© AP Photo / Khalil HamraPredizborni Erdoganov skup u Istanbulu
Američki teoretičar nije imao dilemu gdje svrstati Tursku, kojoj je po tom teoretskom modelu mjesto u islamskom bloku, ali se zapitao: kako to učiniti, a da ponuđeni okvir ostane konzistentan i uvjerljiv!?
Neka nova civilizacija
Jer, po mnogočemu se ova zemlja razlikovala od ostalih muslimanskih zemalja. Uostalom, razlike su toliko značajne da bi se Turska mogla klasificirati kao nova, zasebna civilizacija !
S jedne strane, od brojnih susjeda, bilo iranskih (perzijski) bilo arapskih Turci dijele mnoge stvari (jezik, tradiciju, različita tumačenja povijesnih događaja, složene bilateralne odnose u postosmanskom razdoblju, međusobni sukob aspiracija, uostalom tu je članstvo u NATO-u i "europska" ili "zapadna" dimenzija turske politike), pa kao rezultat toga "vjerska bliskost" u određenim situacijama ima tek "drugorazrednu važnost".
S druge strane, zbog svoje "povijesne dubine", geografskog položaja, političke važnosti i rastuće moći, Turska je (p)ostala nezaobilazan akter u islamskom svijetu oko kojeg se mnogo toga "vrtilo".
Utjecaj na Europu i Euroaziju
I ne samo u islamskom svijetu. Kako postoji "europska" ili "zapadna" dimenzija turske politike, tako postoji i "turski" ili "neoosmanski" vektor utjecaja na oblikovanje političkih procesa u Europi. Ili točnije - u zapadnoj Euroaziji.
Stoga nije nimalo slučajno što je Turska među članicama G 20. Gledajući potencijal moći - ekonomske, vojne i političke, ona tu i pripada.
Devetnaesto je to gospodarstvo svijeta, sedamnaesta najmnogoljudnija država, deseta najopremljenija vojska (iako su te usporedbe na "klimavim nogama", treba to podcrtavati i redovito činiti), dvanaesta turistička destinacija po važnosti, prometno raskrižje puteva i logističko čvorište, sada sve važnijem čimbeniku na polju energetske sigurnosti... Kao rezultat svega toga, cijeli niz stvari ovisi o (ne)stabilnosti Turske, ne samo u njezinu neposrednom okruženju, nego također kada je riječ o kontinentalnoj sigurnosti. A hoće li Turska ostati stabilna ili postati nestabilna uvelike će odrediti predstojeći izbori.
Uplitanje u izborni proces
Za zapadne političke tehnologe izbori su prilika za utjecaj na vanjskopolitičku orijentaciju zemlje. Naravno, kroz grubo miješanje u izborni proces i izazivanje poraza Tayyipa Recepa Erdogana. Erdoganova Turska ne samo da nije pratila niti podržavala antiruske mjere i sankcije SAD-a i EU-a, nego je s Moskvom uspjela dogovoriti potpuno nove oblike suradnje i obostrano korisnih bilateralnih odnosa.
Otuda i pojava Turske kao sve važnijeg čimbenika na "energetskoj karti". Erdogan već dugo "smeta" mnogima u Washingtonu i Bruxellesu, a prošlogodišnji događaji samo su ih učvrstili u toj poziciji. Popis problema sadašnjeg predsjednika, međutim, ne završava ovdje, niti je njegova briga vezana isključivo za prepredenost vanjskih centara moći koji bi da mu "dođu glave" i pošalju ga u mirovinu.
Ekonomski šok
Turska se suočava s velikim izazovima, među kojima je vjerojatno najveći kontinuirana inflacija. Kupovna moć građana je iz mjeseca u mjesec sve manja. Lani je rast cijena u stanogradnji iznosio oko 80 posto, dok su prehrambeni proizvodi poskupjeli za vrtoglavih 75 posto.
Erdoganov protukandidat Kemal Kilicdaroglu kampanju je započeo iz svoje kuhinje držeći u ruci glavicu luka. Eksplozijom poskupljenja hrane i luk nekim građanima postaje preskup. U jednoj studiji "neovisnih stručnjaka", koju treba uzeti s rezervom, čak se navodi da je stvarna stopa inflacije u 2022. godini iznosila 135,55 posto.
Posljedice potresa
Viša cijena kvadrata nije povezana samo s realnim poskupljenjem građevinskog materijala i inflatornim kretanjima, već i s pritiskom na tržište i povećanom potražnjom. Naime, veliki broj stranaca, Arapa iz zemalja Bliskog istoka, ali i građana Rusije i Ukrajine, prošle je godine ulagao u turske nekretnine, zbog čega je kupnja stana za domaće stanovništvo postala nemoguća misija. Valjda se zato oporba u predizbornoj kampanji mogla čuti da treba ograničiti prodaju nekretnina strancima.
Taj trend pratile su i posljedice razornog potresa koje su dodatno produbile krizu. No, unatoč tome što ove okolnosti većini udružene oporbe daju najveće izglede za pobjedu na izborima u posljednjih 20 godina, nije nimalo izvjesno da će do toga doći.
Što istraživanje kaže
Neizvjesnost je tolika da čak i istraživači javnog mnijenja iznose procjene s velikim odstupanjima: Erdoganu se "daje" 42-51%, a Kilicdarogluu "teško" 43-50%.
Muharrem Indže, donekle moralni pobjednik predsjedničkih izbora 2018. (kada je uz nevjerojatno visoku izlaznost završio drugi osvojivši preko 30 posto glasova), ostaje daleko treći sa skromnih 4-6%, što je očito "kažnjavanje" birača koji mu zamjeraju nepristupanje ni jednom oporbenom bloku. Inače, kada je Erdogan u pitanju, na tim prošlim izborima istraživači javnog mnijenja su mu predviđali oko 48 posto u prvom krugu, što je bilo 4 posto manje od ostvarenog rezultata.
Erdoganov rejting je i prethodnih godina redovito podcjenjivan u istraživanjima, što u sadašnjim uvjetima nije nimalo naivno. Danas uvjeti nisu kao prije. Jer, primjerice, ako Erdogan danas u prvom krugu dobije 51 posto, vjerojatnost da će biti optužen za izbornu krađu je realno velika. Što i kako slijedi nakon te optužbe, pitanja su za sada bez odgovora!?
Inače, i prije pet godina postojale su "rastezljive" procjene zbog velikog kontingenta neodlučnih, koji je danas čak i veći nego tada. Konačni ishod ovisi o tome kako će na dan izbora odlučiti ti milijuni koji su još neodlučni. Kako predsjedničkih, tako i parlamentarnih izbora. A toliko je neopredijeljenih, među ostalim, i zbog prilično "blijedih poruka" oporbe.
Što oporba obećava?
Dok Erdogan izlaz iz krize vidi kroz intenziviranje strateških projekata i nova državna ulaganja koja mogu pokrenuti gospodarstvo (posredno - ni MMF ne predviđa ovu strategiju kao lošu budući da je predvidio da će unatoč svemu, doprinos Turske rastu globalna ekonomija do 2028. godine iznosit će 2,1 posto), njegovi protivnici govore o aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama (što je eufemizam za Svjetsku banku i MMF) i mjerama štednje. Ako se zna kakva slika prati te međunarodne financijske institucije koje još mogu "prodavati cigle" samo po nekim Srbijama i Moldavijama, ali i iskustvo koje je Turska s njima imala ne tako davno, onda je jasno da se s prijedlogom promašilo.
Može se pokazati i kako se promašilo s (jedinstvenim) protukandidatom, predsjednikom "republikanaca" i zapravo desetljeće i pol vođom oporbe, koji je iskusan i ozbiljan političar, ali koji jednostavno ne djeluje karizmatično u predsjedničkoj kampanji, a uz to je i stariji od Erdogana. Kilicdaroglu ima 75 godina! Unatoč očitim problemima, reklo bi se da Erdogan ipak uspijeva nametnuti "ritam kampanje" i prikazati ga kao vlastitu prednost.
U svakom slučaju, gledajući izborne rezultate i postizborna događanja u Turskoj, nameće se veliki upitnik . Ne samo zbog neizvjesnih predsjedničkih izbora, već i zbog još neizvjesnije raspodjele mandata u novom sazivu Parlamenta, uz složene koalicijske odnose unutar dva najveća bloka i trećeg - lijeve liste koja će za sigurno, "preskočiti" sniženi izborni prag od 7 posto i također biti zastupljen u skupštini.
Također, mnogo toga ovisi i od izbornog dana, prihvaćanja i priznavanja rezultata te legitimitetu izabranih. Čak ni relativno jasna pobjeda jednog kandidata nije jamstvo da će se održati stabilnost, ako mu protivnik tu pobjedu osporava.
O (ne)stabilnosti Turske ovisi čitav niz stvari vezanih uz regionalna pitanja Bliskog istoka, središnje Azije i Balkana, kontinentalnu (europsku) sigurnost, ali i sveukupne međunarodne odnose. Zato puno ovisi o predstojećim izborima. Toliko da je teško pretpostaviti kamo će "proces krenuti" nakon njih.
Slučaj je htio da se ti sudbonosni izbori održe u godini kada se slavi jubilej - stoljeće od osnutka republike.
Kao i prije sto godina, Turci moraju napraviti važan izbor. Toliko važan da će utjecati na život i svakodnevicu budućih generacija.
Komentar: 1,7 milijuna na povijesnom izbornom skupu za Erdogana u Istanbulu, gradonačelnikov skup prekinut nakon što su ga ljudi gađali kamenjem