Aleksej Arestovič
Aleksej Arestovič
Ukrajina bi se trebala dogovoriti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a onda bi se Kijev i Moskva trebali ujediniti protiv Zapada i tužiti ga, piše u komentaru za RT International Tarik Cyril Amar, njemački povjesničar koji radi na Sveučilištu Koc u Istanbulu.

Ali kome, i na kojem sudu,pita se Amar, Ukrajina da tuži Zapad. Je li to onaj isti Zapad kojemu nije smetalo da Ukrajina ili SAD, ili možda oboje, dignu u zrak vitalne energetske plinovode Njemačke i EU? Ili Zapad koji prelazi preko suučesništva svojih vođa u izraelskom genocidu u Pojasu Gaze, zločinu zabranjenom UN-ovom Konvencijom o genocidu iz 1948.?

Pričekajte dok ne čujete više o vrlo plodnom umu koji je došao na ovu izvanrednu ideju. To je nitko drugi nego Aleksej Arestovič, bivši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. On nije baš poznato ime izvan Ukrajine.

Donedavno je Arestovič imao izniman utjecaj u Kijevu, koji je iskoristio za energično promicanje posredničkog rata u Ukrajini. Sada Arestovič želi prekinuti ovaj rat i da Ukrajina zajedno s Rusijom tuži Zapad.

"Arestovič je psihopatski bezosjećajni prevarant"

Arestovič je svojevrsni popularni psiholog, koji se bavi isključivo pitanjem kako manipulirati drugima za vlastitu korist. On je bivši vojni i obavještajni časnik, bloger i potencijalni geopolitički guru.

Od 2020. do 2023. Arestovič je bio suradnik Zelenskog. Zapravo, Arrestovič je sindrom: on je, možda, pametni, ali psihopatski bešćutni prevarant, koji je na svoj hladnokrvno ciničan način uspio iskoristiti dezorijentiranost postsovjetskih društava, što je "uspjeh" koji bi natjerati Makijavelija da pocrveni.

Sada Arestovič žali što se Ukrajinci i Rusi masovno ubijaju. Arestovičev zaokret od 180 stupnjeva još je jedan apsurd, posve u duhu kazališne politike kijevske elite.

No, koliko god bilo čudno čuti ovog dojučerašnjeg ratnog huškača kako govori o miru i ratnoj krivnji, oštar kontrast između starog, antiruskog Arestoviča i novog, potencijalnog prijatelja Rusije i neprijatelja Zapada, daje vrlo depresivnu sliku o tome koliko je ukrajinska politika postala neodgovorna pod autoritarnim režimom Zelenskog.

Upravo je Arestovič 2019. 'predvidio' veliki i razorni rat s Rusijom, zbog pokušaja Ukrajine da uđe u NATO, tvrde neki naivni zapadni komentatori.

Samo što Arestovič nije predvidio veliki rat 2019. godine. U stvari, on ga je prodao najbolje što je mogao. Arestovič je isključio svaku mogućnost mirnog okončanja sukoba sa pobunjenim donbaskim republikama (Minsk 2), koristio je uobičajena mjesta zapadne propagande ("Putin želi da obnovi Sovjetski Savez, uništi NATO i EU i dominira Europom") i predstavio eskalaciju rata kao apsolutno neizbježnu.

Minsk 2 se nije pojavio na radaru ovog velikog, fantastičnog stratega. Tada je Arestovič tvrdio da je za Ukrajinu neutralnost nemoguća i da će NATO lako prihvatiti Ukrajinu, čak i ako ima neriješene teritorijalne sporove s Rusijom.

Što će Ukrajina dobiti od Zapada?

Naime, Arestovič je budući veliki rat tada predstavio kao veliku šansu za Ukrajinu. Potom je ustrajno zagovarao rat s Rusijom, za koji je nepromišljeno pretpostavio da će ga Ukrajina dobiti, nakon čega će se pridružiti NATO-u.

Konačno, Arestovič je pozvao Ukrajince da se prepuste omiljenoj fantaziji Zapada: da će Rusija doživjeti kolaps i promjenu režima. "Neki liberali" bi tada došli na vlast, tvrdio je, a Rusija bi "opet bila lijepa zemlja". To što je Arestovič uporno odbijao diplomaciju, kompromis i mir sada djeluje posebno ironično. Međutim, sada je Arestovič u intervjuu ruskoj novinarki Juliji Latinjinoj objavio da se potpuno predomislio.

Naravno, Latinjina je oličenje one vrste "liberala" kakvo nijedan Rus ne može podnijeti. Otkako je 2008. primila "Nagradu za slobodu" State Departmenta, postala je nepokolebljivi zagovornik desničarske propagande, u rasponu od poricanja globalnog zatopljenja do otkrića da siromašnim zemljama ne treba previše demokracije do opsesivne islamofobije.

Čak joj je i "stara dobra Europa", sa svojim pričama o ljudskim pravima, postala premeka. To je tip Latinjinove na koji je Arestovič kladio. Nije ni čudo što većina Rusa, uključujući one koji kritiziraju predsjednika Vladimira Putina, sada govori: "Bilo tko osim nje."

Međutim, ovaj put se ukrajinski prevarant i ruski liberal nisu mogli gledati u oči. Čak je i Latinjina zaključila da je Arestovičeva ideja da se Ukrajina udruži s Rusijom i tuži zemlje NATO-a bila promašaj. Koliko god bila zadivljena Zapadom, Latinjina ga je morala podsjetiti da Zapad "Ukrajini ništa ne duguje". Arestovič je, ponesen svojim najnovijim idejama, inzistirao upravo na tome.

Oboje su promašili poantu: nije važno što ti Zapad duguje ili ne duguje. Zapad, a to znači SAD, uvijek će vam dati samo ono što je najbolje za Zapad. A kada je to "ništa", zaključuje profesor Alil, onda je to ono što ćete i dobiti.