pigs
Cena stočne hrane povećava se na svakih četiri do pet dana. To znači da ukoliko bi i ostala današnja cena, na kraju tova od četiri meseca, odgajivač bi imao minus od 4.000 dinara po jednoj svinji.

Ovako Čaba Mikuška, predsednik Udruženja odgajivača svinja iz Bačke Topole, objašnjava situaciju sa stalnim, gotovo svakodnevnim rastom cena stočne hrane.

Situacija je teška za sve stočare, ali se čini da ona posebno pogađa odgajivače svinja na severu Vojvodine.

"Nemamo objašnjenje zbog čega otkupne cene svinja na severu Bačke miruju. U okolini Novog Sada ili u Mačvi, situacija već nije takva, tamo raste otkupna cena žive vage", kaže Mikuška.

Izvodi računicu koja pokazuje nerentabilnost sadašnjeg tova svinja: cena prasadi po kilogramu žive vage u regionu košta između 280 do 320 dinara. Kako bi porastao do tovljenika odgovarajućeg za klaničnu industriju u narednih 120 dana prase će pojesti nešto preko 350 kilograma hrane, koja košta između 50 i 70 dinara po kilogramu. Tovljenik od 100 kilograma otkupljuje se po ceni od 170 dinara žive vage, što znači da će stočaru biti isplaćeno 17.000 dinara za posao uzgoja u koji je, ukoliko se računaju samo srednje vrednosti, uložio preko 21.000 dinara.

"Meni stočari kod kojih sam pre odlazio kažu da prekidaju sa tovom, jer bi nastavljanje značilo da moraju da uzmu od svoje porodice", kaže Mikuška za "Politiku".

Uklješteni između skupe stočne hrane i niske otkupne cene u regionu, stočari svoje tovljenike nude i otkupljivačima sa drugih terena, međutim, tu zarada ipak odlazi u ruke preprodavaca.

Čaba Mikuška zbog svog posla obilazi region u radijusu od 80 kilometara na severu Vojvodine i kaže sve je manje domaćinstava u kojima u oborima još ima svinja. "Prema mojoj proceni oko 70 odsto malih proizvođača odustalo je od uzgoja jer ne mogu da izdrže. Situaciju na terenu posmatram kroz broj krmača u domaćinstvima i tu nema pada. Međutim, promenila se struktura, dok su do sada od nedeljno 40 intervencija koje sam imao, 35 bilo u malim gazdinstvima, sada ih je svega pet."

Prema njegovim rečima, više od 70 odsto uzgoja svinja je sada u rukama velikih kombinata i farmi koji zahvaljujući velikom broju tovljenika mogu da izdrže ove cenovne razlike.

"Veliki deo tih farmi su u stvari u vlasništvu klaničara. Sve velike klanice danas imaju svoje farme svinja, koje sa velikom proizvodnjom imaju i manje troškove po jednom tovljeniku. Može se reći da njima ova situacija i pogoduje. Svinjsko meso se u trgovinama prodaje po ceni od oko 700 dinara po kilogramu, za šta uopšte nema opravdanja, jer je to preveliki cenovni raspon u odnosu na 170 dinara otkupne cene po kilogramu žive vage. Pri tome, klaničarima je i dozvoljen uvoz svinjskog mesa koje je za trećinu jeftinije od našeg", navodi Mikuška.

Predstavnik odgajivača svinja sa severa Bačke kaže da sadašnja situacija i u stočarstvu, i u ratarstvu ne pogoduje malim proizvođačima, odnosno svima koji imaju manje od 10 hektara zemlje za obradu, ili manje od 50 svinja u oboru.

"Situacija je posebno neizvesna i zbog toga što se može očekivati da će cena stočne hrane nastaviti da raste. Visina roda koji očekujemo je pod znakom pitanja, ne samo zbog najavljenog sušnog perioda već i zbog toga što je prošle jeseni zbog visokih cena veštačkog đubriva, malo ulagano u pripremu zemljišta, u prihranu i zaštitu industrijskih kultura", kaže Mikuška.