biden i sholz
Francuska i EU imaju sve više problema sa Sjedinjenim Državama u sferi međusobnih gospodarskih odnosa. Naime, kontroverzni (s pozicije EU) američki zakon za borbu protiv inflacije, koji uključuje subvencije i porezne olakšice proizvođačima koji će ulagati u SAD i zbog čega sve veći broj europskih velikih tvrtki ili već prebacuje ili ozbiljno razmišlja o prebacivanju proizvodnje preko Atlantika zbog visokih cijena energije u Europi - izaziva sve veće prijepore.

Francuska je jedna od najzabrinutijih zemalja EU po tom pitanju. Malo ju je tko u EU želio slušati, ali joj se sada, čini se, ubrzanim koracima po pitanju zabrinutosti pridružuje Njemačka, čija industrijska proizvodnja naglo slabi i što za sobom vuče i niz drugih gospodarskih i socijalnih problema koji će imati puno šire posljedice tj. negativno će utjecati na čitavu EU.

Idući tjedan Sjedinjene Države službeno namjerava posjetiti francuski predsjednik Emmanuel Macron. U njegovoj pratnji najvjerojatnije će biti ministar energetike, i jedan od najoštrijih kritičara američke protekcionističke politike u francuskoj vladi Bruno Le Maire.

Kako u ponedjeljak, 28. studenog, piše britanski Reuters, Francuska bi mogla pokušati ispregovarati pojedine iznimke od američkih carina i ograničenja nametnutih spomenutim zakonom protiv inflacije, ali Europa mora djelovati kako bi zaštitila svoje gospodarske interese. To jučer kazao francuski ministar financija Le Maire.

Europljani navode kako bi veliki paket subvencija za zaštitu američkih proizvođača i gdje se forsira "kupujmo američko", mogao zadati smrtni udarac čitavim sektorima njihovih gospodarstava koji već sada pate od visokih cijena energije.

"Francuska može zatražiti izuzeće od određenih carina i ograničenja koje je nametnula američka administracija. Ali pravo pitanje koje si moramo postaviti jest kakva je globalizacija pred nama? Vrijeme je da Europa da prednost europskoj proizvodnji," - izjavio je francuski ministar energetike.

Prema njegovim riječima, europske države moraju shvatiti da "danas, pred ovim američkim odlukama, moramo naučiti bolje štititi i braniti naše gospodarske interese".

Podsjećam da je američki zakon o borbi protiv inflacije i o poticanju gospodarstva u kolovozu ove godine potpisao predsjednik Joe Biden. Iako je zakon nazvan protu-inflatornim, zapravo je namijenjen pomoći američkoj industriji. Mnogi u EU se boje da bi on, ukoliko se nešto ne promijeni u njegovim odredbama koje stupaju na snagu s 1. siječnja iduće godine, mogao dovesti i do trgovinskog rata i prekoatlantskih "carinskih prepucavanja" kako je to bilo u vrijeme administracije Donalda Trumpa.

Jedna od posljednjih šansi da se stvari u tom smislu promjene na bolje po pitanju EU je za 5. prosinca zakazan sastanak Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-SAD, na kojem europska strana želi razgovarati s američkim partnerima o navedenim problemima koje donosi ovaj zakon. A najviše problema donose porezne olakšice za tzv. zelene tehnologije (iznose čak 369 milijardi dolara).

Zašto? Odgovor je vrlo jednostavan i zapravo razotkriva rizičnu igru sa zelenom tranzicijom koja ima puno dublji smisao od same energetske transformacije s fosilnih na obnovljive izvore energije.

Naime, i Nijemci i Francuzi posjeduju napredne "zelene tehnologije" i u tome, uz Kinu, prednjače u svijetu. Bruxelles i ključne prijestolnice EU tu tehnologiju smatraju realnom kompenzacijom za započeti proces deindustrijalizacije u svojim zemljama i na razini EU.

Drugim riječima, oni gotovo da i nemaju ništa protiv sadašnjeg procesa deindustrijalizacije koji "čerupa" europsko gospodarstvo u svim sektorima. Želi se nametnuti nova revolucionarna tehnologija a da se stvarne posljedice takve radikalne zamjene (gotovo pa nove industrijske revolucije) još i ne znaju, prije svega u sferi gubitaka/otvaranja radnih mjesta i sl.

Pri tom Amerikanci vrše snažni pritisak da EU krajnje limitira i svoju suradnju s Kinom, paradoksalno - upravo u vrijeme dok Biden nastoji popraviti odnose s Pekingom (nedavni summit G20 na Baliju) kako bi se nastavila barem djelomična trgovinska suradnja u okvirima kojima to odgovara i SAD-u i Kini. Naime, dvije zemlje imaju golemu trgovinsku razmjenu. Ali imali su je 2021. i EU i Kina, i to po prvi put da je Kina postala najveći trgovinski partner EU, potisnuvši s te pozicije tradicionalnog lidera - SAD.

Zato, ako europske tvrtke s naprednom tehnologijom sada "pobjegnu" u sigurnije američke "luke", u kojima je jeftinija energija i gdje se za njih pripremaju manji porezi - EU bi se mogla naći u ogromnim problemima. Iz tog razloga spomenuti američki zakon sada Pariz i Berlin zajednički kritiziraju i najavljuju protumjere za zaštitu od američkog protekcionizma, možda i na način uvođenja onog europskog - protiv kojega se, prije svega Berlin - uvije zalagao. Za Njemačku, naime, za razliku od Francuske, još je uvijek "blasfemija" sintagma "kupujmo njemačko" ili "kupujmo europsko".

Hoće li se u tome smislu nešto promijeniti teško je reći. Vjerojatno će puno toga ovisiti upravo o navedenom sastanku američko-europskog vijeća početkom prosinca. Ali ne treba zaboraviti niti na američke "trojanske konje" unutar "istočnog krila" EU koji sigurno neće htjeti nametati po SAD bilo što neugodno na razini EU.

Međutim i njemački mediji počinju sve oštrije kritizirati američki protu-inflatorni zakon. Za to im je trebalo jako puno vremena (usvojen je još početkom kolovoza!), što jasno ukazuje kakav je, zapravo, vanjskopolitički položaj i Njemačke ali i čitave EU danas. Nezavidan i nemoćan po pitanju donošenja bilo kakvih strateških odluka bez prethodne konzultacije i odobrenja Washingtona.

Ali kada financijski udarac prijeti europskim elitama ne treba podcjenjivati njihovu volju za borbom makar ona sada izgledala i potpuno bezizgledno, s ukrajinskim ratom iza leđa i gdje je EU osuđena slijediti američku - prije svega obrambenu politiku. A ona i je glavna. Jer ako nemaš vlastiti "sigurnosni kišobran" (a EU ga nema i teško da će ga uskoro imati), moraš u svemu slušati one koji ti sigurnost pružaju. Jer bez sigurnosti nema ni investicija, ni ekonomije, ni budućnosti.

I za kraj, da se vratim naglo "probuđenim" njemačkim medijima. Da stanje po tu zemlju ali i EU nije dobro svjedoči i subotnji komentar tamošnjeg medija Focus iz kojeg izdvajam slijedeću rečenicu:
"Njemačko gospodarstvo je u velikoj opasnosti. Najluđe je što kliješta u koja je zapala Njemačka ne stišću Rusi ili Kinezi, nego Amerikanci, koji očito namjeravaju osigurati svoj budući prosperitet nauštrb NR Kine i Europe."
Guten Morgen (dobro jutro), Deutschland!