slika
Bez obzira na to što zapadni mediji novog iranskog predsjednika Masuda Pezeškiana etiketiraju kao reformista te ga stoga smatraju antisistemskom osobom, on sam je izjavio da neće biti drastičnih promjena u vanjskoj politici, pa ni prema Izraelu, kaže za Sputnik dr. Srboljub Peović s Instituta za europske studije.

Osim toga, Masud Pezeškian prošao je provjeru u Vijeću čuvara revolucije koji "filtrira" antisistemsku oporbu, dodaje Peović.

Odgovoran prema narodu i vrhovnom poglavaru

S te strane ne treba očekivati ​​neke velike promjene, a treba imati na umu da predsjednik nije jedini koji vodi vanjsku politiku i da tradicionalno vrhovni poglavar diktira opći smjer vanjskopolitičke orijentacije. Moram vas podsjetiti da ovo nije prvi put da reformist dolazi na vlast i da je stoga senzacionalizam oko ove teme pomalo isfabrikovan. Što se tiče predizborne kampanje, ona se više bavila raznim društvenim i ekonomskim problemima unutar Irana i to je nešto što će biti glavni test za novog predsjednika."

I sam Pezeškian zagovarao je privatizaciju poduzeća i druge gospodarske mjere koje bi povećale njihovu učinkovitost te socijalne reforme, pa će se stoga rad predsjednice ocjenjivati ​​na unutarnjim pitanjima, kaže Peović.

Ustavne ovlasti predsjednika Irana mogle bi se usporediti s ovlastima premijera u sustavima sličnim našem ili s funkcijom predsjednika u predsjedničkim sustavima, objašnjava Peović.

"On uglavnom postavlja ministre, diktira rad vlade i za taj posao odgovara narodu i vrhovnom poglavaru." Što se tiče ovlasti u vanjskoj politici, ne pita se samo predsjednik, a do sada je imenovanje ministra vanjskih poslova bilo usko vezano uz instituciju ureda vrhovnog poglavara."

Azer kojeg je "filtrirao" Vijeće čuvara revolucije

Masud Pezeškian je od 2008. godine bio zastupnik Tabriza u iranskom parlamentu i kao takav zauzimao je istaknuto mjesto među političarima azerbejdžanske pokrajine, pojašnjava Peović.

Protiv njega kao etničkog Azera vođena je kampanja u čijem su središtu bile njegove navodne panturske ideje od kojih se vrlo rano distancirao, dodaje Peović.

"Druga stvar koja je važna je da je od 2016. do 2020. godine bio potpredsjednik parlamenta, a prije toga je bio ministar zdravstva u vladi predsjednika Hatamija od 2001. do 2005. godine." Zanimljivo je da je 2013. i 2021. godine bio jedan od kandidata za predsjednika, ali se prvi put sam povukao, a drugi put ga Vijeće čuvara revolucije nije pustilo da se kandidira i nije prošao tu početnu stepenicu."

Vijeće čuvara revolucije ima diskrecijsko pravo prihvatiti ili odbiti kandidate, a karakteristično je da se za predsjednika Irana natječe nekoliko desetaka kandidata, ali samo deset njih prolazi proces, objašnjava Peović.

Reformist sklon senzacionalizmu

Vijeće čuvara revolucije ima 12 članova, od čega je polovica Saveza borbenog klera, a druga polovica predstavnici civilne vlasti, najčešće parlamenta, dodaje Peović.

"Više puta se dogodilo da jednom bude primljen jedan kandidat, a drugi put ne. Mislim da je najbolji primjer Ahmadinežad koji je postao predsjednik 2005. godine, međutim, otkako je postao glasniji protivnik Islamske Republike, svaka njegova kandidatura je odbijena. Što se tiče Pezeškiana, i kod njega se postavilo pitanje lojalnosti Islamskoj Republici, s obzirom da je bio sklon senzacionalizmu, odnosno nekim šokantnim izjavama. Postavljalo se pitanje predstavlja li on antisistemsku oporbu, a ovaj put je odlučeno da to nije tako i zato je primljen."

Teoretska mogućnost da Pezeškian počne voditi antisistemsku politiku postoji, ali Iran ima vrlo jake temelje, jer je Islamska Republika nastala na temelju najpopularnije revolucije u povijesti, koju je izvelo gotovo cijelo stanovništvo, a Sam Pezeškian nema takve ideje, dodaje Peović.

Pluralizam ideja u Islamskoj Republici

Peović ističe da u Iranu nemamo dva klasična bloka - principijelne i reformističke, pri čemu prve obično smatramo tvrdokornim, a druge elementima upitne lojalnosti Islamskoj Republici.

"Stvari su puno kompliciranije od toga, a biti reformist ne znači da je nužno protiv Islamske Republike. Kao prvo, nije riječ o dva monolita, a kao drugo, reformisti nisu ništa manje skloni Islamskoj Republici od principista, pa samo imaju drugačiju viziju kako stvari, posebice unutarnje politike, trebaju biti postavljene. U taboru pristalica Islamske Republike nemamo pristalica nekakve diktature u kojoj se za sve pita jedan i gdje postoji jedan ideološki pravac kojim je sve slijepo zacrtano. Naprotiv, postoji pluralizam ideja od same revolucije do danas. To što neki reformist pobjeđuje na izborima ne znači da je Islamska Republika u propasti", zaključio je Peović.

Masud Pezeškian izabran je za novog predsjednika Irana nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio svog protukandidata Saida Đalilija osvojivši 53,3 posto glasova . U drugom krugu izbora održanom u petak glasovalo je gotovo 50 posto birača s pravom glasa.

Nova uprava, 14. nakon pobjede Islamske revolucije 1979., izabrana je na razdoblje od četiri godine.

Pristaše Pezeškiana, kardiokirurga i dugogodišnjeg zastupnika, izašle su na ulice Teherana i drugih gradova prije zore kako bi proslavile njegovu pobjedu nad Đalilijem, bivšim pregovaračem o iranskom nuklearnom programu.

Pobjednik iranskih predsjedničkih izbora nazvao je svoje političke suparnike braćom i obećao svima pružiti ruku prijateljstva.