Kijev mogao na kraju odustati od svojih potraživanja nad ruskim teritorijem u zamjenu za članstvo u NATO-u, rekao je šef kabineta glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, Stian Jenssen na debati u utorak. U svojim izjavama o tom pitanju, Stoltenberg je inzistirao da će Kijev postaviti svoje uvjete za "pobjedu".
"Mislim da bi rješenje moglo biti da se Ukrajina odrekne teritorija, a zauzvrat dobije članstvo u NATO-u", rekao je Jenssen na debati prema norveškim novinama VG. Ova rasprava je već u tijeku unutar NATO-a, rekao je, sugerirajući da bi to moglo biti "moguće rješenje" sukoba.
Nijedan čelnik NATO-a nije javno podržao ideju da Kijev odustane od svojih zahtjeva za teritorijima Donjeck, Lugansk, Herson ili Zaporožje, koji su uključeni u Rusku Federaciju nakon referenduma prošlog rujna. Isto tako, dok su zapadni dužnosnici sumnjali u sposobnost Ukrajine da preuzme Krim - povijesni ruski teritorij koji se ponovno pripojio Ruskoj Federaciji 2014., nitko nije pozvao Kijev da odustane od svojih zahtjeva za poluotokom.
Međutim, takva je ideja očito lebdjela iza kulisa. Švicarski list Neue Zürcher Zeitungtvrdio je u veljači, pozivajući se na izvore, tvrdio da je direktor CIA-e William Burns Rusiji ponudio sporazum "zemlja za mir" u kojem bi Moskva zadržala "20% ukrajinskog teritorija". Bijela kuća, CIA i Kremlj demantirali su da je takav prijedlog bio napravljen.
Ostaje dvojbeno hoće li takav dogovor prihvatiti Kijev ili Moskva. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošle godine da je osiguravanje vojne neutralnosti Ukrajine ključni čimbenik iza njegove odluke da pošalje trupe u zemlju, te da bi Ukrajina koja je povezana s NATO-om na ruskim granicama predstavljala neprihvatljiv sigurnosni rizik.
Šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Aleksej Danilov izjavio je u utorak da Kijev nikada neće pregovarati s Putinovom vladom, da se nitko od zapadnih podupiratelja Ukrajine ne zalaže za mir i da "Rusija mora biti uništena kao moderna Kartaga".
Postizanje ovog cilja pokazalo se izuzetno teškim za Kijev. Dva mjeseca nakon dugo očekivane protuofenzive protiv ruskih snaga, ukrajinska vojska izgubila je više od 43.000 ljudi i gotovo 5.000 komada teške opreme, prema posljednjim podacima ruskog Ministarstva obrane.
Komentar: Iako su ovi brojevi vrlo sumorni NATO ne odustaje u svojoj borbi protiv Rusije "do posljednjeg Ukrajinca"...
Stoltenberg inzistira da će NATO "osigurati da Ukrajina dobije oružje koje joj je potrebno kako bi mogla ponovno preuzeti teritorij, osloboditi zemlje i pobijediti u ovom ratu te prevladati kao suverena, neovisna nacija."
Dok je on iznosio varijacije ove izjave tijekom cijelog sukoba, NATO je više izbjegavao pitanje kada se Ukrajina može pridružiti vojnom bloku. Nakon prošlomjesečnog samita u Litvi na kojem je Kijevu odbijena ponuda za članstvo, 31 članica NATO-a objavila je zajedničku izjavu u kojoj objašnjava da se Ukrajina može pridružiti samo "kada se saveznici slože i kada se ispune uvjeti".
Komentar: Toliko o 'slobodnoj i suverenoj' Ukrajini. Ovdje je NATO koji više-manje pregovara putem priopćenja za javnost preko leđa Ukrajine, baš kao što su SAD pregovarale sa Sjevernim Vijetnamom, učinkovito isključivši Južni Vijetnam iz procesa. Bijela kuća i EU postaju očajni pokušavajući se izvući iz ukrajinske močvare, a mrkva članstva u NATO-u za sve što je ostalo od Ukrajine (pod pretpostavkom da će išta ostati) možda neće biti dovoljna da natjera ukrajinsku vladu da surađuje.