Europa je okupirani teritorij, sluga američke duboke države. I sve naše vlade dobivaju upute. Ne u telegramima ili e-mailovima, ali znaju koje teme treba izbjegavati
bode
Thierry Bode nizozemski je političar i čelnik parlamentarne stranke Forum za demokraciju. Njegova knjiga "Covid zavjera" postala je jedna od najprodavanijih u toj zemlji. U medijima ga se predstavlja kao kontroverznu osobu, pa mnogi nizozemski mediji izbjegavaju raditi intervjue s njim. Za to smo iskoristili priliku kada je boravio u Budimpešti, gdje je sudjelovao na konferenciji "Za Europu nacija" koju je krajem kolovoza u nacionalnom parlamentu organizirala mađarska stranka Naša domovina.
Terry, hvala ti na sudjelovanju u našoj emisiji. Razne okolnosti dovele su do toga da smo vremenski ograničeni na 20-ak minuta, kao što znate, ali mislim da ćemo napraviti dobar intervju. Što nam možete reći o sebi? Šta javnost u Srbiji treba da zna o vama, osim što ste napisali knjigu o COVID-19? Tko ste vi, za što se zalaže vaša politička stranka?

- Puno vam hvala što ste me pozvali. Ja sam veliki poštovalac srpskog naroda. Bio sam vaš gost nekoliko puta i mislim da sam bio jedini izabrani političar tijekom pandemije koji se otvoreno usprotivio svakom elementu politike COVID-19: od karantina i socijalnog distanciranja, do nošenja maski i cijepljenja.

Bio sam na putu da postanem član nizozemske vlade. Imamo koalicijski sustav, moja je stranka pobijedila na izborima za Senat godinu prije i jedan stari, poznati nizozemski političar popio je sa mnom čašu vina i rekao mi: "Možeš dobiti bilo koju poziciju želiš". Tako je i bilo.
Bio sam dio tima, a onda je nastupio COVID-19 i ozbiljno sam razmišljao o tome što to znači, kolika je stopa smrtnosti, kakav će biti medicinski i društveni odgovor, i tako dalje. I došao sam do zaključka da su sve mjere potpuno neracionalne, smiješne i besmislene. I upravo sam to rekao. Tada sam se suočio - što je možda najvažnije u mojoj knjizi - s dubokom državom. Susreo sam snage iza kulisa moći, stvarne snage iza nje. Demonizirali su me, izopćili me, već tri godine nisam dao niti jedan intervju na nizozemskoj televiziji, nizozemskom radiju ili nizozemskim novinama. Potpuno su me izopćili iz svega. I mnogi ljudi u mojoj stranci pokušali su me smijeniti s pozicije, pokušali su preoteti stranku i promijeniti naš odnos prema COVID-19.
A to se događa kad god ukažete na pravi plan - skriven iza kulisa. Politika je samo pozornica, ona je teatar, ali iza toga se nalaze pravi moćnici i ako ih izazovete, ako radite protiv onoga što oni stvarno žele - moja sudbina je ono što čeka svakoga tko to radi. I o tome sam htio pisati. Tako da mislim da je ovo puno više od priče o tamo nekom Nizozemcu. Zato sam tu, idem razgovarati sa srpskom publikom, trenutno smo u Budimpešti, gdje razgovaram s mađarskom publikom.

Knjiga je objavljena i u SAD-u. Ovo je prava zavjera iza masovnog iseljavanja, rata u Ukrajini... COVID-19 je bio samo test. Pokazao nam je što se zapravo događa, što zapravo ciljaju.

Dakle, ako sam vas dobro razumio, postoji sličnost u načinu na koji se guraju planovi o kojima govorite:COVID-19 zavjera, kako ste nazvali svoju knjigu, rat u Ukrajini i klimatske promjene su planovi koji se nameću javnosti koristeći metode straha i manipulacije, kako bi se prosječan čovjek naveo na poželjno ponašanje. Što mislite kako u tome uspijevaju? Postoji li neka medijska tajna koju uvijek iznova koriste? Šta vi mislite?

- Mislim da to rade, da koriste slične taktike. Na primjer, izazivanje straha. Ali ne postoji određeni izvor ili komentar koji se uvijek iznova koristi. Ne postoji e-mail ili telefonski poziv koji kaže: "Moraš učiniti ovo ili ono."

Ali ako nema koordinacije, što je onda duboka država?

- Evo ovako: na engleskom koristim vrlo jednostavan naslov "COVID zavjera", ali to su zapravo bile zavjere. Množina. Imali smo zavjeru u farmaceutskom svijetu, u medijima, u bankarskom sektoru, u politici, očito, i drugdje. Ali nije donesena niti jedna odluka koja bi se potom provodila od vrha do dna, kao u nekakvoj vojnoj organizaciji, niti je to bila potpuna slučajnost. Ovo je nešto između. Netko ga je usporedio s jatom ptica. Vidite, ptice se kreću nebom kao da imaju središnju koordinaciju.

I imaju prirodnu koordinaciju.

- Tako je, prirodno. I to je to. S druge strane, političari imaju vrlo dobro razvijenu društvenu antenu. Oni osjećaju što reći i kako misliti kako bi udovoljili silama koje su iznad njih. I čim postanete premijer, ili postanete bliski vlasti, suočavate se sa - i o tome pišem u knjizi jer sam tome lično svjedočio - spoznajom da ste tek na pola puta ka vrhu. Vi ste na polovini, prava moć je iznad vas.

Organizirali ste poznati performans s bubama u nizozemskom parlamentu, koji je bio o Velikom resetu, Klausu Schwabu i Svjetskom ekonomskom forumu. Što nam možete reći o tome? To je jako zanimljiva tema jer je prirodno povezati je s nekom vrstom zavjere. Neki se bogataši sastaju jednom godišnje na određenom mjestu, odlučujući o našoj sudbini, pokušavajući nam nametnuti digitalni novac, da nam odrede šta da jedemo, da nam nametnu porez na naš ugljični otisak... S tim u vezi, što mislite o kako će nam budućnost izgledati za deset godina?

- Mislim da je opći trend u zapadnom svijetu da svi postajemo dio matrice kontroliranog društva i života. Naš će život biti kontroliran u smislu da će svako plaćanje koje izvršimo biti nadzirano od strane vlade putem CBDC-a (digitalna valuta Centralne banke), sve što jedemo kontrolirat će vlada - zbog umjetnog mesa i kontrole nad poljoprivrednim sektorom - kojeg upravo preuzimaju.

Što god poslovno radili, kamo god putovali i što god čitali - bit će digitalizirano - što znači da će biti pod kontrolom interneta koji će biti pod sve većom cenzurom. Tako da mislim da smo sve više pod kontrolom jedne ogromne administrativne države koja misli da se treba brinuti za nas, da nismo sposobni, da obični ljudi nisu sposobni samostalno živjeti svoj život i samostalno donositi odluke.

Moj osjećaj je da je opći trend među članovima globalnog kartela (globalne duboke države) da sve što se tiče nas - do najsitnijeg detalja - treba kontrolirati nešto poput umjetne inteligencije ili superračunala... To ne znači nužno da će našim životima upravljati ljudi . Mislim da je to trend, filozofija, smjer u kojem se krećemo. I mislim da je to zastrašujuće, jer ljudi trebaju sami donositi odluke o svojim životima. Slobodna volja je temelj svega.

Postoje li političari u Europi koji se protive planovima o kojima govorite? Smatrate li se dijelom europskog desničarskog pokreta, odnosno nove europske desnice? Jer sve je više desnih stranaka koje dobro prolaze na izborima. Recimo, u Španjolskoj, u Njemačkoj - barem prema zadnjim anketama - u Italiji je desnica preuzela vlast i formirala vladu. Što mislite o tom trendu?

- Pa problem je što su nas sve te strabje iznevjerile tijekom COVID-19.

Svi?

- Mislim da su svi.

S izuzetkom Švedske i Bjelorusije, zar ne? Mada tamošnje vlade nisu baš desničarske.

- Da, u Švedskoj je bilo malo manje ozbiljno, nisu imali uhićenja, ali u principu nisu razotkrivali korupciju. Švedska nije razotkrila korupciju iza svega ovoga. Hidroksiklorokin i ivermektin također su zabranjeni u Švedskoj. Cjepiva su uvedena i u Švedskoj. Imali su socijalno distanciranje. Imali su nekoliko ograničenja okupljanja, ograničenja broja ljudi u zatvorenim prostorijama i tako dalje.

Tako da smatram da su nas sve institucije i sve glavne političke stranke u svijetu, čak i one desničarske, izdale. Čak nas je i Donald Trump iznevjerio. Suočimo se s tim. On je stajao iza programa brze proizvodnje cjepiva. Proveo je prvo zaključavanje u svijetu.

Ali postojao je i čovjek koji je uzimao Hidroksiklorokin i reklamirao Ivermektin. I danas ga doslovno pokušavaju uhititi. Mislim da je jučer izašla njegova policijska fotografija, koja izgleda vrlo zanimljivo. Pa što mislite kakva će biti njegova sudbina i mislite li da je on na dobroj strani?

- Mislim da je on na dobroj strani, ali da se okružio pogrešnim ljudima. Nadam se da će biti pametniji ako bude reizabran i mislim da način na koji duboka država, a pod tim pojmom mislim na permanentnu političku klasu, državne službenike, dugogodišnje članove svih jakih političkih stranaka, velike medije, velike investicijske tvrtke - Blackrock, Vanguard, itd...

Močvara ha?

- Tako je, močvara. I svi ovi ljudi su protiv Trumpa, što je dobar znak.

Što mislite o tome da je Tuckeru Carlsonu praktički zabranjen pristup Fox Newsu jer je pokušavao širiti ono za što je vjerovao da je istina, poput Sjevernog toka? Jesu li te teme zapravo zabranjene u Europi?

- Jesu.

Zašto je to tako?

- Zato što je Europa okupirani teritorij, sluga američke duboke države. I sve naše vlade dobivaju upute. Ponavljam, ne u telegramima, ne u mailovima, ne direktno tko šta smije ili ne smije reći. Ne ide to tako. Oni dolaze na te konferencije i osjete koje teme trebaju izbjegavati. - Bolje je ne govoriti o tome. To je organski proces, ali svi su apsolutno poslušni u tome.

Kad smo kod zabrana medija, jeste li zabranjeni u Nizozemskoj? I zašto? Je li to bila spontana odluka jer su im vaši stavovi previše kontroverzni?

- Da, oni smatraju da teorije zavjere o ratu u Ukrajini ne bi trebale postojati. "Teorija zavjere" je izraz koji se koristi za poricanje i osporavanje neželjenih teorija. E sad, što se tiče Prigožina, on je vjerojatno - nismo još sigurni - poginuo u avionskoj nesreći u Rusiji.

Svi zapadni mediji govore da je to učinio Putin. Pa kažu da nije bila nesreća, nije bio teroristički čin - ne. Putin je to učinio. Ali to je teorija zavjere, zar ne? To je hipoteza o zakulisnom planu koji je napravljen i potom proveden kako bi se netko ubio. Dakle, to je teorija zavjere. Ali svejedno je u svim medijima.

Dakle, nisu protiv teorija zavjere, nije da ne vjeruju u njihovo postojanje. To im je samo obrambeni mehanizam. Kad god ukažete na djelovanje američkog imperija i duboke države, jednostavno vam kažu da su to "teorije i zavjere". To je tako jednostrano i glupo.

- Koeficijent inteligencije tih novinara je užasno nizak. Potpuno su nesposobni da shvate da je u pitanju politikanstvo. Oni su užasno pristrani, vrlo jednostrani. Stvarno je dosadno. Krajnje dosadno. Ne mogu zamisliti čitanje tradicionalnih novina, jednostavno zato što su dosadne. Svaki dan čitate iste članke. To je ista pripovijest. Danas: "Ukrajina pobjeđuje". Sutradan: "Ukrajina pobjeđuje".

Ako doista pobjeđuje, zašto joj treba sve više oružja?

- "Covid je užasan, useljavanje je odlično, klimatske promjene su stvarne". Uvijek isti narativi, to je doslovno usađeno u mozak ljudi koji to čitaju, koji gledaju te TV emisije, i ja to jednostavno ne mogu podnijeti. Tako mi je to dosadno, pored toga što se ne slažem s tim. Sve je užasno dosadno. Kakvi su životi tih ljudi? Zamisli da si političar, prijatelju. Zamisli da si mejnstrim novinar. Užasno dosadan život.

Da. Kako se možete pogledati u ogledalo i onda napisati nešto poput "Svi bismo trebali jesti insekte" ? Ali da vas pitam nešto drugo: kako vidite europsku politiku za 10 godina? Postoji li način da se Europa oslobodi američke dominacije?

- Pa, mislim da je to neizbježno, jer će američki imperij propasti.

Ali koji je vremenski okvir za to? Hoće li se to dogoditi za 50 ili 100 godina, ili možda 10?

- Ne znam točan vremenski okvir. Mislim da postoje događaji koji to mogu usporiti, možda i ubrzati. Ali ironično u vezi s padom američkog imperija je... usput, moram reći da volim američku republiku, volim američku građansku kulturu, volim mnoge elemente američke demokracije...

Obožavatelj ste Tocquevillea, zar ne?

- Da, ali mislim da je američki imperij, koji je nastao nakon 1945. godine - kada su Amerikanci kao velika pobjednička nacija izašli iz Drugog svjetskog rata - mislim da je taj imperij skrenuo s puta, izgubio kompas i sada, paradoksalno, radi protiv američke republike. Dakle, američki imperij sada ubrzava pad američke hegemonije u svijetu, a rat u Ukrajini savršen je primjer toga. Taj rat nije u interesu Amerike, nije u interesu Europe, nije u interesu Ukrajinaca, očito, tisuće njih ginu svaki dan, što zapravo pomaže Rusiji da izgradi alternativni savez u svijetu. Dakle, užasno glupo.

Što mislite o "ratu" velikih tehnoloških kompanija iz SAD-a s europskom, odnosno briselskom birokracijom koja pokušava obuzdati tehnološke divove poput Googlea i Facebooka? Da li to rade kako bi unaprijedili slobodu govora ili kako bi je ugušili?

- Kako bi je ugušili. Postoji vrlo rašireno uvjerenje, iako možda riječ "vjerovanje" sugerira da su ljudi koji provode politiku inteligentni. To nije uvjerenje, to je više osjećaj, intuicija, osjećaj da su oni ti koji znaju kako svijet funkcionira. To je krajnje bahato i krajnje oholo stanje duha koje zapravo postoji u Europskoj komisiji, u mainstream novinarskim kućama, na sveučilištima... Oni stvarno misle da znaju.

Oni znaju. I sve što je izvan njihovog definiranog okvira mora biti lažna vijest, mora biti dezinformacija, mora biti ovo, mora biti ono. Taj zatvoreni mentalni okvir je štetan jer gura narative koji su jednostavno pogrešni.

Recimo, kada je riječ o klimatskim promjenama, to je vrlo zanimljivo. Osobno uvijek volim razgovarati o temama koje su povezane sa stvarima u fizičkoj stvarnosti, poput klimatskih promjena. To je nešto što zapravo možete promatrati, radi se o znanosti, opipljivoj znanosti. Ali svaki element narativa o klimatskim promjenama potpuno je nerealan. To je pseudoznanost, u smislu da inzistira na općem trendu zatopljenja, što je vrlo, vrlo dvojbeno, jer pouzdana mjerenja imamo tek od 1977. godine, to su prva satelitska mjerenja. Sve prije toga vrlo je sumnjivo. Pa, možda imamo blagi trend zagrijavanja, ali opet, vrlo je vjerojatno da smo u prošlosti imali puno više temperature. Imali smo ledenjake i sante leda koji se sada tope, a ispod njih nalazimo ostatke drevnih kuća.

Jeste li primijetili kako su promijenili boju vremenske prognoze iz zelene u crvenu?

- Da, to je taj njihov alarmizam. Ali to i jeste moj stav o zavjeri, točnije o zavjerama, množini. One su organski proces. To je ciklus. Ovi ljudi stvarno počinju vjerovati u to. A političari nisu intelektualci. Obično su to ljudi koje zanima moć, zanimaju ih društveni procesi, pa su spremni slijediti određeni narativ ako za to nema posljedica. Oni nemaju svoj posao. Plaćeni su od države i dobivaju apanaže od mainstream medija jer prate njihov narativ, pa će u pravilu dobro proći na anketama i izborima. Zato novinari i političari nemaju poticaja tražiti istinu.

Kad smo već kod klimatskih promjena, kada očekujete da ćemo morati platiti porez na ugljik?

- Mislim da će to biti u sljedećih deset godina.

U sljedećih deset godina?

- Da

Kako bi to moglo izgledati? Znam da još nitko ne zna, ali kako očekujete da će izgledati? Znači li to da ćete platiti više poreza ako koristite plastične slamke ili ako se kupate toplom vodom?

- Da, sve to. Već je na snazi. Kada rezervirate avionsku kartu, plaćate dodatni porez na ugljik. Dakle, već je na snazi. U Nizozemskoj se uvodi porez na meso. Dakle, kada kupujete meso, morate platiti određeni postotak ili promil na postojeću cijenu mesa, kao kompenzaciju za emisije uzrokovane uzgojem stoke. To već postoji i samo će se širiti.

U redu, vratimo se na trenutak geopolitici. Možda možemo reći da trenutno bjesne dva hladna rata. Jedan između Rusije i Zapada, a drugi između Kine i Zapada. Potonji ima karakteristike tehnološkog hladnog rata. Što mislite, zašto je Europa u američkom taboru i je li Europi u interesu slijediti američke tehnološke standarde - primjerice kada je riječ o umjetnoj inteligenciji i drugim novim tehnologijama - ili bi Europa trebala razvijati vlastite tehnološke standarde , tj. nekako balansirati između SAD i Kine?

- Pa... Mislim da je odnos između SAD-a i Kine vrlo dvosmislen, jer s jedne strane neokonzervativci unutar SAD-a i američke duboke države pokušavaju Kinu prikazati kao velikog neprijatelja. S druge strane, cjelokupna američka ekonomija ovisi o kineskoj proizvodnji i veliki dio toga financirao je SAD. Kinesku komunističku partiju uglavnom financiraju SAD i tako dalje. Dakle, to je vrlo složen i višeznačan odnos.

Moje je stajalište da Europa treba razviti vlastitu politiku koja je odvojena od Zapada. Mislim da je koncept "Zapada" nastao nakon 1945. godine, kako bi se opravdalo američko vodstvo nad Europom. "Amerika je lider Zapada, lider slobodnog svijeta." Možda je za vrijeme Hladnog rata to imalo smisla, a možda i nije, svejedno. Ali sada živimo u vremenu kada američki imperij ima svoju logiku. Mislim da ta logika samim svojim postojanjem šteti američkim interesima, ali dobro, to je njihov problem.

Ali mislim da je od velike važnosti da Europa pronađe svoj put i volio bih da Europa ne mora birati između američke ili kineske tehnologije, nego bih volio da mi razvijamo vlastitu visoku tehnologiju. Mislim, imali smo to u 19. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća, na primjer "Leica", te sjajne kamere koje su dolazile iz Njemačke. Imali smo sjajne inženjere poput Eiffela, koji je izgradio Eiffelov toranj u Parizu. Imali smo prvu podzemnu željeznicu u Londonu. Sve su to bile europske inovacije. I gdje smo sada? Zašto ne postanemo ambiciozniji i poduzetniji? Zašto moramo gledati u Kinu ili Ameriku očekujući neku vrstu inovacije?

I znate, stvar je u tome da sam ja jako proeuropski, ali sam protiv Europske unije. I mislim da je to vrlo važna razlika. Smatram da je EU antieuropska institucija, jer je ogromna snaga Europe ležala u toj podjeli među narodima. Zato je bilo toliko izazova.

Vidio sam da ste tvitali o antikolonijalističkim pokretima u Africi. Što mislite o toj temi i širenju BRICS-a? BRICS je zapravo prije nekoliko dana odlučio da...

- Mislim da mnoge zemlje u svijetu nikada nisu imale tako dobro upravljanje kao pod kolonijalnom vladavinom. Mislim da su Nizozemci, na primjer, jer znam ponešto o nizozemskoj kolonijalnoj povijesti, napravili izuzetno dobar posao i napravili Indoneziju, koja se nekada zvala Indija, onakvom kakva je danas.

Što mislite kad kažete "dobar posao"?

- Izgradili smo sve te poljoprivredne pogone, sustave navodnjavanja, ceste, škole, tamo smo uspostavili vlast, uspostavili trgovačke puteve. Bila je to prekrasna kombinacija svih tih šarolikih, prekrasnih naroda na području današnjeg indonezijskog arhipelaga. A s Nizozemcima... tu se stvorila divna sinergija. Mislim da se isto može reći i za francuski Alžir.

I mislim da se tijekom dekolonizacije dogodila velika tragedija. Onda su sve te zemlje potonule u građanske ratove, glad, strašne diktature, islamističku vladavinu, mnoge strašne stvari. Ali mislim da je europska kolonizacija u cjelini... Pa, bilo je slučajeva u kojima je bilo loše vladavine, loših pravila, loših odluka, očito. Ali sve u svemu, mislim da je kolonijalizam bio divan, čudesan i vrlo uzvišen trenutak za europsku civilizaciju.


Komentar: Da, divan, čudesan i vrlo uzvišen trenutak za europsku civilizaciju, ali za narod kojem se nametnula ta civilizacija sigurno nije bilo tako bajkovito: Holandija se ispričala Indoneziji za sustavnu upotrebu 'ekstremnog nasilja' dok su se Indonežani borili za neovisnost od kolonijalne vladavine


Za europsku desnicu, kojoj pripadate, uvriježeno je mišljenje da je kolonijalizam zapravo bio dobar za zemlje koje su tada bile osvojene. Ali što mislite o pokretima diljem Afrike danas ili diljem nekih drugih zemalja, primjerice na Bliskom istoku, koje se u biti pokušavaju osloboditi francuskog i britanskog neokolonijalnog sustava? Ne priznaju li sve dobre stvari koje su za njih učinjene ili iz nekog razloga na to gledaju drugačije?

- Nisam siguran da uopće postoji aktualna neokolonijalna struktura o kojoj govorite. Mislim da je ono što je uspostavljeno nakon 1945. prvenstveno američka vojna uprava. Ali ne vidim kako...

Ne biste to nazvali "kolonijalizmom"?

- Gdje danas postoji europski kolonijalizam?

Ne, to se zove "neokolonijalizam", jer postoji u drugom obliku.

- Na primjer?

Na primjer, 12 afričkih zemalja još uvijek moraju koristiti francusku valutu i moraju držati svoje nacionalne rezerve u Francuskoj narodnoj banci. Znate li da Nacionalna banka Francuske zapravo drži njihov novac? Mislite li da je to dio neokolonijalne dinamike na Bliskom istoku?

- Reći ću samo da za mene riječ "neokolonijalizam" nema konkretno značenje. Riječ je o složenim financijskim aranžmanima između tih zemalja. Oni imaju neku vrstu frankofonskog odnosa i sigurno postoji neka poveznica između Britanije, primjerice, i Indije, Komonvelta.. Ako to zovete "neokolonijalizam" - dobro, ali smisao kolonijalizma je bio sasvim drugačiji.

To je značilo da Europa ima civilizacijsku misiju, da je Europa na neki način vrhunac razvijenog svijeta i ja se s tim stavom potpuno slažem. Mislim da je Europa u 19. stoljeću bila najbolje i najviše što je neka civilizacija mogla dosegnuti. Ako pogledate arhitekturu, umjetnost, tehnološki razvoj, ako jednostavno pogledate stil odijevanja, poeziju, opću razinu kulture... Imamo pisma slugu, kućnih pomoćnica koje su radile za obične obitelji srednje klase tog vremena. Imamo i pisma koja su napisali svojoj obitelji. Rječnik obične sluškinje, iz obične francuske obitelji srednje klase, bio je opsežniji od onog prosječnog srednjoškolca ili studenta danas. Dakle, prosječna društveno-civilizacijska razina bila je znatno viša.


Komentar: Šta znači imati civilizacijsku misiju? Smatrati da nečija kultura, običaji, način života, po nečijim mjerilima, nisu dovoljno civilizirani? Ovdje nećemo spomenuti velika prirodna bogatstva koja su u tim "neciviliziranim" zemljama nekome zapala za oko. Čak i Wikipedia navodi: Nizozemci su pri osvajanju prekomorskih posjeda počinili brojne zločine nad domorocima.


A postoje i projekcije na ostatak svijeta. Ako pratite aktualna događanja, tu ulogu sada preuzima Kina. Kina gradi ceste, osniva škole, preuzima određene elemente upravljanja u Africi. Dakle, realnost je da će uvijek netko vladati svijetom. I ako smo izgubili volju da vladamo, ako smo izgubili volju da vladamo sobom, svojim narodom, da štitimo svoju kulturu, branimo svoj način života, kao i ostatak svijeta, onda će to netko učiniti za nas. Svjedoci smo strašne propasti. Nadam se samo da će se nove generacije opametiti i da ćemo obnoviti ono što je ostalo od naše velike civilizacije.

Thierry, hvala vam na ovom razgovoru i nadam se da se vidimo opet u Beogradu kada vaša knjiga bude prevedena na srpski. Bilo bi nam drago vidjeti vas, ako nam opet dođete. I onda ćemo igrati šah ?

- Da. Hvala vam najljepša.

Bilo nam je zadovoljstvo ugostiti vas.