Vladini čelnici, šefovi korporacija, neprofitni moćnici i neizabrani birokrati iz cijelog svijeta nedavno su se okupili na Summitu za novi globalni financijski pakt u Parizu.
Istaknuti sudionici događaja su glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, ministrica financija SAD-a Janet Yellen, izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva i predsjednik Svjetske banke Ajay Banga.
Porezni obveznici nisu bili pozvani.
Navodna svrha summita bila je pronaći financijska rješenja za navodne ciljeve borbe protiv siromaštva uz istovremeno suzbijanje "emisija koje zagrijavaju planet".
Kao i kod svih događaja povezanih s klimatskim promjenama, rasprava u Parizu neizbježno se okrenula međunarodnoj centralizaciji moći, a glavna tema koju su sudionici forsirali bila je formiranje globalnog konzorcija za rješavanje navodnih problema za koje tvrde da ih pojedinačne suverene nacije ne mogu ili ne žele riješiti.
Međutim, mnogi prisutni "stručnjaci" nisu se uspjeli pozabaviti mnogim problemima diljem svijeta kojima bi se trebali baviti.
Središnje banke i međunarodne banke, na primjer, više žele izraziti zabrinutost zbog oporezivanja ugljika i globalnog zatopljenja nego što se čini da su zabrinute zbog stagflacije i ekonomskog kolapsa.
Velik dio rasprave u Parizu i na drugim skupovima globalista sugerira da je to cijelo vrijeme bio cilj i da je ekonomski kolaps dio plana.
Pitanje navodnih "klimatskih promjena" sada je u potpunosti stopljeno s međunarodnim financijama i monetarnim vlastima. Drugim riječima, oni više ne skrivaju činjenicu da je program klimatskih promjena dio Velikog reseta.
Oni čak predlažu da se prijetnja "klimatske krize" iskoristi kao odskočna daska za davanje veće moći globalnim bankama da diktiraju cirkulaciju bogatstva.
Drugim riječima, glavni cilj zelene agende je dekonstrukcija postojećeg kapitalističkog financijskog sustava kako bi se mogao zamijeniti nečim drugim.
Na summitu u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je delegatima da je "svijetu potreban šok javnih financija u borbi protiv globalnog zatopljenja".
Macron je također pozvao na primjenu marksističke "pravičnosti" u financijski sustav kako bi se navodno pomoglo manje bogatim nacijama, te kako trenutni sustav nije prikladan za suočavanje sa svjetskim izazovima, kao što su, pogađate, "klimatske promjene".
Govornici na skupu istaknuli su da je međunarodni gospodarski okvir bio pogođen brojnim krizama, poput pandemije i rata u Ukrajini. Međutim, usredotočili su se na "spiralno rastuću cijenu vremenskih nepogoda pojačanih globalnim zagrijavanjem" kao razlog tekuće destabilizacije financijskih sustava.
Iako ovaj argument nema smisla za većinu racionalnih mislilaca, ovaj projektirani narativ koji povezuje ekonomski pad s klimatskim promjenama lijepo se uklapa u ciljeve zelene agende.
U stvarnosti, nema dokaza da su globalne vremenske prilike danas imalo gore nego što su bile prije više od stotinu godina, prije nego što su industrije koje proizvode ugljik bile raširene.
Ne postoji dokazana veza između "emisija ugljika" i bilo koje specifične vremenske pojave.
Međutim, ovo poticanje straha djeluje na uvjeravanje masa da podrže radikalne planove koji su osmišljeni samo za dobrobit nekolicine.
Poput mnogih globalista, premijerka Barbadosa Mia Mottley zalaže se za preispitivanje uloge Svjetske banke i MMF-a u eri klimatskih opasnosti. Ona tvrdi: "Ono što se od nas sada traži je apsolutna transformacija, a ne reforma naših institucija..."
Šef UN-a Guterres tvrdi da globalni financijski sustav, koji je začet na kraju Drugog svjetskog rata prema sporazumu iz Bretton Woodsa, nije uspio odgovoriti na suvremene izazove, ta da financijski sustav sada "održava i čak pogoršava nejednakosti".
Drugim riječima, on traži novi "probuđeni" Bretton Woods i kaže: "Možemo poduzeti korake upravo sada i napraviti veliki korak prema globalnoj pravdi."
Guterres je dodao da je predložio poticaj od 500 milijardi dolara godišnje za ulaganja u održivi razvoj i klimatske akcije.
Predstavljen je i plan korištenja MMF-ove košarice posebnih prava povlačenja kao mehanizma za povećanje globalne likvidnosti.
Prošle godine UN je sugerirao da bi razvijena gospodarstva i gospodarstva u nastajanju poput SAD-a i Kine morala platiti neku vrstu poreza na bogatstvo/emisije od najmanje 2,4 trilijuna dolara godišnje u fond za razvoj "klimatskih promjena". Ovo bogatstvo bi se redistribuiralo siromašnijim nacijama za "pravednost".
Prema UN-u, tim fondom bi trebali upravljati i distribuirati neizabrani birokrati poput njih samih.
Ostale ideje koje se razmatraju uključuju globalno oporezivanje dobiti od fosilnih goriva i financijske transakcije za prikupljanje sredstava za zaštitu klimatskih promjena. U konačnici, plan uključuje oporezivanje nafte i plina sve dok cijene ne postanu toliko visoke da ih šira javnost neće moći priuštiti.
Macron je posebno podržao ideju o međunarodnom porezu na emisije ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa. Navodno, plan je poskupjeti prekomorski teret kako bi se smanjila potražnja za proizvodnjom.
Napredak ovih planova dolazi usred nadolazećeg uvođenja modela digitalne valute središnje banke (CBDC). Svjetski ekonomski forum (WEF), Ujedinjeni narodi, Svjetska banka, MMF i drugi globalistički interesi snažno guraju "digitalnu gotovinu" kako bi uveli "društva bez gotovine".
Agustin Carstens, generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i član Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), nedavno je održao govor raspravljajući o "prednostima" bezgotovinskog društva, likujući da će "digitalna gotovina" globalnim elitama dati "apsolutnu kontrolu" nad svjetskom populacijom.
Bezgotovinski sustav bez privatnosti u transakcijama dat će totalitarnim vođama mogućnost da po želji zatvore kupovnu moć pojedinaca i grupa.
Narativi katastrofe o klimatskim promjenama samo su propaganda za poticanje širokog spektra sustavnih promjena koje nemaju nikakve veze s okolišem, već samo s financijskom dominacijom.
Provjeri/slaynews.com
Komentari čitatelja
na naše novosti