© Dario Pignatelli / PRESS SERVIS EUROPSKOG VIJEĆA / AFPKineski predsjednik Xi Jinping (u sredini) prima predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen (desno) i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u Pekingu, 7. prosinca 2023.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i šef Europskog vijeća Charles Michel bili su u četvrtak u Kini, gdje su se sastali s predsjednikom Xi Jinpingom i premijerom Li Qiangom.
Von der Leyen je rekla da je pozvala Xija "da spriječi sve pokušaje Rusije da potkopa učinak sankcija". Michel je kineskom čelniku predao popis od 13 tvrtki koje je blok optužio za prodaju "robe dvostruke namjene" Rusiji i zatražio od njega da se "odmah" pozabavi tim problemom, navodi Politico EU.
"Identificirali smo popis tvrtki za koje se sumnja da igraju ulogu u izbjegavanju naših sankcija", rekao je Michel novinarima nakon summita. "Iskreno se nadamo da ćemo se danas čuti, a zatim će Kina poduzeti odgovarajuću akciju."
Ako se Peking ne obračuna s tvrtkama, EU bi ih mogla "imenovati i posramiti", a "države članice će morati odlučiti koje će daljnje mjere poduzeti", rekao je Michel.
SAD i njegovi saveznici u EU nametnuli su sankcije Rusiji zbog sukoba u Ukrajini i poslali milijarde eura i dolara kako bi poduprli vladu u Kijevu, cijelo vrijeme inzistirajući na tome da nisu izravni sudionici neprijateljstava. Kina je ipak odbila prihvatiti embargo, osuđujući ga kao "jednostrane mjere".
"Kina se protivi kršenju temeljnih načela tržišne ekonomije [i] politizaciji i sekuritizaciji ekonomskih i trgovinskih pitanja", rekao je Li nakon sastanka s Michelom i Von der Leyen. Dodao je da se Peking "nada da će Europa biti oprezna u uvođenju restriktivnih trgovinskih politika i korištenju trgovinskih lijekova".
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin nije govorio o prijetnji sankcijama na redovnom brifingu za novinare u petak. Međutim, uzeo je u obzir zabrinutost EU-a zbog rastućeg trgovinskog deficita s Kinom, koji se udvostručio na gotovo 400 milijardi eura između 2020. i 2022.
Neravnoteža je rezultat "makroekonomskog okruženja, uvjeta međunarodne trgovine i dviju strana industrijskih struktura", rekao je Wang novinarima, ističući da je porast deficita "uvelike pod utjecajem cijene energije i geopolitičkih čimbenika". EU se suočila s vrtoglavim porastom troškova energije nakon što je odlučila uvesti embargo na uvoz ruske nafte i prirodnog plina.
"Kina nije kriva za neadekvatan poticaj industrijskom rastu EU-a i EU to ne bi trebao uzeti kao izgovor za usvajanje trgovinskih protekcionističkih mjera", rekao je Wang, dodajući da bi ako blok želi da smanji neravnotežu mogao "ublažiti ograničenja izvoza visokotehnoloških proizvoda".
Komentar: Drugim riječima, "nemojte nam kukati, sami ste to napravili".