Izraelska protuobavještajna služba Shin Bet koristi podatke prikupljene iz mobilnih komunikacija za praćenje aktivnosti novinara, piše izraelski list
Haaretz u članku pod naslovom "Shin Bet priznaje da je pratio izraelske novinare koristeći podatke mobitela".
Shin Bet je unutarnja sigurnosna služba (poznata i pod imenom Shabak) zadužena za zaštitu domovinske sigurnosti Države Izrael. Do javnog otkrića o praćenju novinara došlo se nakon što je
Udruga za građanska prava u Izraelu (ACRI) uputila peticiju Visokom sudu u kojem je kritizirala takvu praksu izraelske agencije i zatražila da se ona zakonski regulira."Sigurnosna služba Shin Bet koristila se bazom podataka prikupljenom od mobilnih kompanija za praćenje aktivnosti novinara (...), ne samo u istragama povezanim sa sigurnošću" - glasio je odgovor izraelske države na ovu građansku peticiju.
Kako navodi
Haaretz, koristeći ovu bazu podataka, Shin Bet može na temelju lokacije mobitela utvrditi gdje je novinar bio, kao i s kim je razgovarao i koliko dugo.
PRAKSA STARA 20 GODINASpomenuta udruga u peticiji je zatražila od suda da ukloni zakonsku klauzulu koja regulira poslovanje Shin Beta i prisiljava mobilne tvrtke u Izraelu da agenciji daju informacije o svakom pozivu ili poruci koja prolazi kroz te tvrtke. Taj zakon, odobren 2002., regulira uglavnom tajne operacije Shin Beta koje nisu predmet javnog nadzora. Sada se doznalo i da podatke koje su prikupile mobilne telefonije Shin Bet čuva već 20 godina.
Članak 11. zakona određuje da korištenje ovih podataka mora prethodno odobriti čelnik agencije, koji je svaka tri mjeseca dužan o tim dozvolama izvijestiti premijera i glavnog državnog odvjetnika, a jednom godišnje i odbor Knesseta koji se bavi agencijom.
ACRI u peticiji tvrdi da ta klauzula uključuje ustavne pogreške, budući da ovlaštenje utvrđeno u njoj nije izričito i detaljno kao što bi trebalo u slučaju kada postoji zadiranje u privatnost, te da takvo ovlaštenje nadilazi potrebe državne sigurnosti. ACRI također tvrdi da ne postoji mehanizam za zaštitu ljudi s profesionalnim imunitetom poput novinara, te da odluke šefa Shin Beta i premijera nisu podložne pravnom nadzoru.
NE PRATIMO NOVINARE, OSIM AKO...'U odgovoru države i Shin Beta od 20. listopada država je od Visokog suda zatražila da odbije peticiju, s obrazloženjem da je "prikupljanje komunikacijskih podataka od telekomunikacijskih kompanija u svrhu prikupljanja obavještajnih podataka ključno za rad organizacije, te je već pružilo ključnu pomoć u sprečavanju terorističkih napada i spašavanju života".
"Agencija spriječi stotine napada godišnje, a prikupljeni podaci tome značajno pridonose. Ograničavanje ovlasti agencije kritično će naštetiti sigurnosti i sposobnosti agencije da ispuni svoju ulogu", navodi se u odgovoru izraelske države.
Država Izrael nadalje navodi da je odobrila posebne postupke u vezi s prikupljanjem podataka od osoba s imunitetom, poput članova Knesseta i kabineta, kao i osoba s profesionalnim imunitetom poput novinara, odvjetnika, liječnika, psihologa i svećenika.
"U pravilu, komunikacijski podaci iz ovih izvora neće se ispitivati, osim ako je to potrebno zbog državnih sigurnosnih razloga", ističe se u odgovoru.
Izraelska država dodaje da zadnjih godina nije bilo nijednog slučaja da je zatraženo ili dano takvo odobrenje, ali
priznaje da su novinari i drugi ljudi s profesionalnim imunitetom bili praćeni."To se radilo u prosjeku pet-šest puta godišnje u zadnjih 10 godina. Novinari su bili manjina u tim slučajevima", kaže se u priopćenju.
SHIN BET NEMA KOMENTARATakvo objašnjenje nije zadovoljilo građanske aktiviste. Tako je odvjetnik Gil Gan-Mor, voditelj odjela za građanska prava u ACRI-ju, poručio da "čak i ako se kroz ovu bazu podataka prate samo dva novinara godišnje, to iznosi 20 novinara tijekom posljednjeg desetljeća i 40 tijekom trajanja baze podataka".
Gan-Mor pritom upozorava da "istraživanje mobilnih komunikacija može sa zastrašujućom lakoćom otkriti izvore određenih vijesti koje su osramotile vladu, čak i ako novinar i izvor nisu razgovarali telefonom i samo su se sreli dok su nosili svoje telefone".
Prvo ročište u ovom slučaju održano je 25. listopada, te je odlučeno da će država u roku od 90 dana izvijestiti sud o izmjeni zakona, nakon čega će sud odlučiti o zahtjevu iz peticije.
Izraelski Sindikat novinara zatražio je da se pridruži slučaju kao prijatelj suda, dok je predsjednica izraelskog Saveza novinara Nurit Canetti izjavila da je "teško zamisliti ozbiljniji udarac slobodi tiska od strane vladajućih".
- Moć države da prati novinare bez nadzora ili transparentnosti šteti ne samo onim novinarima čije su informacije dane Shin Betu, već cijeloj novinarskoj zajednici. Ova stvarnost mogla bi smrtno naštetiti motivaciji izvora da daju informacije novinarima - poručila je Canetti.
Izraelski list članak zaključuje konstatacijom da "Shin Bet nije odgovorio na zahtjev za komentar".
Komentari čitatelja
na naše novosti