Taj potez uslijedio je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će Rusija od 'neprijateljskih' zemalja tražiti plaćanje u rubljama za kupovinu gasa.
© Yuri Smityuk/TASS
, najavio je direktor te agencije Dmitrij Rogozin, javlja Reuters.
Prema agenciji, taj potez uslijedio je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da će Rusija tražiti plaćanje u rubljama iz "neprijateljskih" zemalja za kupovinu gasa. Navodno su, poslije te Putinove izjave, cijene gasa u Evropi počele rasti.
Istovremeno, i rublja je snažno ojačala na međunarodnim tržištima valuta.
Širok popis 'neprijateljskih' zemalja"Rusija će i dalje isporučivati prirodni gas u dogovorenom obimu i po dogovorenim cijenama [...] utanačenima sklopljenim ugovorima, ali će se promijeniti samo valuta plaćanja - u ruske rublje", naveo je Putin.
Rusija je sastavila popis "neprijateljskih" zemalja, podudaran sa zemljama koje su joj uvele sankcije zbog invazije na Ukrajinu. Moskva je odredila, između ostalog, da kompanije i građani tih zemalja moraju za poslove u Rusiji dobiti dozvolu vladine komisije.
Popis "neprijateljskih" zemalja uključuje SAD, članice EU-a, Britaniju, Japan, Kanadu, Norvešku, Singapur, Južnu Koreju, Švicarsku i Ukrajinu.
Komentar: Po
Wikipediji:
Kao glavni nasljednik sovjetskog svemirskog programa, Roscosmosovo nasljeđe uključuje prvi satelit na svijetu, prvi let čovjeka u svemir i prvu svemirsku stanicu (Salyut). Njegove trenutne aktivnosti uključuju Međunarodnu svemirsku postaju, kojoj je glavni partner.
Zapad gubi plin, pada im vrijednost valuta (eura i dolara), a sad gubi i mogućnosti letova svemir i lansiranja satelita.
Aljazeera je također 28.3. objavila da:
Ruska invazija na Ukrajinu utječe i na osvajanje svemira
Narušeni odnosi između Rusije i zemalja Zapada doveli su do otkazivanja niza svemirskih projekata, koji poništavaju desetljeća uspješne saradnje.
© NASA/ReutersProgram saradnje NASA-e i Roscosmosa na Međunarodnoj svemirskoj stanici za sada nije ugrožen
...Roscosmos glavni nasljednik svemirskog programa bivšeg Sovjetskog saveza, te da mnoge međunarodne svemirske misije i dalje koriste lansirni sistem Sojuz, koji je odigrao važnu ulogu u istraživanju svemira. Taj sistem koristi se slanje eksperimenata kao i ljudske posade, a do danas su letjelice Sojuz odradile više misija s ljudskom posadom nego ijedna druga svemirska letjelica.
"Konkretno, varijanta rakete Sojuz-U u neprekidnoj je uporabi gotovo 44 godine. Ona spada među najpouzdanije lansirne sustave ikada izgrađene, sa stopom uspješnosti od 97,3 posto, a tijekom svog operativnog vijeka do danas, sa Sojuz-U lansirano je ukupno 786 misije", kaže Cikota.
Otežani odnosi
Navodi da su ekonomske sankcije koje su uveli Evropska unija i SAD zabranile izvoz svih komunikacijskih sistema, elektronike, poluvodiča, kao i avijacijskih i svemirskih komponenti u Rusiju, što je jako otežalo odnose između ruske svemirske agencije i njenih partnera širom svijeta.
Kao prvi primjer direktnog utjecaja rata na svemirski sektor dogodio se početkom marta, kada je uvođenjem sankcija, Dmitrij Rogozin, generalni direktor Roscosmos i bivši potpredsjednik Vlade Ruske Federacije, otkazao sva lansiranja britanske svemirske kompanije OneWeb. Kompanija OneWeb stavlja u pogon mrežu malih telekomunikacijskih satelita za satelitski internet (sličnu mreži Starlink od SpaceX), koje su morale biti lansirane ruskim Sojuzom, s ruske lansirne platforme Bajkonur u Kazahstanu. Prvo takvo lansiranje otkazano je 4. marta, kada je bilo planirano slanje 36 satelita OneWeb u Zemljinu orbitu, a lansiranja su na čekanju na neodređeno vrijeme.
Ruska savezna svemirska agencija Roscosmos također je zaustavila sva lansiranja ruskih Sojuza iz evropske svemirske luke u Francuskoj Gvajani, koje provodi francuski pružatelj lansiranja Arianespace.
Nadalje, sankcije se ne događaju samo na industrijskom nivou, nego i u naučnoj saradnji. Na primjer, njemačka svemirska agencija DLR zaustavila je naučnu saradnju s Rusijom i isključila svoj instrument eROSITA postavljenog na rusko-njemačkom satelitu "Spectrum-Roentgen-Gamma space observatory", lansiranog 13. jula 2019. godine iz Bajkonura, kaže Cikota.
Sve ovo će imati ozbiljne posljedice na daljnje istraživanje i osvajanje svemira, ali i ostatak planete, ističu sagovornici Al Jazeere.
"Ruski Roscosmos snažan je i značajan suigrač u lansirnom sektoru. Iako alternative za lansiranje satelita već postoje, broj pružatelja pouzdanih lansirnih usluga još uvijek je vrlo ograničen. Budući da su sankcije i prestanak suradnje došle nenadano i bez prethodne najave, mnoge svemirske misije će kasniti, tražeći alternativne pružatelje usluge, čekajući duge liste čekanja, ili pak normalizaciju odnosa s Rusijom okončavanjem rata", kaže astrofizičar Cikota.
Komentar: Po Wikipediji: Zapad gubi plin, pada im vrijednost valuta (eura i dolara), a sad gubi i mogućnosti letova svemir i lansiranja satelita.
Aljazeera je također 28.3. objavila da: