putovnica
© Anadolu Agency / ContributorLjudi dobivaju ruske putovnice u Khersonu, Ukrajina, 21. srpnja 2022.
Pokušaj dobijanja ruskog državljanstva kao Ukrajinaca uskoro bi mogao postati krivično djelo, otkrila je u petak potpredsjednica ukrajinske vlade i ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija Irina Vereschuk.

U postu Telegrama, Vereschuk je rekla da je o tom pitanju prethodno razgovarano na zatvorenom međuresornom sastanku.

"Rad na nacrtu zakona se nastavlja, biće rasprave, ali je pravac određen", rekla je potpredsjednikca vlade.

Priznala je da bi mogla biti "duga i teška rasprava" o pravnim aspektima dobijanja ruskog pasoša, o ljudskim pravima i "potrebi preživljavanja pod okupacijom".

"Ali ne zaboravimo: na crvenom ruskom pasošu ima puno ukrajinske krvi - vojnog i civilnog, ženskog i dječjeg", rekla je Vereschuk.

Prije dva dana napisala je na Facebooku da Moskva koristi pasoše i referendume kao "oružje, opasnije od projektila."

Po njenom mišljenju, ovo "oružje" omogućava Rusiji da stvori "živi štit" ukrajinskih građana na teritorijama koje kontroliše. Stoga bi, tvrdi zamjenica premijera, Kijev trebao zauzeti "jasniji i stroži stav" prema Ukrajincima koji dobiju državljanstvo od "države agresora" i glasaju na referendumima.


Komentar: Zamjenica ministra pripisuje Rusiji ono što oni rade, jer je to upravo ono što oni žele učiniti: uhvatiti ljude u Ukrajinu u zamku i koristiti ih kao živi štit; vojno sposobni, između 18 i 60 godina - što u Ukrajini također uključuje žene - mogu biti regrutirani u vojsku da služe kao topovsko meso za posrednički rat Zapada protiv Rusije.


"Razumijem da je teško, ali radi se o postojanju ukrajinske države", rekla je Vereščuk.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 11. juna dekret kojim se svim Ukrajincima daje pravo da podnose zahtjev za rusko državljanstvo po pojednostavljenoj proceduri. Time je proširio procedure koje su ranije bile rezervisane za građane Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i za stanovnike Hersonske i Zaporoške oblasti, koje su pod kontrolom ruskih snaga.

Ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da potez Moskve nije ništa drugo do "zadiranje u suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da sprovede sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi primirje kako bi kupio vrijeme i "stvorio moćne oružane snage".

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana.