slika
Ali zemlje u usponu neće prodržati narativa da Moskva "doprinosi gladi" - naprotiv, te će zemlje dobiti više hrane.
Čini se da doista nema ograničenja za praksu Zapada i njegovih ukrajinskih opunomoćenika. Ruska vlada vjeruje da je Kijev sabotirao nedavni dogovor o žitu kao dio plana za pogoršanje globalne krize opskrbe i dodavanje pitanja hrane nuklearnoj ucjeni. Ovaj slučaj otkriva kako metode osovine Zapad-Kijev dosežu doista nedopustivu razinu.

Dana 30. listopada, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova izjavila je tijekom konferencije za novinare da je ugovor o žitu raskinut zbog terorističkih akcija ukrajinske vlade koju podržava Zapad. Cilj bi bio iskoristiti narativ krize s hranom kako bi se poduprla zapadno-ukrajinska nuklearna ucjena, čime bi se opravdalo da Kijev primi više novca i oružja. Prema Zaharovoj, stavovi ukrajinske vlade temelje se na trijadi "novac, oružje i smrt".
"Dogovor o žitu spriječili su Zelenski i njegovi teroristi, koje predvode britanski stručnjaci, kako bi dodali hranu nuklearnoj ucjeni. Nisu zadovoljni [dobivanjem] novca i oružja. Treba im više smrti. Kijevski režim počiva na ovom paklenom prijestolju: novac, oružje, smrt (...) Kijevski režim, zbog svoje stalne pohlepe, previše je proždrljiv da bi bilo kome dao bilo što, čak i kada drugi doniraju [iste stvari]", rekla je.
Izjavu Zaharove treba čitati u svjetlu nekih ranijih govora. Nekoliko dana prije njenih napomena o žitu, glasnogovornica je komentirala ukrajinsku nuklearnu ucjenu, navodeći kako je "vrlo moguće da kijevski režim koristi nuklearnu ucjenu, između ostalog, kako bi dobio sve više i više financijske i vojne pomoći sa Zapada".

Također je upozorila, u ime ruske vlade, da Kijev i Zapad odustanu od bilo kakve nuklearne retorike, jer bi takva vrsta eskalacije naštetila svim stranama i proizvela rat bez pobjednika, u kojem bi poginule tisuće nevinih civila.
"Pozivamo Zapad da utječe na svoje ukrajinske štićenike da odustanu od ovog vrlo opasnog i rizičnog pothvata. I ne samo ovoga, već i svih onih koraka, aktivnosti i radnji koje uključuju nuklearnu ucjenu, jer sve to dovodi do nepovratnih posljedica i mogućih masovnih stradanja nedužnih civila", rekla je 27. listopada.
Osim po pitanju zapadnih ucjena, ruska vlada je krajem listopada dala odlučne izjave o pitanju žitnog sporazuma. Suspenzija ruskog sudjelovanja u sporazumu opravdana je rezultatom ruske istrage koja je zaključila da su britanski obavještajci sudjelovali u masovnim napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica na Krim i Crnomorsku flotu, koji su pogodili vojne i civilne brodove uključene u koridor izvoza žitarica.
"S obzirom na akcije ukrajinskih oružanih snaga (koje su označene kao teroristički napad), predvođene britanskim stručnjacima, a organizirane protiv ruskih plovila koja osiguravaju rad humanitarnog koridora, ruska strana više ne može jamčiti sigurnost civilnih prijevoznika uključenih u Inicijativu za crnomorsko žito i obustavlja njezinu provedbu od danas na neodređeno vrijeme", rekao je tim povodom ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Međutim, ovo rusko obustavljanje nije ukazivalo na manjak ruske predanosti u globalnoj opskrbi hranom. Naprotiv, Moskva je jasno dala do znanja da će nastaviti samostalno raditi na transportu žitarica - kao i gnojiva - u zemlje u razvoju, posebno u Afriku i Aziju. Na taj način će se i dalje pružati pomoć u hrani državama kojima je najpotrebnija, tako da će prestanak ruskog sudjelovanja u prethodnom sporazumu značiti štetu samo za europsko tržište - na koje je, prema pravilima sporazuma, odlazio najveći dio žitarica i što je Rusija žestoko kritizirala.

Ruski ministar poljoprivrede Dmitry Patrushev komentirao je da Europljani zaplijene između 60% i 100% žitarica i žitarice ne napuste kontinent, tako da cilj doprinosa borbi protiv gladi u svijetu nije postignut. U tom smislu, ruska suspenzija neće poslužiti samo kao odgovor na zapadne provokacije, već i kao način za stvaranje novih, učinkovitijih izvoznih mehanizama. Prema Patruševu, Moskva je trenutno spremna poslati 500.000 tona žita u siromašne zemlje.

Uzimajući u obzir ove činjenice, tendencija je takva da zapadni plan da se okončanje ruskog sudjelovanja u sporazumu iskoristi kao retorika za podržavanje nuklearne ucjene, neće uspjeti. Zemlje u usponu se neće pridržavati narativa da Moskva "doprinosi gladi" - naprotiv, te će zemlje dobiti više hrane i podržati Rusiju protiv zapadnih provokacija. A uz to, zapadni diskurs neće imati dugu budućnost.

Međutim, malo je vjerojatno da će to utjecati na pomoć Kijevu. Svakako, zapadni obavještajci će nastaviti raditi na novim strategijama kako bi opravdali slanje oružja i novca i eskalirali nuklearnu retoriku, budući da je za NATO važno da svoj rat protiv Rusije dovede do krajnjih posljedica.
Napisao Lucas Leiroz, istraživač društvenih znanosti na Ruralnom federalnom sveučilištu u Rio de Janeiru; geopolitički savjetnik.