Burkina Faso, Afrika: Od strane aktuelnih vlasti izdana potjernica za bivšim čelnikom Blaiseom Compaoreom
© EPA / Ian LangsdonBlaise Compaore
Za svrgnutim predsjednikom Burkine Faso, Blaiseom Compaoreom, izdana je od strane aktualnih vlasti međunarodna tjeralica zbog njegove upletenosti u ubojstvo predsjednika Thomasa Sankare prije više od 30 godina.

Podsjetimo, Thomas Sankara - istaknuti ljevičar i anti-imperijalist kojeg su mnogi nazivali afričkim Che Guevarom - ubijen je 1987. Bio je jedan od najvatrenijih zagovornika oslobođenja afričkih naroda od neo-kolonijalizma. Za njegove vladavine Burkina Faso je znatno napredovala u svim aspektama. No, kao revolucionarni lider imao je brojne neprijatelje, kako u zemlji tako i izvan nje.

1987. izveden je državni udar u kojem je Sankara ubijen, a na njegovo mjesto došao je Compaore koji je bio na vlasti sve do nedavno, odnosno do listopada ove godine kada je morao pobjeći nakon masovnih prosvjeda u zemlji.

Hoće li Sankarini ubojice napokon odgovarati za svoj zločin? Pravda u ovom slučaju bila bi velika stvar za narod Burkine Faso, ali i za cijelu Afriku koja još uvijek pamti Thomasa Sankaru kao jednog od zadnjih istinskih boraca za oslobođenje crnog kontinenta od ropstva u kojem se uvelike i dalje nalazi.
Burkina Faso, Afrika: Od strane aktuelnih vlasti izdana potjernica za bivšim čelnikom Blaiseom Compaoreom
Thomas Sankara
Temelj Sankarine politike bio je anti-imperijalizam i ta ideja osjećala se u svakom potezu. Humanitarnu pomoć su izbjegavali znajući da ona stiže uvelike kao poluga kojom se nastoji bivše kolonije držati pod dominacijom. Nadalje, Sankara je odbacio MMF i Svjetsku Banku iz zemlje.


Komentar: Dana 15. listopada 1987. izvršen je državni udar. Sankaru je ubila naoružana skupina, koju je organizirao njegov bivši suradnik Blaise Compaoré. Sankarino tijelo je raskomadano i pokopano u neoznačenom grobu, njegova udovica i dvoje djece pobjegli su iz zemlje. Blaise Compaore je odmah preokrenuo nacionalizaciju, poništio gotovo sve Sankarine odluke, vratio Burkinu Faso u članstvo MMF-a i Svjetske banke i s vremenom uklonio gotovo sva obilježja Sankarine vladavine


Implementirati takvu politiku svakako nije bilo jednostavno. Afrika je dugo patila pod jarmom kolonijalizma koji je često namjerno sprječavao razvoj njenih naroda imajući u vidu isključivo vlastiti interes. Otarasiti se svih recidiva ove zločinačke ideologije bi za svaku zemlju bilo teško, no Sankara je bio izrazito uporan u svojoj ideji. Burkina Faso je pod njegovim vodstvom postala samostalna, a to je značilo da više neće moći računati na "pomoć" svojih bivših kolonizatora stoga je prvi cilj bio spriječiti izbijanje gladi.

S tim ciljem provedena je velika agrarna reforma i stanovnicima je data obradiva zemlja nakon što su vlasti provele masovnu nacionalizaciju uzimajući natrag ono što pripada narodu. Agrarna reforma je provedena vrlo učinkovito - proizvodnja žita se udvostručila nakon što je zemlja bivših feudalnih vlasnika dodijeljena seljacima.


Pokrenuta je velika kampanja opismenjivanja stanovništva, na obrazovanje se posebno pazilo, kao i na zdravstvo. Brojni drugi projekti su pokrenuti kao primjerice grandiozni projekt zasađivanja 10 milijuna stabala kako bi se zaustavilo širenje pustinje Sahela. Nadalje, pokrenuta je ogromna izgradnja cesta i željeznica u sklopu programa "povežimo naciju".

Na lokalnoj razini Sankara je tražio da svako selo mora imati apoteku, a diljem zemlje su seljaci svojim rukama podizali prve seoske škole. Progresivna politika koju je provodio Sankara osjetila se na svim aspektima unutarnje politike, naročito kada je riječ o pravima žena - zabranio je žensko obrezivanje (oblik genitalnog tjelesnog sakaćenja raširen na subsaharskom području), prisilne brakove te poligamiju dok je u isto vrijeme postavio znatan broj žena na visoke funkcije u državnoj upravi i Vladi. Žene se poticalo da odlučuju o svojoj sudbini te da nastave školovanje čak i ako ostanu trudne.