Pogled iz zraka na grad Lvov, Ukrajina
© Getty Images / venuestockPogled iz zraka na grad Lvov, Ukrajina
Varšava se sprema podnijeti službene zahtjeve za dijelove zapadne Ukrajine, a predsjednik Andrzej Duda već je naložio "relevantnim službama" da pronađu opravdanu osnovu za taj potez, prema direktoru ruske Vanjske obavještajne službe Sergeju Nariškinu.

U intervjuu za RIA Novosti objavljenom u srijedu, šef obavještajne službe je ustvrdio da je Rusija primila obavještajne podatke koji sugeriraju da Varšava planira Kijevu podnijeti teške zahtjeve za odštetu za masakre u Voliniji 1943. godine.

U brutalnim napadima Organizacija ukrajinskih nacionalista (OUN) i Ukrajinska pobunjenička armija (UIA) ubile su oko 100.000 Poljaka.

Prema Nariškinu, planovi Varšave predstavljaju tu tvrdnju kao "inicijativu odozdo" tražeći potomke ljudi koji su patili od ruku ukrajinskih nacionalista koji žive u Poljskoj. Vodstvo zemlje također je navodno naložilo poljskim medijima da "zagrijaju javnost" na ideju da je potrebno "prikupiti poljske zemlje", dodao je šef obavještajne službe.

"Ukrajinsko vodstvo namjerava djelovati proaktivno i ustrajno iz straha da će viši partneri iz NATO-a pokušati pregovarati s Moskvom u nadolazećim zimskim mjesecima, ignorirajući interese ne samo Ukrajinaca, već i Poljaka", rekao je Naryshkin. Napomenuo je kako Varšava vjeruje da je to zbog "velikodušne naknade"

Nadalje, Nariškin tvrdi da Varšava planira iskoristiti "uspješno rusko iskustvo povratka teritorija predaka održavanjem referenduma" kako bi pripojila dijelove zapadne Ukrajine, prije svega regije Lavova, Ivano-Frankovska i Ternopolja.

Šef ruske obavještajne službe pozvao je poljske dužnosnike da pažljivo ispitaju povijest nasilnih sukoba u zemlji s ukrajinskim nacionalistima i izbjegnu "ponovno stati na iste grablje".

Prošli je mjesec poljsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo popis odštete koju nacija traži od Berlina za materijalne i nematerijalne gubitke koje je pretrpjela od nacističke Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata. Varšava je u svom zahtjevu tražila nevjerojatnih 1,32 trilijuna eura kao i povrat kulturnih predmeta i imovine poljskih državnih banaka koje je zaplijenio Treći Reich.

Njemačka je zanijekala da Poljskoj duguje bilo kakvu odštetu i tvrdila je da su njezine financijske obveze povezane s Drugim svjetskim ratom podmirene ponovnim ujedinjenjem zemlje prema Ugovoru dva plus četiri iz 1990. godine.