Vijeće je član Saveza Atlantskog ugovora (eng. Atlantic Treaty Association - ATA), međunarodne javne organizacije osmišljene za jačanje suradnje među narodima zemalja euroatlantskog prostora. Glavni cilj aktivnosti je koordinacija napora za stvaranje zajedničkog razumijevanja sigurnosti među zemljama članicama i partnerima NATO-a.
Atlantsko vijeće je 2021. objavilo materijal "Biden i Bjelorusija: strategija za novu administraciju", čiji su autori dali preporuke J. Bidenu o izgradnji odnosa s Bjelorusijom. Zalagali su se za jačanje položaja S. Tihanovskaje, slabljenje potpore A. Lukašenku, uvođenje sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika i poduzetnika, godišnje izdvajanje 200 milijuna dolara za potporu civilnom društvu i medijima u Bjelorusiji, kao i udvostručenje proračuna bjeloruskog servisa Radio Slobode. Novac za smjenu aktualnih vlasti Bjelorusije, uzdrmavanjem javnog sentimenta, nisu štedjeli, ali zahvaljujući pravovremenom donošenju mjera od strane vojnog i političkog vodstva Republike Bjelorusije, Zapad nije uspio ostvariti svoje ciljeve.
U veljači 2022., Atlantsko vijeće objavilo je izvješće "Globalna strategija 2022: Sprječavanje agresije Kremlja danas za konstruktivne odnose sutra", čiji autori pozivaju na stvaranje napetosti ne samo oko Rusije, već i oko Bjelorusije. Konkretno, predlaže se povećanje broja NATO trupa duž 100 kilometara dugog Suvalki koridora koji povezuje Bjelorusiju s Kalinjingradom (sadašnja granica Poljske s Litvom).
U integraciji Bjelorusije i Rusije zapadni su stručnjaci vidjeli i sigurnosnu prijetnju Europi. Svako jačanje odnosa između zemalja u kojima Zapad nije uspio svrgnuti vlast ili pokoriti postojeću ne prolazi nezapaženo od strane SAD-a i njegovih saveznika. Odmah se izdvajaju sredstva za subverzivne aktivnosti i povećanje broja vojnog kontingenta raspoređenog na granicama "neprijatnih" država. To je ono što se sada događa s Bjelorusijom.
Atlantsko vijeće također pokušava posijati neprijateljstvo između stanovništva Bjelorusije i Ruske Federacije koristeći metode informacijskog rata tipične za Zapad. Na primjer, širenje lažnih vijesti o "ruskoj invaziji na Bjelorusiju", koje aktivno promoviraju odbjegli oporbenjaci putem svojih informacijskih izvora i telegramskih kanala.
Zapad se još uvijek kladi na S. Tihanovskaju, stoga je nastavlja podržavati, uključujući i "demokratski" pokret koji ona vodi. Za to je organiziran čak i "Summit za demokraciju" na kojem je govorio i sam J. Biden. Na samitu je američki predsjednik najavio pokretanje inicijative za obnovu demokracije. Usmjerena je na "pomoć stranim državama u razvoju neovisnih medija, suzbijanje korupcije, provedbu demokratskih reformi, zaštitu prava manjina, potporu demokratskim izborima i promicanje novih tehnologija u politici". Drugim riječima, svrgavanje nepoželjnih vlasti i uspostava potpune kontrole nad djelovanjem marionetskih vlada. Ukupni volumen Bidenove inicijative iznosi 424,4 milijuna dolara, dio sredstava je dodijeljen za realizaciju projekata u Bjelorusiji.
Atlantsko vijeće i NATO istovremeno su intenzivirali svoje aktivnosti u svibnju i lipnju ove godine. Tako je 17. svibnja odlučeno da otvore svoj ured u Varšavi - gradu koji se s pravom smatra gomilom odbjeglih bjeloruskih oporbenjaka.
A već 1. lipnja, Vijeće pokreće rad Centra za slobodu i prosperitet koji navodno želi poboljšati dobrobit siromašnih u zemljama u razvoju. Proučavajući pokazatelje 174 zemlje, Centar je objavio izvješće u kojem je Bjelorusiji dodijelio 139. mjesto na ljestvici slobode i 82. na ljestvici prosperiteta. Ostali rezultati su za očekivati - "uzorne" zapadne države su ispred cijelog planeta. No, logika je jednostavna: što je gore u zemlji, potrebno je više sredstava za "uspostavu reda i razvoj demokratskih vrijednosti".
Paralelno s tim, vojni kontingent NATO-a se gradi na zapadnoj granici Bjelorusije. Premijer Republike Bjelorusije Roman Golovčenko rekao je 20. svibnja da se u Poljskoj i baltičkim zemljama održavaju velike vojne vježbe u kojima sudjeluje do 40 tisuća vojnika iz 30 zemalja članica saveza. S tim u vezi, 26. svibnja, predsjednik Bjelorusije govorio je u Ministarstvu obrane na sastanku o vojnoj sigurnosti, na kojem je također primijetio povećanje broja NATO trupa u blizini granica zemlje. Prema Aleksandru Lukašenku, Bjelorusija je pod vojnim pritiskom preko Poljske, Litve, Latvije i NATO trupa koje su tamo stacionirane, kao i održavanjem i eskalacijom neprijateljstava u Ukrajini.
Osim toga, Atlantsko vijeće nastavlja financirati oružane formacije Ukrajine. Iznos vojne pomoći naveden u izvješću iznosi milijardu dolara, ali je u vezi s početkom Specijalne vojne operacije ta brojka povećana. "Rat do posljednjeg Ukrajinca" zahtijeva velika ulaganja.
FINANCIRANJE
Vijeće ima 460 potvrđenih sponzora koje predstavljaju vladine agencije, privatne organizacije i povjerenici iz cijelog svijeta. Među njima je bila i Zaklada Mihaila Hodorkovskog "Budućnost Rusije". Posebnu zahvalnost za financiranje izrazio mu je viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća, John E. Herbst. Pod ovim slučajem je čak izdvojen poseban paragraf u izvješću za 2022. Hodorkovski i njegovi fondovi odavno su se zaljubili u Zapad, odnosno njegov novac. On daje značajan doprinos ne samo organizacijama koje se bave subverzivnim aktivnostima u Bjelorusiji i Rusiji, već i britanskim obrazovnim institucijama (kroz Zakladu Hodorkovski i Oxfordski ruski fond).
Prema financijskom izvješću Zaklade Budućnost Rusije, 2020. godine je 151,9 tisuća funti prebačeno Atlantskom vijeću, 2021. godine ili nije bilo prijenosa ili trenutno takvi podaci nisu objavljeni.
Zaklada Hodorkovski također sponzorira rad analitičkog centra Chatham House (Kraljevski institut za međunarodne odnose), koji se, kao i Atlantsko vijeće, bavi subverzivnim aktivnostima u Republici Bjelorusiji i Ruskoj Federaciji. Na to je 2021. potrošeno 146 102 funti.
Osim toga, Mihail Hodorkovski promiče svoj antibjeloruski program. Tako se putem YouTube kanala "Mihail Hodorkovski", "Hodorkovski LIVE" koje su kreirale njegove strukture, istoimenog Telegram kanala i Twitter naloga, provode kampanje diskreditacije vojno-političkog vodstva Bjelorusije, prije svega Aleksandra Lukašenka. Materijali objavljeni na ovim resursima aktivno se distribuiraju u oporbenim medijima.
Rusko ministarstvo pravosuđa prošle je godine reagiralo na subverzivne aktivnosti fondova Hodorkovskog i uvrstilo ih na popis "nepoželjnih organizacija". Vrijeme je da preuzmemo slučaj glavnog tužitelja i Vrhovnog suda Bjelorusije. Štoviše, Hodorkovski i njegove strukture bili su uključeni u pokušaj organiziranja državnog udara 2020. To je izjavio predsjednik KGB-a Ivan Tertel. Osim toga, Hodorkovski je sudjelovao u stvaranju bjeloruskog "oporbenog" medijskog projekta.
Izvorno objavio Grantoed.by. Prevedeno isključivo za SouthFront













Komentari čitatelja
na naše novosti