Moskva: 'Frojdovska omaška' šefa Pentagona otkriva američke ratne namjere

[Prijevod: Sott.net]
RT
Pet, 01 Ožu 2024 16:30 UTC

© Sputnik / Alexey Maishev

Datoteka: Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Svjedočenje koje je američkom Kongresu dao ministar obrane Lloyd Austin dokaz je da Washington jasno ima planove za izravno uključivanje NATO-a u sukob s Rusijom, ustvrdio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Tijekom saslušanja Predstavničkog odbora za oružane snage u četvrtak, Austin je rekao da "ako Ukrajina padne, iskreno vjerujem da će se NATO boriti protiv Rusije".

Lavrov je upitan o Austinovim primjedbama tijekom intervjua na Antalya Diplomacy Forumu u Turskoj.

"Jednostavno je napravio frojdovsku grešku kako bi otkrio što su [SAD] imali na umu", rekao je ruski diplomat. "Nekad su govorili da ne mogu dopustiti da Ukrajina izgubi, jer Rusija neće biti zadovoljna i sljedeće će napasti baltičke zemlje, Poljsku [i] Finsku. Ispada, prema iskrenim riječima gospodina Austina, da je sve je upravo suprotno. Mi nemamo i ne možemo imati takve planove, ali Amerikanci imaju."

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova već je komentirala Austinove izjave, pitajući se jesu li one izravna prijetnja Rusiji ili pokušaj stvaranja isprika za Ukrajinu.

"U svakom slučaju, to je ludilo", rekla je. Ali sada svi vide da je Washington agresor.

Prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, Austinovo svjedočenje dokazuje da "NATO Ukrajinu smatra svojim teritorijem", što dokazuje da je ruska vojna operacija "apsolutno opravdana i ispravna".

Austinovo svjedočenje bilo je dio pokušaja Bijele kuće da dobije odobrenje Kongresa za prijedlog zakona o inozemnoj pomoći od 95 milijardi dolara, koji uključuje više od 60 milijardi dolara financiranja Kijeva. SAD i njegovi saveznici već su poslali Ukrajini više od 200 milijardi dolara vojne, ekonomske i financijske pomoći za sukob protiv Rusije - ne obazirući se na upozorenja i prigovore Moskve, dok inzistiraju da nisu izravno uključeni.

Ideja da Moskva neće stati s Kijevom i krenuti u sljedeći napad na baltičke države ili Poljsku najnovija je točka razgovora američke administracije. Prethodno je pokušao prodati neograničeno financiranje Kijeva tvrdeći da Ukrajina pobjeđuje Rusiju s djelićem američkog vojnog proračuna, te da bi većina novca ionako završila američkoj vojnoj industriji.

Komentar: 1) Za komentar Llyoda Austina:

I od Sergeja Lavrova:

2) Pogledajte također:Zapad koketira s nuklearnim ratom - Putin

Predsjednik Putin inzistirao je da su nedavne tvrdnje zapadnih dužnosnika da Moskva planira napasti NATO "gluposti". Istodobno, te iste nacije "odabiru mete za izvođenje napada na našem teritoriju", ustvrdio je šef ruske države, dodavši da se sada govori o "razmještanju vojnih kontingenata NATO-a u Ukrajinu".

Putin je podsjetio potencijalne agresore da su svi prethodni pokušaji osvajanja Rusije završili neuspjehom, upozorivši da bi "sada posljedice za potencijalne osvajače bile daleko tragičnije". Istaknuo je da Rusija ima golemi nuklearni arsenal, koji je u stanju "potpune spremnosti za zajamčeno raspoređivanje".

"Sve što oni sada smišljaju, čime plaše svijet, sve to zapravo predstavlja prijetnju sukoba s nuklearnim oružjem, a samim time i uništenja civilizacije. Zar oni to ne razumiju?"

Ruski je predsjednik sugerirao da su zapadni političari koji daju te eskalirajuće primjedbe "već zaboravili što je rat".

Za razliku od Rusa, koji su se posljednjih desetljeća suočili s "teškim iskušenjima", zapadnjaci očito "misle da su to samo neki crtani filmovi", smatra predsjednik Putin.

Njegove su primjedbe uslijedile nakon što se njegov francuski kolega Emmanuel Macron poigravao idejom o potencijalnom kopnenom raspoređivanju zapadnih oružanih snaga u Ukrajini dok je razgovarao s novinarima u ponedjeljak, rekavši "što se tiče dinamike, ne možemo ništa isključiti".

Suverenitet, licemjerje SAD-a, nuklearna upozorenja: Ključni zaključci iz Putinova obraćanja Saveznoj skupštini

Rusija će nadvladati pokušaje da je se obuzda

Predsjednik je izjavio da je Rusija dokazala da je sposobna riješiti najteže probleme i izazove, da je uspjela odbiti "agresiju međunarodnog terorizma" i sačuvati nacionalno jedinstvo, unatoč pokušajima Zapada da pocijepa Rusiju kao što je to učinio Ukrajini i sijanjem nacionalnih sukoba pretvoriti je u "ovisan, blijedi, umirući prostor u kojem mogu raditi što hoće".

Govoreći dalje, predsjednik je naglasio da će Rusija nastaviti braniti svoju slobodu, čuvati svoju povijest i tradiciju, dalje razvijati svoje demokratske institucije i štititi svoj suverenitet, ne dopuštajući nikome da se miješa u njezine unutarnje stvari.

Najbolje s weba: Je li Zapad namjerno poticao Putina na rat?

Zaključak

Dakle, postavlja se pitanje koliko su SAD i NATO pokušali uvući, isprovocirati, potaknuti Rusiju na rat u Ukrajini ili barem učiniti Kijev tako snažno pripremljenim za rat da je rat učinio neizbježnim - kasna faza poslovičnog samoispunjavajućeg proročanstvo o percipiranim (u ovom slučaju, bez širenja NATO-a, pogrešno percipiranim) prijetnjama.

Mnogo prije udara na Majdanu, SAD i NATO bili su na putu za rat u Ukrajini šireći NATO kao što su neki u to vrijeme upozoravali. Nastavak širenja NATO-a, posebno na Ukrajinu, potaknuo bi rat NATO-a i Rusije. Tijekom povijesti nakon Hladnog rata, a posebno u razdoblju 2004.-2014., SAD i NATO su povećali potporu ukrajinskoj vojsci i integrirali je u NATO operacije na Kosovu i u Afganistanu. 'Vrhunska točka' u ovom procesu bio je summit NATO-a 2008. koji je obećao da će Ukrajina i Gruzija u budućnosti postati članice NATO-a. Od 2010. do 2014., kako navodi web stranica NATO-a , "Ukrajina je provodila politiku nesvrstanosti, koju je prekinula kao odgovor na agresiju Rusije".

Izjava NATO-a prirodno izostavlja pobunu na Majdanu koja je svrgnula vladu koja je vodila politiku neutralnosti koja je prethodila 'ruskoj agresiji" i koju je njegovao zapadni novac i mreže u Ukrajini. U zapadnim analizama, akcije Zapada nemaju utjecaja na ruske kalkulacije o vlastitoj sigurnosti.

U međuvremenu, SAD i NATO nisu poduzeli nikakve korake da se suprotstave rastućem utjecaju ultranacionalizma, neofašizma i antiruskih osjećaja u Ukrajini počevši od Narančaste revolucije.

U tom je razdoblju Zapad neumorno njegovao pro-NATO mreže u Ukrajini kako bi prikupio pro-NATO, pro-EU sentiment i promiču promjenu režima ili 'obojenu revoluciju' u Ukrajini na 'revoluciji' na Majdanu 2013.-2014., ali ja i drugi već smo to istaknuli i to iscrpno [vidi Gordon M. Hahn, Ukrajina Preko ruba: Rusija, Zapad i 'novi hladni rat' (Jefferson, NC: McFarland Books, 2018.).

Najbolje s weba: CIA ima 'mnogo baza' u Ukrajini - šef FSB-a

CIA ima "mnogo" baza u Ukrajini, rekao je šef ruske Federalne sigurnosne službe (FSB) Aleksandar Bortnikov ruskoj televiziji u četvrtak, upitan o izvješću New York Timesa o špijunskoj mreži.

Američki list opisao je desetljeće dugu suradnju između američke obavještajne agencije i ukrajinskih specijalnih službi.

Prema članku koji je objavljen prošle nedjelje, CIA ima 12 tajnih baza na ukrajinskom tlu koje aktivno rade protiv Rusije. List piše da je tijekom proteklih osam godina CIA obučavala i opremala kijevske obavještajne službenike u podzemnim bunkerima, od kojih su neki smješteni duboko u šumama Ukrajine.

Bortnikov je za Channel 1 rekao:

"Oni [američki obavještajci] su tamo ušli prije mnogo vremena i koriste ovaj resurs za obavljanje prljavog posla, sami i rukama ukrajinskih specijalnih službi."

Rekao je da je "rad u tijeku", upitan može li Rusija doći do CIA-inih lokacija.

Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov sugerirao da Amerikanci imaju puno više ispostava u Ukrajini od 12 baza o kojima je izvijestio NYT. Rusija nije bila nesvjesna tajnih aktivnosti Zapada unutar granica svog neprijateljskog susjeda, rekli su dužnosnici u Moskvi.

Bidenov napad na plinovode Sjeverni tok bio je usmjeren na Njemačku - Seymour Hersh

Napad na plinovode Sjeverni tok koji je naručio američki predsjednik Joe Biden prvenstveno je bio usmjeren na Njemačku, a ne na Rusiju, tvrdi istraživački novinar Seymour Hersh. Odluka o uništenju ključnih cjevovoda bila je potaknuta strahovima SAD-a da Berlin možda neće slijediti vodstvo Washingtona usred ukrajinskog sukoba, napisao je Hersh u novom članku o aferi na svom Substack blogu u petak.

Sabotaža cjevovoda naređena je tjednima prije početka sukoba između Rusije i Ukrajine u veljači 2022., napisao je Hersh, dodajući da su američki operativci koji su joj dodijeljeni vjerovali da je svrha odvratiti Moskvu. Napad na naftovode bio je spreman do kraja svibnja, ali je "Biden u kratkom roku otkazao plan", ustvrdio je novinar.

Umjesto toga, tim je dobio zadatak postaviti eksploziv na cjevovode, koji bi kasnije mogli biti detonirani daljinski, rekao je. Vrijeme napada, koji se u konačnici dogodio krajem rujna 2022., činilo se da je bio usmjeren na Berlin, a ne na Moskvu.

"Činilo se da je Bidenov tajming bio usmjeren na kancelara [Olafa] Scholza. Neki u CIA-i vjerovali su da je predsjednikov strah bio da bi Scholz, čiji su birači bili mlaki u svojoj podršci Ukrajini, mogao pokleknuti s dolaskom zime i zaključiti da bi grijanje njegovih ljudi i njegova prosperitetna industrija bila važnija od potpore Ukrajini protiv Rusije", napisao je Hersh.

Kako bi izbjegao gubitak kontrole nad Europom, SAD ima ratni plan za Europu i Rusiju (2014.)

Bliski odnos između Moskve i Europe uklonio bi razloge za američku vojnu ulogu u NATO-u, a time i njezin politički utjecaj u Europi.

SAD je spreman gurnuti Europu u rat s Rusijom kako bi Washington sačuvao svoju hegemoniju nad transatlantskom osovinom.

Ključna pitanja su sprječavanje da Rusija i Europa razviju bliže trgovinske i političke veze - koje prvenstveno proizlaze iz goleme trgovine energetskim gorivima; i, drugo, opstanak američkog dolara kao svjetske rezervne valute.

Pentagonov plan za Europu? Neka bude prva linija u ratu s Rusijom (Ovo je bilo 2017.!)

Plan je jasan i već je u tijeku: pretvoriti Europu u vatrenu liniju za još jedan sukob s Rusijom. Najava od 4. svibnja potvrđuje ovo: da je američka vojska u Europi izgradila novi stožer u Poznanu, u Poljskoj, za zapovijedanje više od 6.000 američkih vojnika koji su bili postrojeni u Poljskoj, Estoniji, Litvi, Njemačkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj kako bi se "ojačalo istočno krilo NATO-a, služeći kao odvraćanje Rusije".

U ovom postrojavanju na istočnom krilu, koje uključuje oklopne snage, lovce bombardere, ratne brodove i raketne jedinice (uključujući nuklearne) - sudjeluju europske sile NATO-a. To je dokazano tako što je Francuska poslala svoje trupe, a Britanija svoje tenkove u Estoniju.

A što je s europskom vojskom? Na sastanku ministara obrane EU-a, 27. travnja na Malti, glavni tajnik NATO-a Stoltenberg nije ostavio mjesta sumnji: "Europska unija se jasno složila da njezin cilj nije izgraditi novu europsku vojsku ili strukture zapovjedništvo u konkurenciji s NATO-om, ali nešto što bi moglo nadopuniti ono što NATO radi."

Žezlo zapovijedanja tako ostaje izravno u rukama vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga u Europi, američkog generala kojeg imenuje američki predsjednik.

3) Kao da se pripremaju za sukob u Europi čak i nakon raspada NATO-a, SAD je posljednjih godina sklopio niz bilateralnih vojnih sporazuma s europskim državama NATO-a. Čak i ako nekoliko zemalja NATO-a baci svoje karte na stol i odjavi se prije ili nakon prve runde šoka i strahopoštovanja, rat se i dalje može nastaviti, budući da su neki američki bilateralni sporazumi formulirani tako da se sporazumi ne mogu otkazati s točke od početka i tijekom trajanja njegovih uvjeta, recimo deset godina.

Osim toga, neke europske članice NATO-a, poput Njemačke, Francuske, Britanije, Danske, Nizozemske... nedavno su potpisale sporazume o međusobnoj obrani s Ukrajinom. Iz ove perspektive nije važno kako su najnoviji Macronovi komentari o Ukrajini podijelili NATO ili što njemački kancelar Scholz implicira da britanske trupe upravljaju projektilima dugog dometa UNUTAR Ukrajine, da li ga kolege kritiziraju zbog curenja informacija iz NATO-a ili ne, priprema se teren za rat koji uključuje europsko područje NATO-a. To ne znači da će se dogoditi, ali je moguće.

Vladimir Putin je jednom rekao da je jedna od lekcija koju je naučio u svojim tinejdžerskim godinama iz surovih područja u tadašnjem Lenjingradu bila da, ako sukob postane neizbježan, prvi udari. Gurajući Europu preko ruba, SAD se mogu nadati da će predstaviti sliku Rusije kakvu žele, kao što su učinili ili pokušali učiniti s onim što se dogodilo u Ukrajini. Međutim, u isto vrijeme, podlost raste u SAD-u i Europi do te mjere da sve više zapadnih Europljana počinje uviđati da nešto nije u redu.