Aleksandar Vucic
© Ministerio de Exteriores de RusiaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Slavljenje kolaboracionista s Hitlerovom Njemačkom pokazuje simpatije Prištine, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić

Prava uvjerenja premijera kosovskih etničkih Albanaca jasna su iz njegovog nastojanja da obnovi dom njemačkog špijuna i nacističkog suradnika iz Drugog svjetskog rata, u petak je rekao srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

U razgovoru s novinarima u Beogradu, Vučić je istaknuo da vlada Albina Kurtija obnavlja kuću "nacističkog ratnog zločinca" Xhafera Deve u Kosovskoj Mitrovici.

"Zato dižu spomenike i hvale se balističkim pokretom koji je njihova prošlost, sadašnjost i budućnost", rekao je Vučić govoreći o albanskom nacionalističkom pokretu Balli Kombetar (Nacionalni front) iz Drugog svjetskog rata. "Nacizam. 'Veliki' Xhafer Deva - ratni zločinac, koji je progonio Srbe, Židove i sve druge."

XHAFER DEVA albania nazi
Xhafer Deva
Deva je bio ministar unutarnjih poslova u pronjemačkoj vladi Albanije, uspostavljenoj 1943., i osnivač Druge prizrenske lige, albanske nacionalističke organizacije. Nakon rata pobjegao je u SAD, gdje je surađivao s CIA-om i pokrenuo Treću prizrensku ligu. Obje lige oblikovane su prema izvorniku iz 1889., koji je težio uspostavi velikoalbanske države i polagao pravo na teritorije koji pripadaju današnjoj Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj i Sjevernoj Makedoniji.

Kurtijeva stranka Vetevendosje zagovara takvu "prirodnu Albaniju" i on je fotografiran s kartama njezinih zamišljenih granica. Između toga i Kurtijeve naklonosti bivšem albanskom moćniku Enveru Hoxhi, nije ni čudo što se on i sadašnji albanski premijer Edi Rama ne slažu, ustvrdio je Vučić.

"On želi biti malo Enver Hoxha i malo [Vladimir] Zelenski", rekao je Vučić novinarima, misleći na predsjednika Ukrajine, miljenika brojnih zapadnih mainstream medija i vlada. "Ali sve što on može jest sanjati ove snove."

Srbijanski predsjednik obratio se nakon susreta s Nikolom Nedeljkovićem, 20-godišnjim Srbinom koji je bio zatvoren na Kosovu zbog "poticanja nacionalne mržnje", zbog majice koja je prikazivala otcijepljenu pokrajinu kao dio Srbije.

NATO je preuzeo kontrolu nad Kosovom 1999. godine, nakon višemjesečnog bombardiranja Srbije u ime etničkih albanskih pobunjenika. Privremena vlada pokrajine proglasila je neovisnost 2008., uz potporu SAD-a i EU-a. Uz podršku Rusije i Kine, Srbija je odolijevala pritiscima da ga prizna.