Prozapadni William Lai Ching pobjeđuje na predsjedničkim izborima na Tajvanu - Biden sada kaže da SAD ne podržavaju neovisnost te zemlje

AA
Ned, 14 Sij 2024 00:00 UTC

© Foto: AP Photo / Ng Han Guan / Guliver image

Kandidat tajvanske vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) William Lai Ching-te u subotu je proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima, a oba opoziciona kandidata priznala su poraz, javlja Anadolu.

"Do sada je prebrojano 99 posto glasova, a Lai je dobio preko 5,58 miliona glasova od oko 14 miliona glasačkih listića, dok je izlaznost ostala iznosila oko 70 posto", objavila je lokalna televizija TaiwanPlus.

Hou Yu-ih, glavni opozicioni kandidat Kuomintanga, dobio je 4,66 miliona glasova, dok je Ko Wen-je iz Tajvanske narodne partije (TPP) dobio 3,68 miliona glasova. Obojica su priznali poraz.

"Pobijedili smo", rekao je Lai svojim pristalicama u Tajpeju, glavnom gradu Tajvana zahvaljujući pristalicama i obećavajući da će Tajvan podržati demokratiju u odnosu na autoritarizam.

Lai je ranije, obraćajući se novinarima, rekao da je dobio najveću podršku i da će Tajvan nastaviti pravim putem.

"Kao predsjednik, imam važnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu", rekao je on.

Lai će sa mjesta potpredsjednika Tajvana preuzeti dužnost u maju, nakon isteka četverogodišnjeg mandata sadašnje predsjednice Tsai Ing-wen.

Komentar: Geopolitika piše:

Tajvanski potpredsjednik Lai, iz vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), pobijedio je u subotu na predsjedničkim izborima s velikom razlikom iako s manje od polovice glasova, ali je njegova stranka izgubila kontrolu nad parlamentom na koji će se Lai morati osloniti u donošenju zakona i proračuna. Lai preuzima dužnost 20. svibnja.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je tijekom vikenda da SAD ne podržavaju neovisnost Tajvana nakon što je na tajvanskim izborima vladajuća stranka odnijela treću uzastopnu izbornu pobjedu.

Bidenova izjava u neugodnu poziciju dovodi pobjednika tajvanskih predsjedničkih izbora, Lai Ching-te-a, koji se protivi kineskim ambicijama preuzimanja Tajvana. Iako Bidenova izjava nije iznenađenje za diplomatsku zajednicu, ona odudara od atmosfere koju je kreirala Bijela kuća, njezina diplomacija i obavještajne agencije, a u kojoj se doimalo kako Sjedinjene Države procjenjuju da im Kina postaje globalni strateški problem te su spremni učiniti sve da obrane Tajvan u slučaju kineske invazije.

Drugim riječima, kad je to Bidenu odgovaralo emitirao je poruke da će vojno zaštiti Tajvan, ali je sada ipak radije smirivao kineske vlasti, koje nisu skrivale bijes jer na tajvanskim izborima nije prošla opcija koja je prihvatljiva za Komunističku partiju Kine. Samo naoko suptilna promjena pozicije Bijele kuće dovodi pobjednika tajvanskih izbora u situaciju da mora pregovarati s kineskim vlastima bez direktne vojne podrške Sjedinjenih država u slučaju kineske invazije.

Tajvan bi se mogao naći u sličnoj situaciji kao Ukrajina; ako ih Kinezi napadanu, dobit će vojnu i financijsku pomoć Sjedinjenih Država, ali američka vojska i mornarica unatoč verbalnoj političkoj podršci neće intervenirati. Prije invazije Rusije na Ukrajinu Sjedine države gurale su Kijev prema članstvu u Nato savezu, ali je fokus Zapada nakon Putinovog napada sveden na političku, financijsku i vojnu pomoć, bez direktnog uplitanja u najkrvaviji sukob od 2. svjetskog rata.

Ne tako davno, u rujnu 2022. godine, Joe Biden javno je na pitanje novinara odgovorio da će Sjedinjene Države vojno braniti Tajvan u slučaju kineske invazije. Eksplicitno je poručio kako se nakon napada Kine na Tajvan Sjedinjene Države ne bi pozicionirale kao u Ukrajini, nego bi američke žene i muškarci doista branili Tajvan.

Direktna vojna pomoć Sjedinjenih Država Tajvanu nuđena je tijekom posjeta nekadašnje liderice Demokrata u Kongresu, Nancy Pelosi. Ona je u kolovozu 2022. inzistirala na posjetu Tajvanu unatoč kineskim upozorenjima da to smatraju najgorim mogućim incidentnom. Tada je Pelosi pričala kako američki lideri nikada neće popustiti autokratima. Podsjetila je kako je prije četiri i pol desetljeća američki Kongres donio zakon koji nalaže američku vojnu pomoć u slučaju napada na Tajvan, iako to nije bilo precizno tumačenje starog akta.

Biden je zapravo u više navrata najavljivao rat s Kinom, ukoliko napadnu Tajvan. U intervjuu 2021. je, primjerice, također rekao da će Sjedinjene države učiniti sve što je potrebno da obrane državu-otok, Tajvan. Međutim, Joe Biden bio je senator kada je 1979. osobno glasao za akt u kojem se Sjedinjene države obvezuju na pomoć Tajvanu da se brani od napada, ali ne i na vojnu intervenciju.

Nejasno je zašto je 2021. Biden ipak najavljivao obvezu vojne intervencije Sjedinjenih Država "u slučaju nezabilježenog napada", da bi nakon zadnjih izbora poručio kako Sjedinjene Države ne podržavaju neovisnost Tajvana, što je, uostalom, i bila višedesetljetna službena politika Sjedinjenih Država.

Pogledajte također:

• SAD moraju uvažavati načelo "jedne Kine": Peking od Washingtona traži žurno odbacivanje planova o prodaji oružja Tajvanu
• Zapad je već jako dugo planirao slomiti Kinu
• 'Geopolitičke smicalice' - Kina upozorava Tajvance da ne vjeruju u čvrsta obećanja Sjedinjenih Država