john
© AIM for Climate SummitPosebni izaslanik za klimu John Kerry govori tijekom AIM for Climate Summita u Washingtonu, DC, u srijedu, 24. svibnja 2023.
U svibnju ove godine, tijekom Klimatskog summita AIM (Agricultural Innovation Mission ) kojem je domaćin bilo Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, John Kerry je izjavio da su energetski ciljevi "neto-nula" (net-zero) nemogući bez rješavanja emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora, piše Fox News.

'Klimatski car' John Kerry

John Kerry je posebni izaslanik za klimu predsjednika SAD-a Joe Bidena, i kao takav imam izuzetan utjecaj ne samo u SAD-u, nego u cijelom svijetu.

Kerry je rekao da industrija stvara 33% ukupnih svjetskih emisija ugljika i ustvrdio da smanjenje tih emisija mora biti "na prvom mjestu" u nastojanju da se pobijedi globalno zagrijavanje.

On je dodao da se predviđa da će same emisije hrane uzrokovati dodatnih pola stupnja zagrijavanja do 2050., ističući da se globalna populacija povećava i nedavno je premašila osam milijardi ljudi.

"Ovaj sektor sada treba inovacije više nego ikad", rekao je Kerry. "Suočavamo se s rekordnom pothranjenošću u vrijeme kada poljoprivreda, više nego bilo koji drugi sektor, pati od utjecaja klimatske krize. I odbijam to više zvati klimatskim promjenama. To nije promjena. To je kriza."


Komentar: Kriza je uvijek:
kriza

Što nam se nudi kao alternativa?

Iznoseći ove primjedbe na klimatskom summitu Agricultural Innovation Mission (AIM) u Washingtonu, D.C., Kerry je zanemario priznati neporecivu činjenicu da poljoprivredna industrija igra vitalnu ulogu u opskrbi hranom i osiguravanju preživljavanja oko 8 milijardi ljudi diljem svijeta.

No, što je prema Kerryu odgovor na ovu pothranjenost?

Je li odgovor na pothranjenost možda prehrana bogata kukcima i drugim raznim sličnim "prehrambenim" nusproizvodima? Je li rješenje u prehrani s izrazito niskim udjelom mesa, povrća, žitarica, orašastih plodova i voća - namirnica koje hrane čovječanstvo od vremena postanka svijeta?

Pitanje glasi: nije li možda problem u distribuciji hrane? Osobito u hranom prebogatom i tjelesno pretilom Zapadu i njegovim stanovnicima, prema siromašnijim i gladnim dijelovima Afrike i svijeta?

U današnje doba suvremenog transporta, informacijske digitalizacije i besprijekorne organizacije, to je vrlo lako sadvladiv problem. Osobito uz veliku političku i medijsku kampanju među ljudima zapadne civilizacije o potrebi prehranjivanja gladnih i umirućih ljudi diljem svijeta. To je tema oko koje bi se, iz humanističkih i altruističkih razloga, gotovo 100% stanovnika zapadnih zemalja, naravno, uz pomoć političke i medijske prezentacije problema. Koje to ne rade.

Ali svega toga nema, pa nema. Zašto?

Danas se proizvede hrane za 20 milijardi ljudi na Zemlji

Prema Večernjem listu, na Zemlji s početka 2018., živi 7,6 milijardi ljudi (danas i više od 8 milijardi ljudi), dok se istodobno proizvede hrane koja bi mogla prehraniti oko 20 milijardi ljudi. No unatoč tome, prema podacima UN-a, 2017. u svijetu bio je 821 milijun ljudi koji su umirali od gladi ili pothranjenosti.

Što je onda problem ako hrane ima DANAS više nego dovoljno za 150% veći broj stanovnika Zemlje, tj. za 20 milijardi ljudi?!

UN-ovo izvješće navodi i da, dok je na svijetu 151 milijun neuhranjene djece, istodobno ima 50 milijuna djece koja imaju problema s pretilošću. Što se odraslih tiče, s pretilošću se bori 672 milijuna ljudi, odnosno svaki osmi stanovnik našeg planeta.

Da, to je onaj isti John Kerry koji je prije samo dvije godine, 2021., vrištao s naslovnica svjetskih medija da da čovječanstvu preostaje samo "devet godina" da izbjegne kataklizmični događaj izazvan klimatskim promjenama, prema pisanju CBS News i drugih medija. Na polovini 2023. godine, gotovo smo sigurni da se ovakva katastrofična ponašanja 'klimatskog cara' Joe Bidena neće ostvariti za šest i pol godina.