Šef diplomacije Unije pozvao je na više oružja za Kijev i daljnje sankcije Moskvi.
borel
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell odbacio je pomisao na mirovne pregovore i prekid vatre u Ukrajini, umjesto toga zahtijevajući da države članice Unije daju "što god je potrebno" za Kijev da porazi Moskvu.

U autorskom tekstu za francuski časopis L'Obs u utorak, Borrell je pozvao čelnike EU da odbace "iskušenja pomirenja" s Rusijom. "Ove su ideje bile pogrešne 2022., a pogrešne su i danas", napisao je, ustvrdivši da "ne smijemo dopustiti da one oblikuju našu politiku prema Ukrajini".

Nejasno je na koje je pozive na mir Borrell mislio. Mađarski premijer Viktor Orban u EU-u uporno poziva na dogovoreno rješenje, tvrdeći da snage Kijeva ne mogu izvojevati vojnu pobjedu protiv svojih ruskih protivnika, te da sankcije EU-a Moskvi više štete gospodarstvima EU-a nego ruskom.

Borrell je, s druge strane, ustvrdio da su sankcije "oslabile ruski ratni stroj", unatoč priznanju u govoru dan ranije da u velikoj mjeri nisu uspjele postići svoje ciljeve.

"Umjesto traženja kompromisa, trebali bismo se prisjetiti lekcija koje smo naučili od 2022. i udvostručiti naše napore", nastavio je Borrell.


Komentar: Udvostručavanje onoga što je dovelo do poraza i deindustrijalizacije EU samo će dovesti do njenog ubrzanja.


"Moramo promijeniti paradigmu s potpore Ukrajini 'koliko god je potrebno' na obvezu učiniti 'što god je potrebno' da Ukrajina pobijedi", izjavio je, pozivajući da se Ukrajini daju "rakete dugog dometa i drugi napredni sustavi naoružanja ", uključujući više baterija protuzračne obrane.

Ukrajinska potražnja za oružjem i streljivom može se zadovoljiti samo ako dođe do "renesanse europske obrambene industrije", napisao je Borrell.


Komentar: Ovako, europska industrija je u padu, ne samo zbog nedostatka jeftine energije. Obrambena industrija nije ništa drugačija i treba jeftinu energiju i resurse, a oba su rijetka i skupa zbog sankcija Rusiji i kolonijalističkog načina razmišljanja prema ostatku svijeta izvan Borrellova vrta.


Dok se Borrell hvalio da je potrošnja za obranu diljem EU-a porasla za 40% od 2014., to povećanje nije bilo usklađeno s odgovarajućim povećanjem proizvodnje oružja. Zemlje članice EU-a, na primjer, obvezale su se prošlog ožujka na zajedničku isporuku milijun topničkih granata Ukrajini do ožujka 2024., ali samo je trećina tog broja isporučena, a njemački ministar obrane Boris Pistorius rekao je novinarima u studenom da "cilj od milijun neće biti postignut."

Izvođači u sektoru obrane diljem Europe oprezni su s povećanjem proizvodnje, a da im vlade ne ponude čvrste ugovore, izvijestio je Politico prošlog ljeta. Bez takvih ugovora, te bi tvrtke riskirale gubitak ako potražnja za njihovim oružjem padne u narednim godinama.

Od samog početka sukoba u Ukrajini, Borrell je dosljedno prikazivao Rusiju kao stranu koja nije zainteresirana za mir. Čak i u ožujku 2022., dok je Rusija nudila Ukrajini mirovne uvjete za koje bivši ukrajinski dužnosnici sada priznaju da su bili velikodušni, diplomat EU-a je tvrdio da Moskva "ne želi sjediti i pregovarati o bilo čemu: ono što želi je okupirati zemlju".

Moskva inzistira da nije isključila dogovorno okončanje sukoba, ali drži da će mir biti postignut tek kada se ostvare ciljevi njezine vojne operacije u Ukrajini, bilo vojnim ili diplomatskim sredstvima.


Komentar: Čini se da će neizabrani čelnici EU nastaviti punom parom ka sopstvenoj propasti, sve dok građani EU-a trpe posljedice antiljudskih politika koje gura EU.

Trenutačni prosvjedi poljoprivrednika u Europi znak su da je nekim ljudima polako dosta toga.