Putin
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je London na planiranu isporuku protuoklopne municije s ​​osiromašenim uranijumom Ukrajini, rekavši da će Moskva to oružje tretirati kao da sadrži " nuklearne komponente".

Putin je prokomentarisao britanske planove da uključe municiju sa osiromašenim uranom u predstojeću isporuku glavnih borbenih tenkova Challenger 2 dok je razgovarao zajedno s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom nakon razgovora u Moskvi u utorak.

"Želim da napomenem da ako se to dogodi, onda će Rusija biti primorana da reaguje u skladu sa tim, imajući u vidu da je kolektivni Zapad već počeo da koristi oružje sa nuklearnom komponentom", naveo je on .

Slično upozorenje izdao je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu na marginama rusko-kineskih pregovora, koji je rekao da će taj potez dovesti svijet još jedan korak bliže nuklearnoj katastrofi.

"Učinjen je još jedan korak, a ostalo ih je sve manje", rekao je Šojgu novinarima.

Predstojeću isporuku objavila je u ponedjeljak Annabel Goldie, državna ministrica Ujedinjenog Kraljevstva u Ministarstvu odbrane, dok je odgovorila na pisani upit o tom pitanju. Ona je potvrdila planove za isporuku granata sa osiromašenim uranom u Kijev, hvaleći ih kao veoma efikasno oružje.

"Uporedo s našim dodjeljivanjem eskadrile glavnih borbenih tenkova Challenger 2 Ukrajini, mi ćemo obezbijediti municiju uključujući oklopne metke koji sadrže osiromašeni uranijum. Takve su metke vrlo efikasne u poražavanju modernih tenkova i oklopnih vozila", rekao je Goldie.

Municija s OU dugo je bila predmet međunarodnih kontroverzi, a kritičari njihove upotrebe ističu toksičnost i radioaktivnost materijala. Osiromašeni uranijum se koristi za izradu kaljenih jezgara oklopnih metaka, koji se u ovoj ulozi ističe zbog svoje velike gustine. Jezgro okruglog udarca isparava, pretvara se u aerosol i kontaminira okolinu uranijumom.

UN su već izrazile zabrinutost zbog planova Ujedinjenog Kraljevstva. Farhan Haq, glasnogovornik generalnog sekretara Antonija Guterresa, rekao je na brifingu za medije da je međunarodno tijelo već dugo izražavalo zabrinutost zbog posljedica upotrebe osiromašenog uranijuma, kao i onih koji isporučuju takvo oružje.
Ovu municiju NATO je aktivno koristio tokom Prvog zalivskog rata, kao i tokom agresije bloka na bivšu Jugoslaviju, kako u vidu tenkovskih, tako i avionskih artiljerijskih granata. Upotrebu municije NATO je priznao u izvještaju iz 2000. godine, a blok predvođen SAD-om otkrio je da je iskoristio oko 10 metričkih tona materijala u Jugoslaviji - i 300 metričkih tona u Iraku.
U izvještaju se priznaje da materijal predstavlja prijetnju zbog svoje toksičnosti u "aerosolnom obliku", ali se insistira da OU nije "posebno visoko radioaktivno".