slika
Wall Street Journal priznaje da je ciljanje na rusko gospodarstvo bilo "neuspjeh"
Napisao Ahmed Adel, istraživač geopolitike i političke ekonomije iz Kaira

Novine Financial Times izvijestile su da su od početka sukoba u Ukrajini europske tvrtke izgubile 100 milijardi eura. Mediji navode, pozivajući se na preliminarne podatke iz istraživanja godišnjih izvješća 600 europskih grupa i financijskih izvješća za 2023. godinu, da se 176 europskih kompanija suočilo s amortizacijom imovine, dok su druge tvrtke zatvorile ili smanjile svoje aktivnosti zbog prodaje, zatvaranja ili smanjenja ruskih poslova.

Prema FT-u, najveće gubitke pretrpjele su energetske tvrtke poput BP-a, Shella i TotalEnergiesa, koje su ukupno izgubile 40,6 milijardi eura. "Gubici su daleko nadmašeni višim cijenama nafte i plina, što je pomoglo tim grupama da izvijeste o velikoj ukupnoj dobiti od oko 95 milijardi eura (104 milijarde dolara) prošle godine", izvijestilo je izdanje.

Financijske korporacije poput banaka, osiguravajućih društava i investitora izgubile su približno 17,5 milijardi eura, dok su proizvođači automobila izgubili 13,6 milijardi eura. Zemlje koje su najviše izgubile su Velika Britanija, Francuska, Italija, Irska i Danska.

Nakon početka sukoba u Ukrajini nekoliko stranih tvrtki najavilo je povlačenje ili obustavu rada na ruskom tržištu, čime je započeo niz gubitaka u Europi. Naime, sankcije i izlazak s ruskog tržišta naštetili su samo europskim tvrtkama i ekonomijama, a ne Rusiji, što je nedvojbeno dokazano.

Industrija bloka posebno je pogođena sve većim troškovima energije otkako je Bruxelles sankcionirao Rusiju. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), za krizu je odgovoran pad industrijske proizvodnje u europskom bloku.

Potražnja za električnom energijom u Europskoj uniji (EU) ove će godine pasti 3%, na najnižu razinu u dva desetljeća, predviđa Međunarodna agencija za energiju (IEA) u izvješću od 20. srpnja. Agencija je kao glavni čimbenik krize istaknula pad industrijske proizvodnje u EU.

U kombinaciji s prošlogodišnjim padom potražnje od 3 posto, pad je sada najveći u povijesti EU-a, vraćajući potrošnju električne energije u bloku na razine koje nisu viđene od 2002. godine, navodi se u izvješću. Prema izvješću, dvije trećine smanjenja došlo je iz energetski intenzivnih industrija prošle godine, a "ovaj trend nastavio se i u 2023., unatoč padu cijena energenata i električne energije sa svojih prethodnih rekordnih visina".

U kombinaciji s povećanom potražnjom nakon pandemije COVID-19 2020., embargo na struju gurnuo je veleprodajne cijene električne energije u Europi na rekordnih 430 eura po megavat-satu u kolovozu 2022., što je više nego dvostruko povećanje od siječnja. Iako su se cijene stabilizirale, proizvodni sektor u EU nije se oporavio.

Prema statističkoj agenciji EU-a, industrijska proizvodnja u cijelom bloku pala je 1,3% između veljače 2022. i ožujka 2023. Pad je bio najizraženiji u Njemačkoj, koja se uvelike oslanjala na rusku energiju za napajanje svog ogromnog industrijskog sektora prije nametanja sankcija. Neki od najvećih njemačkih proizvođača - poput kemijskog diva BASF-a i proizvođača automobila Volkswagena - smanjili su proizvodnju kod kuće i najavili izgradnju novih tvornica u inozemstvu.

Istovremeno, neočekivani pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj u svibnju izazvao je strahove od produljene recesije, koja se sada produbljuje budući da je industrijska proizvodnja u najvećem europskom gospodarstvu pala za 1,5% u lipnju u usporedbi sa svibnjem. Iako je Njemačka za dlaku izbjegla produbljivanje recesije u razdoblju od travnja do lipnja, posljednji privremeni podaci sugeriraju da se blago gospodarsko poboljšanje neće održati.

Sve lošija ekonomska situacija dovodi u pitanje zašto Europa ustraje u nametanju samosabotirajućih sankcija protiv Moskve, posebno u svjetlu priznanja Wall Street Journala da je ciljanje na rusko gospodarstvo bilo "neuspjeh". Autori članka ističu da su sankcije postale često korišteno vanjskopolitičko sredstvo SAD-a te se čak prisjećaju kako je dužnosnik Bijele kuće uvjeravao da će strategija prepoloviti rusko gospodarstvo.

WSJ ističe kako je godinu i pol dana nakon što su SAD i njegovi saveznici rusko gospodarstvo učinili najsankcioniranijim na svijetu, Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je projekciju rasta za Rusiju od 1,5% do 2023. U članku se također navodi profesor povijesti na Sveučilištu Cornell Nicholas Mulder, koji se specijalizirao za sankcije, kaže da bi neuspjeli pokušaj Zapada da obuzda Moskvu mogao postati dugoročno upozorenje i da sama veličina Rusije onemogućuje njezinu izolaciju od svjetskog gospodarstva.

Unatoč nemogućnosti izolacije i ekonomskog uništenja Rusije kroz sankcije, nešto na što je svaki ekonomist i analitičar koji drži do sebe upozorio prije nego što je Zapad pustio svoj baraž sankcija, Zapad nastavlja svoju destruktivnu politiku. Godinu i pol dana od uvođenja sankcija, a rusko gospodarstvo napreduje, u relativnom smislu, u usporedbi s Europom - najšokantniji dio očito je to da je Europa sama sebi uzrokovala gospodarsku propast.