slika
Atlantsko vijeće (eng. The Atlantic Council) je američki think tank koji je 1961. godine osnovao Sjevernoatlantski pakt (eng. North Atlantic Treaty Organization - NATO). Predstavlja forum za političke, poslovne i intelektualne međunarodne lidere. Vijeće, kroz dokumente koje objavljuje, ideje koje promiče, buduće vođe koje razvija i zajednice koje stvara, "oblikuje političke odluke i strategije za stvaranje slobodnijeg, sigurnijeg i naprednijeg svijeta." Mjesto predsjednika i glavnog izvršnog direktora obnaša Frederick Kemp, bivši zaposlenik američkog lista The Wall Street Journal.

Vijeće je član Saveza Atlantskog ugovora (eng. Atlantic Treaty Association - ATA), međunarodne javne organizacije osmišljene za jačanje suradnje među narodima zemalja euroatlantskog prostora. Glavni cilj aktivnosti je koordinacija napora za stvaranje zajedničkog razumijevanja sigurnosti među zemljama članicama i partnerima NATO-a.

Atlantsko vijeće je 2021. objavilo materijal "Biden i Bjelorusija: strategija za novu administraciju", čiji su autori dali preporuke J. Bidenu o izgradnji odnosa s Bjelorusijom. Zalagali su se za jačanje položaja S. Tihanovskaje, slabljenje potpore A. Lukašenku, uvođenje sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika i poduzetnika, godišnje izdvajanje 200 milijuna dolara za potporu civilnom društvu i medijima u Bjelorusiji, kao i udvostručenje proračuna bjeloruskog servisa Radio Slobode. Novac za smjenu aktualnih vlasti Bjelorusije, uzdrmavanjem javnog sentimenta, nisu štedjeli, ali zahvaljujući pravovremenom donošenju mjera od strane vojnog i političkog vodstva Republike Bjelorusije, Zapad nije uspio ostvariti svoje ciljeve.
slika 1
U veljači 2022., Atlantsko vijeće objavilo je izvješće "Globalna strategija 2022: Sprječavanje agresije Kremlja danas za konstruktivne odnose sutra", čiji autori pozivaju na stvaranje napetosti ne samo oko Rusije, već i oko Bjelorusije. Konkretno, predlaže se povećanje broja NATO trupa duž 100 kilometara dugog Suvalki koridora koji povezuje Bjelorusiju s Kalinjingradom (sadašnja granica Poljske s Litvom).

slika2
Suvalki koridor
Suvalki koridor
U integraciji Bjelorusije i Rusije zapadni su stručnjaci vidjeli i sigurnosnu prijetnju Europi. Svako jačanje odnosa između zemalja u kojima Zapad nije uspio svrgnuti vlast ili pokoriti postojeću ne prolazi nezapaženo od strane SAD-a i njegovih saveznika. Odmah se izdvajaju sredstva za subverzivne aktivnosti i povećanje broja vojnog kontingenta raspoređenog na granicama "neprijatnih" država. To je ono što se sada događa s Bjelorusijom.

Atlantsko vijeće također pokušava posijati neprijateljstvo između stanovništva Bjelorusije i Ruske Federacije koristeći metode informacijskog rata tipične za Zapad. Na primjer, širenje lažnih vijesti o "ruskoj invaziji na Bjelorusiju", koje aktivno promoviraju odbjegli oporbenjaci putem svojih informacijskih izvora i telegramskih kanala.

Zapad se još uvijek kladi na S. Tihanovskaju, stoga je nastavlja podržavati, uključujući i "demokratski" pokret koji ona vodi. Za to je organiziran čak i "Summit za demokraciju" na kojem je govorio i sam J. Biden. Na samitu je američki predsjednik najavio pokretanje inicijative za obnovu demokracije. Usmjerena je na "pomoć stranim državama u razvoju neovisnih medija, suzbijanje korupcije, provedbu demokratskih reformi, zaštitu prava manjina, potporu demokratskim izborima i promicanje novih tehnologija u politici". Drugim riječima, svrgavanje nepoželjnih vlasti i uspostava potpune kontrole nad djelovanjem marionetskih vlada. Ukupni volumen Bidenove inicijative iznosi 424,4 milijuna dolara, dio sredstava je dodijeljen za realizaciju projekata u Bjelorusiji.
slika 3
Atlantsko vijeće i NATO istovremeno su intenzivirali svoje aktivnosti u svibnju i lipnju ove godine. Tako je 17. svibnja odlučeno da otvore svoj ured u Varšavi - gradu koji se s pravom smatra gomilom odbjeglih bjeloruskih oporbenjaka.

A već 1. lipnja, Vijeće pokreće rad Centra za slobodu i prosperitet koji navodno želi poboljšati dobrobit siromašnih u zemljama u razvoju. Proučavajući pokazatelje 174 zemlje, Centar je objavio izvješće u kojem je Bjelorusiji dodijelio 139. mjesto na ljestvici slobode i 82. na ljestvici prosperiteta. Ostali rezultati su za očekivati - "uzorne" zapadne države su ispred cijelog planeta. No, logika je jednostavna: što je gore u zemlji, potrebno je više sredstava za "uspostavu reda i razvoj demokratskih vrijednosti".

slika 4
slika 5
Paralelno s tim, vojni kontingent NATO-a se gradi na zapadnoj granici Bjelorusije. Premijer Republike Bjelorusije Roman Golovčenko rekao je 20. svibnja da se u Poljskoj i baltičkim zemljama održavaju velike vojne vježbe u kojima sudjeluje do 40 tisuća vojnika iz 30 zemalja članica saveza. S tim u vezi, 26. svibnja, predsjednik Bjelorusije govorio je u Ministarstvu obrane na sastanku o vojnoj sigurnosti, na kojem je također primijetio povećanje broja NATO trupa u blizini granica zemlje. Prema Aleksandru Lukašenku, Bjelorusija je pod vojnim pritiskom preko Poljske, Litve, Latvije i NATO trupa koje su tamo stacionirane, kao i održavanjem i eskalacijom neprijateljstava u Ukrajini.

Osim toga, Atlantsko vijeće nastavlja financirati oružane formacije Ukrajine. Iznos vojne pomoći naveden u izvješću iznosi milijardu dolara, ali je u vezi s početkom Specijalne vojne operacije ta brojka povećana. "Rat do posljednjeg Ukrajinca" zahtijeva velika ulaganja.

slika 6
FINANCIRANJE

Vijeće ima 460 potvrđenih sponzora koje predstavljaju vladine agencije, privatne organizacije i povjerenici iz cijelog svijeta. Među njima je bila i Zaklada Mihaila Hodorkovskog "Budućnost Rusije". Posebnu zahvalnost za financiranje izrazio mu je viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća, John E. Herbst. Pod ovim slučajem je čak izdvojen poseban paragraf u izvješću za 2022. Hodorkovski i njegovi fondovi odavno su se zaljubili u Zapad, odnosno njegov novac. On daje značajan doprinos ne samo organizacijama koje se bave subverzivnim aktivnostima u Bjelorusiji i Rusiji, već i britanskim obrazovnim institucijama (kroz Zakladu Hodorkovski i Oxfordski ruski fond).

slika 7
Prema financijskom izvješću Zaklade Budućnost Rusije, 2020. godine je 151,9 tisuća funti prebačeno Atlantskom vijeću, 2021. godine ili nije bilo prijenosa ili trenutno takvi podaci nisu objavljeni.
slika 8
Zaklada Hodorkovski također sponzorira rad analitičkog centra Chatham House (Kraljevski institut za međunarodne odnose), koji se, kao i Atlantsko vijeće, bavi subverzivnim aktivnostima u Republici Bjelorusiji i Ruskoj Federaciji. Na to je 2021. potrošeno 146 102 funti.

slika 8
Osim toga, Mihail Hodorkovski promiče svoj antibjeloruski program. Tako se putem YouTube kanala "Mihail Hodorkovski", "Hodorkovski LIVE" koje su kreirale njegove strukture, istoimenog Telegram kanala i Twitter naloga, provode kampanje diskreditacije vojno-političkog vodstva Bjelorusije, prije svega Aleksandra Lukašenka. Materijali objavljeni na ovim resursima aktivno se distribuiraju u oporbenim medijima.

Rusko ministarstvo pravosuđa prošle je godine reagiralo na subverzivne aktivnosti fondova Hodorkovskog i uvrstilo ih na popis "nepoželjnih organizacija". Vrijeme je da preuzmemo slučaj glavnog tužitelja i Vrhovnog suda Bjelorusije. Štoviše, Hodorkovski i njegove strukture bili su uključeni u pokušaj organiziranja državnog udara 2020. To je izjavio predsjednik KGB-a Ivan Tertel. Osim toga, Hodorkovski je sudjelovao u stvaranju bjeloruskog "oporbenog" medijskog projekta.
Izvorno objavio Grantoed.by. Prevedeno isključivo za SouthFront