi biti žrtveni jarac u sadašnjoj fazi, ona je, prema riječima izraelskog novinara, "utrla put desecima izraelskih kompanija koje se trenutno natječu s njom i pokušavaju je oponašati."

Urednik Gilead kaže da su izraelske kompanije, u velikoj mjeri, "dobitnici na račun NSO-a. Nakon nedavnih istraga, kompanija je bila prisiljena poništiti neke poslove i zatvoriti račune kupaca za koje je utvrđeno da su prekršili njene uvjete. Također, u različitim zemljama razmišljaju o tome kako postupiti prema izraelskoj kompaniji."

Rivalstvo i tajnovitost

Iako je NSO diskretan i ne govori o svojim kupcima i poslovima, s javnošću komunicira preko svog sjedišta u gradu Herzliyi, sjeverno od Tel Aviva. NSO ima i svoju web stranicu, a mediji obavljaju intervjue s direktorima web stranice i kompanije.

S druge strane, rivalske kompanije, posebno Candiru i Quadream, djeluju iza kulisa i u potpunoj tajnosti. Ove kompanije prikrivaju svoje aktivnosti, poslove koje sklapaju, usluge koje pružaju kupcima i strane kojima prodaju sisteme i tehnološke informacije. Mnoge izraelske cyber kompanije često mijenjaju imena i ne otkrivaju svoje sjedište i mjesto boravka.

Implikacije i kazne

Washington je o svojoj odluci obavijestio izraelsku vladu sat vremena prije nego što je službeno objavljena. Barak Ravid, dopisnik informativnog programa portala Walla, kaže da izraelska sigurnosna služba proučava implikacije američke odluke, imajući u vidu da je Ministarstvo odbrane zaduženo za nadzor svega onoga što se odnosi na plasiranje i izvoz cyber proizvoda iz Izraela, prema Zakonu o kontroli izvoza vezano za odbranu iz 2007. godine.

Knesset je ranije raspravljao o pitanju izraelske cyber kompanije i njenim proizvodima za elektroničke napade, budući da je u avgustu formirao tajni parlamentarni odbor, ali još nije utvrdio stav o tom pitanju. Zapravo, treba imati na umu da je dominantan pristup rad na jačanju aktivnosti ofanzivnih cyber kompanija u Izraelu, a ne da im se nameću sankcije, prema Ravidu.

Ravid je sugerirao da bi uvrštavanje izraelskih kompanija NSO i Candiru na trgovinsku crnu listu moglo potaknuti administraciju američkog predsjednika Joea Bidena da im uvede sankcije, kao i da ograniči njihove aktivnosti kako bi se smanjio njihov izvoz i plasiranje proizvoda bez nametanja bilo kakvih sankcija izraelskoj vladi.