Gospodari lutaka
Navodi se da su "u cilju suzbijanja provokacija velikih razmjera u gospodarskom području Karabaha, razoružanja i povlačenja armenskih oružanih snaga s naših teritorija, neutralizacije njihove vojne infrastrukture, osiguravanja sigurnosti civilnog stanovništva koje se vraća na teritorije oslobođene od okupacije, civilni službenici uključeni u građevinske i restauratorske radove i naše vojno osoblje, kao i obnova ustavnog poretka Republike Azerbajdžan, pokrenute lokalne protuterorističke mjere u regiji."
U sklopu mjera primjene visokopreciznog oružja na prvoj crti bojišnice i u dubini, onesposobljavaju se položaji armenskih postrojbi, njihove dugotrajne vatrene točke, kao i borbena sredstva i vojni objekti, navodi se u izvješću.
Također se napominje da su "zapovjedništvo mirovnog kontingenta Ruske Federacije i vodstvo Zajedničkog tursko-ruskog središta za promatranje obaviješteni o lokalnim protuterorističkim aktivnostima koje se provode u regiji Karabah".
Stepanakert je ranije odbacio tvrdnje Bakua da je obrambena vojska Nagorno Karabaha izvela "sabotažu" koja je rezultirala smrću šest Azerbajdžanaca - četiri zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova i dva civilna specijalista - u dvije odvojene eksplozije koje su se dogodile 19. rujna.
Ujutro je Azerbajdžan izvijestio da su kao posljedica eksplozije protutenkovske mine koju su postavile "ilegalne armenske naoružane skupine" na dionici autoceste Akhmedbeyli-Fizuli-Shusha, dvojica stručnjaka koji su bili u automobilu i izvodili elektroinstalacijske radove u području ubijeni.
Nekoliko sati kasnije, Baku je izvijestio o još jednoj eksploziji u kojoj su poginuli azerbajdžanski policajci. Išli su na mjesto prethodne eksplozije kamiona KamAZ na putu za selo Tagavard u regiji Martuni (azerbejdžanski Khojavend) i raznijeli su se na drugoj mini.
Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova kasnije je objavilo priopćenje, istaknuvši kako incident pokazuje da je "cilj ilegalnog režima koji je stvorila Armenija terorizam". Azerbejdžan također tvrdi da se ovim "provokacijama nastoje spriječiti građevinski radovi i povratak civila na oslobođena područja".
Administrativno središte Karabaha Stepanakert napominje da optužbe Bakua za sabotažu nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Uz pomoć takve informativne kampanje Azerbajdžan samo pokušava opravdati moguće vojne akcije u Nagorno Karabahu, navode tamošnje vlasti.
Dan ranije događaji u Nagorno-Karabahu odvijali su se prema prilično optimističnom scenariju, uz naznake stabilizacije stanja na terenu. Prošlog ponedjeljka humanitarna pomoć stigla je u Stepanakert sinkronizirano duž dvije rute - koridorom Lachin iz Armenije i cestom Agdam iz Azerbajdžana.
Moskva je trenutačno "u kontaktu s azerbajdžanskom stranom; na temelju rezultata kontakata bit će izdana odgovarajuća izjava putem Ministarstva vanjskih poslova", izvijestila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
Tako je odgovorila na pitanje je li Baku obavijestio o početku "antiterorističke operacije" u Nagorno Karabahu.
"Postoje izvješća o pokretanju azerbajdžanskih oružanih snaga, kako tvrdi Baku, u protuterorističkim operacijama u regiji i akcijama odmazde lokalnih armenskih oružanih snaga. Ruska strana poziva sukobljene strane da zaustave krvoproliće, odmah prekinu neprijateljstva i vrate se na put političkog i diplomatskog rješenja", - primijetila je Zaharova.
Podsjećamo: od prije desetak dana naglo su se pogoršali rusko-armenski odnosi, nakon što je armenski premijer u intervjuu za izvjesni talijanski medij optužio Rusiju da nije stala na stranu svoje vojne saveznice u 44-dnevnom ratu s Azerbajdžanom u jesen 2020. godine (vidi poveznicu).
Baku je taj proces jasno uočio i nedvojbeno ga želi iskoristiti, za što sigurno ima potporu Ankare, a nije isključeno i Moskve iako će potonja službeno, nedvojbeno, pozivati na prekid operacija i mir.
Krajnje je teško vjerovati da će se u ovakvim okolnostima službena vojska Armenije ovoga puta željeti umiješati u sukob na strani svojih sunarodnjaka.
Geopolitičko stanje na Kavkazu ubrzano se mijenja.
Komentar: Posljednja runda otvorenih borbi između dviju zemalja bila je 2020., a prije toga, 2016. Prelistavajući priče u arhivi SOTT-a, postoji gotovo šablon da ova regija eruptira svake 3-4 godine. Moglo bi se gotovo pomisliti da ovo područje proključa kako bi se Moskvi zadala još jedna glavobolja s kojom se mora nositi baš kad se čini da Rusija napreduje.