Anne-Laure Bonnel
Anne-Laure Bonnel
Zapad je spreman učiniti sve kako bi spriječio da se stvarnost oko Ukrajine otkrije.
Napisao Lucas Leiroz, istraživač društvenih znanosti na Ruralnom sveučilištu u Rio de Janeiru; geopolitički savjetnik.

Zapad nastavlja progon novinara koji svojim radom otkrivaju stvarnost situacije u Ukrajini. Nedavno je francuska redateljica Anne-Laure Bonnel izvijestila da je primala prijetnje i da je izgubila posao kao rezultat svog rada u Donbasu. Bonnel je snimila dva dokumentarna filma koji prikazuju stanje etnički ruskog naroda u regijama koje je Kijev napao. Kao odgovor, ona je "otkazana" u Europi. Ovaj slučaj pokazuje kako Zapad više nema nikakve obveze prema slobodi medija i spreman je poduzeti diktatorske mjere kako bi ušutkao novinare koji razotkrivaju zločine koje su počinili NATO saveznici.

Anne-Laure Bonnel je prvi put došla u Donbas 2015., nedugo nakon što je počeo sukob na istoku. Tada je svjedočila užasu genocida koji su počinile ukrajinske vlasti i snimala dojmljive scene iz života stanovnika Donbasa. Godine 2016., Bonnel je predstavila film "Donbass" tijekom filmskog festivala na Sveučilištu Sorbonna. U to su vrijeme kritičari pljeskali njezinu radu - što je bila vrlo drugačija situacija od one koja će se dogoditi nekoliko godina kasnije.

U veljači 2022., samo nekoliko dana prije početka ruske specijalne vojne operacije, vratila se u Donbas kako bi nastavila svoj projekt dokumentiranja humanitarne krize u regiji. Na ovom nedavnom putovanju snimila je scene od kojih je sastavila novi film pod nazivom "Donbass: osam godina kasnije". Kao i u prvom filmu, radnja nije prožeta nikakvim političkim ili ideološkim sadržajima, već je riječ samo o dokumentarcu usmjerenom na izlaganje lokalne situacije na neutralan i nepristran način. Međutim, ovaj put njezin rad nije bio dobrodošao u Europi.

Bonnelin film jednostavno je zabranjen na svim velikim europskim događanjima. Zabranjeno joj je sudjelovanje na festivalima na kojima je radila. Štoviše, u nedavnom intervjuu za RIA Novosti 18. listopada, Bonnel je rekla da je otpuštena s posla na Sveučilištu u Parizu, gdje je predavala više od 15 godina, te da je čak primala i prijetnje od prokijevskih aktivista.

Bonnel također naglašava da je trpjela veliki psihički pritisak zajedno sa svim tim problemima s kojima se susrela od povratka iz Donbasa. Za nju je situacija postala doista nepodnošljiva, jer joj se život potpuno promijenio samom činjenicom da je nastavila raditi svoj posao u Donbasu čak i s početkom ruske operacije. Odjednom su svi kritičari i obožavatelji koji su je hvalili u Europi počeli ignorirati njezine filmove i pokušavati je "poništiti". Sve ovo ju je duboko preplašilo i natjeralo je Bonnel na šutnju posljednjih nekoliko mjeseci, da bi tek sada izašla u javnost kako bi osudila progon koji je nepravedno doživjela.

Ovo su neke od njezinih riječi tijekom intervjua:
"Kad sam se (...) vratila [u Francusku], morala sam pokazati svoje snimke nekolicini ljudi, a onda sam naišla na prvi problem: ljudi koji su bili zainteresirani za moje snimke prestali su se javljati. To je bio prvi problem (...) Nakon što je film objavljen, susrela sam se s drugim problemima - oni mogu, ali ne moraju biti povezani, teško je reći. Ali izgubila sam posao na Sveučilištu u Parizu, gdje sam predavala 15 godina (...) Moj ugovor nije obnovljen (...) U e-poruci od sveučilišta, rečeno mi je da više ne zadovoljavam vrijednosti sveučilišta, pa mi nisu mogli dopustiti da nastavim raditi (...) Na mene je vršen psihički pritisak, primala sam prijetnje. Zato sam dugo živjela u sjeni. To nije lako".
Zanimljivo je primijetiti kako je tako prestižna i tradicionalna institucija kao što je Sveučilište u Parizu postupila na grub i autoritaran način otpuštajući zaposlenicu samo zato što je učinila upravo ono što bi novinar trebao učiniti: razotkrila stvarnost. Bonnelin slučaj otkriva pravo lice aktualnog liberalnog Zapada, koji sve više krši vlastita demokratska načela samo da bi podržao nelegitimni neonacistički režim.

Slučaj Bonnel samo je još jedna tužna epizoda u progonu novinara koji promovira Zapad i njegov ukrajinski posrednik od početka ruske specijalne vojne operacije. Iskreni novinari postali su jedna od glavnih meta Kijeva i Zapada. Dok se u zapadnim "demokracijama" neovisno novinarstvo pokušava "ukinuti" ili klasificirati kao "širitelj dezinformacija", u ukrajinskoj diktaturi progon se provodi vojnim sredstvima. Nisu slučajno neonacistički teroristi ubili Dariju Duginu i bombardirali hotel u kojem je odsjelo osoblje RT-a u Donbasu. Također je važno zapamtiti da su stotine novinara stavljene na "Myrotvorets", zloglasni ukrajinski popis za ubojstvo.

Zapravo, Zapad je u nekoliko navrata jasno dao do znanja da je spreman učiniti sve kako bi spriječio otkrivanje stvarnosti oko Ukrajine.