© Getty Images / BolotKremlj
Jedna od glavnih tema razgovora u Moskvi je oslobađanje talaca, među kojima je, prema podacima izraelske obavještajne službe, 16 ruskih državljana, kao i evakuacija Rusa iz Gaze.
Predstavnici Hamasa objavili su da se izaslanstvo predvođeno političkim vođom Hamasa Musom Abu Marzoukom sastalo sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Mihailom Bogdanovim i razgovaralo o načinima zaustavljanja izraelskih "zločina koje podržava Zapad". Dodali su kako iznimno cijene stav ruskog predsjednika Vladimira Putina i aktivan rad ruske diplomacije.
Posjet predstavnika Hamasa Moskvi naišao je na oštre reakcije Izraela, gdje su iz Ministarstva vanjskih poslova poručili da ga vide kao "neprimjeren korak koji podupire terorizam i opravdava zločine Hamasovih terorista" uz poziv da se hitno protjeraju iz Rusije.
"Ovo nije vrijeme za podršku Hamasu", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby tijekom povodom sastanka u Moskvi.
Ako se čitaju službene izjave, poput one ruskog predsjednika Vladimira Putina, jasno je da Moskva želi igrati aktivniju ulogu u rješavanju krize na Bliskom istoku: što zbog toga što ona prijeti da se iz Gaze prelije na druge regije i izazove ozbiljnu krizu u svijetu, što je posljedica činjenice da druga velesila koja je aktivno uključena u ovaj problem, SAD, nije uspjela pronaći mirno rješenje koje bi zadovoljilo sve.
Putin je u jednoj od prvih izjava ocijenio sukob na Bliskom istoku "jasnim primjerom promašene američke politike", pozvao na hitan prekid vatre i nastavak pregovora u okviru Ujedinjenih naroda.
Reuters procjenjuje da Rusija ima veze sa svim ključnim igračima na Bliskom istoku, Izraelom, Iranom, Palestinom i Hamasom, a prošli tjedan Putin je razgovarao sa svim čelnicima u regiji, uključujući i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Dakle, ona ima dobru poziciju posrednika u pregovorima, ali i potrebu saslušati stranu koju su Izrael i SAD unaprijed osudili na neuspjeh - Hamas.
Rusija Hamas ne smatra terorističkom organizacijom, a na rusku rezoluciju o izraelsko-palestinskom sukobu, koja je tražila hitan prekid vatre i uspostavu humanitarnih koridora, SAD je stavio veto upravo zato što nije osuđivala Hamas.
Zapadni mediji ocjenjuju da Moskva riskira pogoršanje odnosa s Izraelom, koji Rusiji nije uveo sankcije niti Kijevu isporučuje oružje, ali ističu i značajne prednosti koje Moskva ostvaruje svojim diplomatskim naporima.
Osim što veze s Izraelom nisu prekinute i što je Rusija jasno osudila svaki teroristički akt usmjeren protiv civila, a Putin izrazio sućut obiteljima izraelskih žrtava, Moskva se u krizi u Gazi još snažnije pozicionirala kao pouzdan partner i značajan igrač na Bliskom istoku. Također, ovaj sukob joj ide na ruku jer skreće pažnju svjetske javnosti sa sukoba u Ukrajini, tumače se sa Zapada. I konačno pokazuje da su napori da se Rusija izolira i marginalizira kao sila na globalnoj sceni propali.
Za razliku od SAD-a koji je bezrezervno podržavao Izrael i prijetio Iranu kao savezniku Hamasa, Moskva nije povlačila takve jednostrane poteze i inzistirala je na što bržem pronalaženju rješenja i gašenju požara na Bliskom istoku. Obratila se objema stranama u ovom sukobu, a kao glavne krivce nije imenovala Izrael ili Hamas, već SAD.
Približavanje Hamasu u skladu je s povijesnim pozicijama Moskve, koja je tijekom Hladnog rata pomagala borbu Palestinaca, piše u tekstu "Carnegie Endowment for International Peace", a i danas podržava Hamas, iako puno militantniji od Fataha , koju su podržavali Sovjeti, iz istog razloga: da ojača svoju poziciju na globalnom jugu.
"U ruskim umovima Bliski istok nije tako daleka regija. Što god se dogodi na Bliskom istoku, smatraju u Moskvi, najvjerojatnije će se preliti u Rusiju", ukazuje se u ovom tekstu.
Komentar: Kao odgovor, Izrael je osudio sastanak Rusije s Hamasom i pozvao Moskvu da ih odmah protjera: Rusija je uključena u diplomaciju, taktiku koju su SAD i Izrael, čini se, zanemarili u posljednjih nekoliko desetljeća u korist prijetnji, sankcija, agresije i ratnih zločina: