teksas
© Mark A Paulda/Getty/Mark A Paulda/GettyOdluka Vrhovnog suda da dopusti federalnim dužnosnicima da uklone dijelove barijere od žilet-žice koju je Teksas podigao duž granice s Meksikom potaknula je daljnje pozive državi Lone Star da proglasi neovisnost
Eagle Pass, gradić s nešto manje od 30.000 stanovnika u južnom Teksasu, posljednjih je dana postao poprištem jednog od najozbiljnijih sukoba američkih federalnih vlasti i jedne od država koje čine uniju u posljednjih nekoliko desetljeća, a posljedice bi mogleda da budu dalekosežne.

Odluka teksaškog guvernera Grega Abbotta da pripadnicima američke granične ophodnje ne dopusti pristup dijelu granice s Meksikom izazvala je pravu ustavnu krizu, koja je stigla do Vrhovnog suda SAD-a i koja bi mogla završiti najozbiljnijom intervencijom saveznih vlasti u nekoj od saveznih država i posljednjih nekoliko desetljeća.

Sukob između guvernera Abbotta i američkog predsjednika Josepha Bidena potaknuo je rasprave o suverenitetu saveznih država u odnosu na Washington, ali i o sve oštrijem sukobu republikanaca i demokrata, samo nekoliko mjeseci uoči predsjedničkih izbora u toj zemlji.

Borba za južnu granicu Amerike

Sukob između Teksasa i saveznih vlasti eskalirao je 11. siječnja ove godine, kada su pripadnici Nacionalne garde Teksasa zauzeli park u gradu Eagle Pass na obali rijeke Rio Grande, koji su ilegalni imigranti koristili kao punkt ulaska u SAD, nakon čega su postavili bodljikavu žicu.

Pripadnici Nacionalne garde spriječili su pripadnike granične ophodnje, dijela federalnog Ministarstva domovinske sigurnosti, da pristupe parku i uklone bodljikavu žicu, što je pokrenulo pravnu bitku između Washingtona i Austina.

Teksas je tužio graničnu ophodnju nakon što su počeli rezati bodljikavu žicu, a tužba je na kraju stigla do Vrhovnog suda SAD- a, koji je presudio tijesnom većinom od 5-4 da Nacionalna garda mora dopustiti agentima granične ophodnje pristup parku i obavljanje njihovih zadataka.

Guverner Abbott odbio je poštivati ​​odluke federalnih institucija. On je objavio pismo u kome optužuje administraciju predsjednika Džozefa Bajdena da nije ispunila svoju ustavnu dužnost da zaštiti savezne države od ilegalnih migracija, koje je nazvao "invazijom", kao i da odbijanje savezne vlade da izvršava zakone -Teksasu daje za pravo da preuzme neophodne mjere kako bi zaštitio sigurnost svojih građana.

Teksaški državni odvjetnik Ken Paxton napisao je u izjavi objavljenoj na X da presuda Vrhovnog suda "dopušta Bidenu da nastavi svoje nezakonite napore da pomogne invaziju stranaca na Ameriku".

"Uništavanje teksaških graničnih barijera neće pomoći provođenju zakona niti zaštititi američke građane. Ova borba nije gotova i veselim se obrani suvereniteta naše države", rekao je Paxton.

Nekoliko demokratskih kongresnika iz Teksasa, uključujući Joaquina Castra i Grega Cesara, dolili su ulje na vatru zahtjevom da federalna vlada preuzme kontrolu nad Teksaškom nacionalnom gardom ukoliko Abbott ne popusti, dok je skupina republikanskih guvernera otvoreno podržala kolegu iz Teksasa .

Među njima su guverneri Floride Ron DeSantis, Georgije Brian Kemp i Virginije Glenn Youngkin. Abbotta su podržali, između ostalih, guverneri Oklahome, Južne Dakote i Montane.

U cijelu se priču ubrzo uključio Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta koji se zalaže za neovisnost države, koji je pozvao Abbotta da dodatno proširi ovlasti Nacionalne garde - još jedne oružane formacije kojom upravljaju savezne države - ako Biden pokuša preuzeti kontrolu nad Nacionalnom gardom.

Ustavna kriza u SAD-u

Sukob Teksasa i savezne vlade u Washingtonu ponovno je podgrijao priču o potencijalnoj neovisnosti te savezne države koja s vremena na vrijeme ispliva u javnost. Mnogi Teksašani vjeruju da njihova država ima jedinstveno pravo na neovisnost, koje proizlazi iz činjenice da je Teksas bio neovisna republika deset godina prije nego što se pridružio Uniji 1846. godine.

Iako pravni stručnjaci gotovo jednoglasno odbacuju takvo pravno tumačenje (uostalom, presuda Vrhovnog suda iz 1869. eksplicitno odbija pravo na odcjepljenje), to nije spriječilo mnoge političare i aktiviste iz države da otvoreno zagovaraju neovisnost Teksasa.

Popularnost pokreta naglo je porasla nakon predsjedničkih izbora 2020., jer su mnogi republikanci osporili legitimitet njihovih rezultata i pobjedu predsjednika Bidena.

Republikanska stranka je u svom najnovijem programu istaknula da "Teksas zadržava pravo odcijepiti se od Sjedinjenih Država, a teksaško zakonodavstvo bi u tom slučaju trebalo provesti referendum".

Republikanci u Teksasu posebno su nezadovoljni imigrantskom politikom Bidenove administracije, koju optužuju da ih je prepustila na milost i nemilost milijunima izbjeglica koji su prošlih godina prešli meksičko-američku granicu i ušli u SAD.

Prema podacima američke Agencije za carinu i zaštitu granica, u posljednje tri godine u SAD je ilegalno ušlo gotovo šest milijuna ljudi, a posebno je na udaru bio Teksas, kao savezna država koja s Meksikom dijeli više od 1.000 kilometara granice.

Sukob oko useljeničke politike između republikanaca i demokrata postao je toliko dubok da su republikanci u Kongresu donošenje zakona o nastavku pomoći Ukrajini uvjetovali ulaganjem dodatnih sredstava u zaštitu američke južne granice.

Rješenje te krize zasad se ne nazire, a od toga bi mogli profitirati republikanci i njihov sad već izvjesni predsjednički kandidat Donald Trump na izborima za predsjednika SAD-a u studenom.