Zašto je Putin rekao da je Odesa "ruski grad"?

M. K. Badrakumar
Novi Standard
Sre, 20 Pro 2023 17:24 UTC

© Adobe Stock

Putinova izjava o Odesi ukazuje na mogućnost da će se ruske operacije proširiti prema gradu koji se nalazi zapadno od Dnjepra, još dalje uz obalu Crnog mora, sve do Moldavije

Na tiskovnoj konferenciji za kraj godine koja je trajala četiri sata, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je neka ključna zapažanja o sukobu u Ukrajini koja su rasvijetlila vjerojatnu putanju sukoba 2024. godine. Možemo biti sigurni - Rusija neće prihvatiti "zamrznuti sukob" u kojem ne bi postigla ciljeve koje je Putin naznačio na početku specijalne vojne operacije u veljači prošle godine.

Putin je izjavio:

"Bit će mir kada postignemo naše ciljeve... vratimo se sada na ove ciljeve - oni se nisu promijenili. Želim vas podsjetiti kako smo ih formulirali: denacifikacija, demilitarizacija i neutralni status Ukrajine".

Rješavanje sukoba silom

Istaknuo je kako je u tijeku denacifikacija i demilitarizacija, dok pitanje neutralnog statusa Ukrajine ostavlja po strani. Tu ideju kolektivni Zapad u potpunosti odbacuje, nastavljajući svoj angažman u novim oblicima - unatoč neuspjehu višemjesečne kijevske protuofenzive. Ironično, revidirani zapadni narativ naglašava stvaranje snažne, otporne obrambene industrije u Ukrajini - u konačnici sa zapadnom tehnologijom i kapitalom - za obranu od buduće ruske vojne prijetnje.

Što se tiče denacifikacije, Putin je rekao da je tijekom pregovora u Istanbulu prošlog ožujka Kijev pokazao naklonost ideji donošenja zakona protiv širenja ekstremističkih ideologija - ali to je već prošlost. Što se tiče demilitarizacije, ta ideja nije zaživjela - s obzirom da je Ukrajina počela dobivati ​​oružja "čak i više nego što je Zapad obećao".

Stoga Rusija nema drugog izbora nego nastaviti uništavati ukrajinske vojne kapacitete, što je središnji dio procesa demilitarizacije. Ali Putin vjeruje da se o nekim pitanjima ipak može pregovarati. Zapravo, rekao je, "složili smo se oko nekih pitanja [s ukrajinskim pregovaračima] tijekom razgovora u Istanbulu, pa iako su ti razgovori kasnije odbačeni, uspjeli smo postići dogovor." Alternativa postizanju dogovora o demilitarizaciji je "rješavanje sukoba silom". To je ono čemu ćemo težiti". Međutim, Putin isključuje da će se pribjeći još jednoj mobilizaciji kako bi se to postiglo, budući da će "već krajem ove godine [u zoni vojnih operacija] biti oko pola milijuna ljudi".

Ove izjave upućuju na državnika koji govori s pozicije snage i koji je toga svjestan. Putin je istaknuo da ruske snage "popravljaju svoj položaj gotovo duž cijele crte dodira. Gotovo sve postrojbe sudjeluju u aktivnoj borbi. I položaj naših trupa se popravlja [duž cijele crte bojišnice]". Putin nije izrazio spremnost na kompromis sa SAD-om i EU-om.

Zlokobna izjava

Važno je da je Putin rekao da su južni dijelovi Ukrajine "uvijek bili ruski teritorij... Ni Krim ni obala Crnog mora nikada nisu imali nikakve veze s Ukrajinom Odesa je ruski grad". Ovo je značajna izjava, koja ukazuje na mogućnost da će se ruske operacije proširiti prema Odesi, koja leži zapadno od Dnjepra, pa čak i zapadnije duž obale Crnog mora do Moldavije - čineći Ukrajinu zemljom bez izlaza na more. U igri je dugotrajni sukob.

Nasuprot tome, izvješća američkih medija koja citiraju američke dužnosnike općenito ostavljaju dojam da u ovom trenutku ne postoji spremnost da se odustane od borbe. To se, naravno, temelji na uvjerenju da će Rusiji biti teško ostvariti svoje ciljeve do kraja 2024., da bi se tijek rata mogao promijeniti i Rusija biti prisiljena na kompromis. Stoga je izrađena nova strategija na kojoj su radile američka i ukrajinska vojska. Ova bi se strategija mogla provesti početkom 2024., uz američki naglasak na utvrđivanju i obrani teritorija koje Ukrajina trenutno kontrolira.

© Gavriil Grigorov/Sputnik/kremlin.ru

Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovara na pitanja ruskih i stranih medija na godišnjoj konferenciji za novinare, Moskva, 14. prosinca 2023.

New York Times je objavio da je ukrajinska vojska sklona "politici naprijed". Pentagon je u Kijev poslao generala s tri zvjezdice s ciljem "povećanja vojnog savjetovanja Ukrajinaca licem u lice". Ovo bi mogao biti početak raspoređivanja američkih vojnih savjetnika u Ukrajinu za nadgledanje rata - dajući Pentagonu izravnu ulogu u nadziranju operacija na taktičkoj kao i na strateškoj razini.

U međuvremenu, američki Senat nije rekao posljednju riječ o zahtjevu administracije iz Washingtona za 61 milijardu dolara dodatnih sredstava za Ukrajinu. Vjerojatno je da će Senat na kraju usvojiti ovaj zakon, s obzirom na snažnu potporu među republikanskim zakonodavcima za nastavak ratnih napora. Administracija kod kuće ističe da Rusija ima "imperijalne" namjere prema zemljama NATO-a i da je sprječavanje Rusije da dobije rat "vitalni američki interes".

Komentar: "To je potpuna besmislica - i mislim da to predsjednik Biden shvaća", rekao je Putin. Dodao je da je to Bidenov pokušaj da opravda svoju "pogrešnu politiku" prema Rusiji.

"Rusija nema razloga, nema interesa - nema geopolitičkog interesa, niti gospodarskog, političkog i vojnog - boriti se s državama NATO-a", rekao je ruski predsjednik.

Žrtva EU

Zanimljivo, u vezi s tim događajima prije dva dana, Kongres je usvojio prijedlog zakona koji sprječava bilo kojeg predsjednika da povuče SAD iz NATO-a bez odobrenja Senata ili kongresnog akta. Isto tako, Europa se okuplja i zauzima dugoročno stajalište da je povećanje ruske proizvodnje oružja - kako bi se nastavilo s operacijama u Ukrajini - povijesna prijetnja Europi, posebice baltičkim državama - Gruziji i Moldaviji. Glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg upozorio je prošli tjedan da "ako Putin pobijedi u Ukrajini, postoji realan rizik da njegova agresija tu neće završiti".

Njemački ministar obrane Boris Pistorius također je izrazio slično mišljenje kada je u subotu rekao da Europa mora ojačati svoje sigurnosne i obrambene sposobnosti - kao odgovor na prijetnju koju predstavlja Rusija - budući da će SAD vjerojatno smanjiti svoju uključenost u europske poslove u narednim godinama, te će se u većoj mjeri okrenuti prema Pacifiku u sljedećem desetljeću. Kako je rekao: "Ovo nije samo zastrašivanje. Opasnosti bi mogle početi već krajem ovog desetljeća ."

Ukrajina će sigurno dobiti svojih 50 milijardi eura pomoći kako bi održala svoje gospodarstvo - ako bude potrebno, poduzimanjem radikalnih koraka koji bi žrtvovali jedinstvo EU i osigurali sredstva na bilateralnoj osnovi. Očekuje se da će se čelnici EU ponovno sastati krajem siječnja ili početkom veljače kako bi riješili to pitanje.

U petak je ukrajinski ministar vanjskih poslova objavio izjavu kojom je proslavio otvaranje pregovora o pristupanju EU-u. U ovoj izjavi izrazio je optimizam oko paketa pomoći iz Bruxellesa vrijednog 50 milijardi eura. Unatoč oštrim riječima, Rusija pretpostavlja da će EU na kraju pronaći način da riješi financijski problem. Za sada, međutim, zastoj u Bruxellesu i Washingtonu oko pomoći stvara atmosferu nesigurnosti - što je loše za poziciju Kijeva i jača ruski narativ.

Suradnja ili iznenađenje?

Sve u svemu, oštre Putinove izjave u četvrtak uzimaju u obzir da SAD ne ide nikamo, nego ostaje u Ukrajini, te da je plan Bidenove administracije obnoviti ratnu strategiju, postaviti je na čvršće temelje i učiniti održivi u narednom razdoblju, do izbora u studenom 2024. godine.

Čini se da su nade Kremlja da američka pomoć Ukrajini opada uzaludne. Zanimljivo da je, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odmjereno dodao u intervjuu u petak za NBC News da bi Putin radije vidio američkog predsjednika koji je "konstruktivniji" prema Rusiji i koji razumije "važnost dijaloga" između dviju zemalja. Peskov je dodao da će Putin biti spreman raditi sa

"svakim tko razumije da od sada morate biti oprezniji s Rusijom i da morate uzeti u obzir njezinu zabrinutost".

Od sada do predsjedničkih izbora u ožujku, domaća politika u Rusiji će se zahuktati. Nakon Putinova reizbora za novi šestogodišnji predsjednički mandat - što ne treba dovoditi u pitanje - pa do formiranja nove vlade, kampanja za američke izbore toliko će se zamahnuti da je gotovo sigurno da će rat u Ukrajini nastaviti automatski, a taj će prioritet biti osigurati da ne dođe do velike neugodnosti koja bi naštetila Bidenovoj kampanji za reizbor.

Nepotrebno je reći da će izbjegavanje vojnog poraza u Ukrajini i održavanje pat pozicije biti glavni cilj Bidenove administracije 2024. godine. Veliko je pitanje hoće li Putin "surađivati" ili će prirediti neko iznenađenje.

Peskov je počeo gledati dalje od Bidenova predsjedništva.

Prijevod: M.M. Milojević/Novi Standard
Izvor: indianpunchline.com

Komentar: Andrej Martjanov: Oko čega se ne slažem s gospodinom Bhadrakumarom. U svom najnovijem članku piše:

Čini se da su nade Kremlja da američka pomoć Ukrajini opada uzaludne. Zanimljivo, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov mirno je dodao u intervjuu u petak za NBC News da bi Putin radije vidio američkog predsjednika koji je "konstruktivniji" prema Rusiji i koji razumije "važnost dijaloga" između dviju zemalja. Peskov je dodao da će Putin biti spreman raditi sa "svakim tko razumije da od sada morate biti oprezniji s Rusijom i da morate uzeti u obzir njezinu zabrinutost".

Pa, ovdje se moram ozbiljno ne složiti. U Kremlju NEMA "nade" u opadanje podrške. Zapravo, Kremlj ne radi na nadama ili pustim željama jer nije u prirodi Kremlja od 2013.-14. da se ičemu nada. Način na koji se Rusija suočila s izazovom inicijalno neprekidnih sankcija, a zatim nastavila s rušenjem ne samo Oružanih snaga Ukrajine, već i zajedničke pomoći Zapada, poslovičan je dokaz koji je u pudingu.

Dokaz je u pudingu izraz je koji znači da se vrijednost, kvaliteta ili istinitost nečega moraju prosuđivati ​​na temelju izravnog iskustva s tim — ili na temelju njegovih rezultata

Sutra ću govoriti o sjećanju g. Lavrova na njegov sastanak s američkim političkim "znanstvenicima" i raspravu o velikoj "strategiji" SAD-a, ili što god to znači među nepismenim američkim establišmentom - Rusija se ne nada, jednostavno se okrenula na "turbo" režim i nastavlja povećavati vojnu proizvodnju. To je prvi pokazatelj da Rusija nema nade ili, što se toga tiče, iluzije o udruženom Zapadu.

To, međutim, ne može zamagliti činjenicu da novac za kijevski režim sam po sebi ne znači apsolutno ništa u smislu operativne realnosti na bojnom polju, jer Zapad na čelu sa SAD-om jednostavno nema vojno-industrijske resurse da opskrbi Kijev bilo kakvim smislenim količinama. bilo čega, a kamoli potrebne kvalitete.

A hipotetski porast vojne proizvodnje ne može se dogoditi preko noći -- trebat će godine da se izgradi vojno-industrijska baza u SAD-u (Europa je u vojnom smislu šala) i to SAMO ako se uzme u obzir da SAD može zatvoriti tehnološki jaz s Rusijom u kritičnom oružju. Ali ne može - tehnološki jaz nastavlja se povećavati i sumnja se da će SAD sada sustići u takvim kritičnim područjima kao što su protuzračna obrana, hipersonično oružje, tehnologija zračnih snaga i strateško nuklearno oružje, da spomenemo samo neke.

Ovo ne spominje činjenicu da SAD više ne može proizvoditi glavni borbeni tenk i može isporučivati ​​samo komplete ili starije verzije tenkova Abrams. Dakle, tih 61 milijarda dolara će ići za održavanje političkog režima u Kijevu i njegove osnovne upravljačke funkcije, te pranje novca za Demokratsku stranku i obitelj Biden.

Ali što je najvažnije - nikakva količina novca ne može kupiti SAD-u kompetentnu vrhušku koja stalno održava svoje vojne vještine kroz izuzetno čvrste akademske institucije i iskustvo na terenu bez usporedbi u 21. stoljeću-- Specijalna vojna operacija to jeste.

Kao što je već rečeno i ponovit ću: Šojgu i Gerasimov ne žure jer grade i oblikuju silu koja će definirati ratovanje (već to čini) sljedećih 30-40 godina, uključujući i kroz uvođenje razine C4ISR i oružje koje je sada jednostavno izvan dosega kombiniranog Zapada.

Dakle, Rusija se ne nada, već čini ono što svaki normalni zapovjednik operativne razine radi - stavlja sebe (i svoju formaciju) u namjerno nepovoljan položaj i onda iz toga planira. Jučer je Rusija proslavila Dan RVSN (dan strateških raketnih snaga) - nova pukovnija sa sustavom Avangard stavljena je u službu.