© AP Photo / Jean-Francois Badias / Guliver imageVisoki predstavnik EU-e za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell
U taj bismo kontekst bez problema mogli staviti i slijedeće dvije vijest, jedna s drugom formalno ne povezane ali u svojoj biti itekako da.
Naime, ovih je dana visoki predstavnik EU-e za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski mediji El Pais između ostalog kazao kako je Rusija "ekonomski patuljak", a da je "Kina pravi geopolitički igrač". Pritom je Rusiju usporedio s "benzinskom crpkom čiji vlasnik ima bombu".
Borrell je otprije poznat po svojim verbalnim "akrobacijama" i poveznicama, koje bi vjerojatno bile i duhovite da sveukupno stanje u Europi i svijetu nije ovako sumorno i opasno.
Tako je Borrell, ujesen prošle godine, u svom obraćanju studentima na College of Europe, Europsku uniju nazvao (rajskim) "vrtom" oko kojeg se nalazi džungla i čiji stanovnici žele silom u njega prodrijeti i poremetiti njegov mir.
Vjerojatno Borrell nije na umu imao ništa loše i ništa više osim dizanja morala europskim građanima u ova složena vremena kada se na istoku kontinenta vodi opasan i iscrpljujući rat, koji jednako tako opasno iscrpljuje i europske aktive i resurse, ali su njegove riječi odmah izazvale burnu reakciju prije svega arapskih zemalja, uključno i onih najbogatijih, iz Perzijskog zaljeva. Zbog toga je Borrell bio primoran objaviti kako svojim riječima nije želio uvrijediti nikoga i da je sve to skupa bilo pogrešno shvaćeno (vidi poveznicu).
Je li svojim gore navedenim riječima o stanju ruskog gospodarstva Borrell uvrijedio Rusiju i Ruse ne znamo (tamo, naime nije došlo do gospodarskog i socijalnog kolapsa usprkos neviđenim sankcjama i činjenici da Rusija u Ukrajini de facto ratuje s čitavim Zapadom i da je MMF nedavno čak i poboljšao pokazatelj rasta ruskog gospodarstva u 2023. na 1,5%), ali znamo da mu tekst turskog medija Yeni Safak sigurno neće dobro sjesti, ni po pitanju europskog raja, ni po temi stanja ruske ekonomije.
Naime, turski medij u svom tekstu od 17. kolovoza piše slijedeće:
Razlozi kao što su energetska kriza, visoki troškovi života uzrokovani rastom inflacije, poglavito cijena hrane, doveli su bankrote tvrtki do zastrašujućih razina diljem EU. U drugom tromjesečju ove godine broj zahtjeva za stečaj dosegnuo je rekordnu razinu u europskim zemljama - najveći broj izmjeren od 2015. godine od kada i postoje mjerenja.Stanje je puno složenije
Europski statistički ured (Eurostat) objavio je podatke o bankrotu tvrtki za drugi kvartal 2023. godine, piše turski medij.
Sukladno tome, u navedenom je razdoblju broj stečajeva tvrtki u zemljama EU porastao za 8,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dosegnuvši najvišu izmjerenu razinu od 2015. godine, od kada se podaci počinju prikupljati.
U drugom tromjesečju zabilježen je rast stečajeva tvrtki u svim sektorima gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal. Prema područjima djelatnosti, najviše su porasli u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva 23,9 posto, prometa i skladištenja 15,2 posto te obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti 10,1 posto.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, zemlje s najvećim porastom broja stečajnih prijava bile su Mađarska (40,8 posto), Latvija (24,8 posto) i Estonija (24,6 posto).
Broj novih otvaranja tvrtki također je u drugom tromjesečju smanjen za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Razlozi kao što su energetska kriza u Europi i visoki troškovi života uzrokovani povećanjem inflacije, poglavito cijena hrane, pridonose porastu bankrota diljem EU.
Stanje je, na žalost, u Europskoj uniji puno složenije u odnosu na ovaj tekst turskog medija: tu su problemi s visokom inflacijom, nabavom i cijenom energenata, enormnim poskupljenjem režija i cijena hrane, demografskim problemima i ubrzanim povećanjem broja ilegalnih migranata, fenomenom ubrzane deindustrijalizacije i td.
Kad smo već kod ovog zadnjeg, nedavno je i ugledni britanski poslovni medij Financial Times pisao o opasnom trendu ubrzane deindustrijalizacije Njemačke i bijega njenog visokotehnološkog biznisa i investicija bilo u SAD, bilo u Kinu. Snažno su pogođene automobilska i kemijska industrija, a cijene hrane, režija i usluga ubrzano rastu.
Kada znamo da se Njemačku od ranije naziva "lokomotivom" Europske unije i svjetskim industrijskim divom, jasno je što ovakvi, usudio bih se reći više ne trendovi, već sistemska kriza znače i za "ostatak" Europske unije.
Iako s pozicije psiholoških znanosti donekle može biti shvatljivo da ljudi, kada se nađu u teškim nevoljama nerijetko slične nevolje žele i drugima oko sebe (tada im se psihički lakše boriti sa svojima po načelu "nek i susjedu crkne krava"), visoki predstavnik EU Josep Borrell ipak bi trebao više paziti što govori. U suprotnom, to može samo još više izazivati revolt europskih građana, koje je, u biti, vrlo malo briga kakvo je stanje u Rusiji ili Kini.
Oni gledaju na svoje probleme, i svakom od njih je i svojih briga previše. Zato od političara koji ih predvode, pa tako (i prije svega) i onih neizabranih na neposrednim izborima poput političara iz visokih briselskih struktura (s obzirom kako oni, na žalost, više utječu na naše sudbine od nacionalnih političara i državnika koji su za to dobili neposredni mandat od svojih građana na legitimnim izborima), traže da se primarno bave ne zavirivanjem u susjedovo dvorište, već rješavanjem nagomilanih domaćih problema, koji će, na žalost, samo još više rasti.
Drugim riječima, žele ponašanje primjerenije Kristovim riječima iz Evanđelja prema kojima je "lako gledati trunku u tuđem oku, a ne vidjeti balvan u svom"! Čak i ako je, u konkretnom slučaju, ruski balvan i veći od europskog.
Još je krajem 19. stoljeća poznati hrvatski književnik August Šenoa u svojoj čuvenoj pripovijetci "Kugina kuća" napisao "ne želi nevolju susjedovu polju"! I sigurno je bio u pravu. Jer sve se vraća, sve se plaća!
Komentari čitatelja
na naše novosti