Kolumbijska vlada i gerilska skupina FARC potpisali mirovni sporazum
Kolumbijska vlada i ljevičarska gerilska skupina FARC potpisali su u srijedu konačni mirovni sporazum koji bi trebao okončati 50-godišnji gerilski rat, jedan od najduljih na svijetu koji je tu prirodnim resursima bogatu zemlju doveo na rub propasti.

Dvije strane objavile su da su postigle dogovor da će prekinuti sukobe i graditi stabilan mir, u zajedničkoj izjavi koju su pročitali predstavnici Kube i Norveške, posrednika u pregovorima koji su se vodili od studenoga 2012.

"Postigli smo konačni dogovor... za prekid sukoba i gradnju stabilnog i trajnog mira u Kolumbiji", rekao je kubanski predstavnik Rodolfo Benitez, čitajući izjavu prije nego su sporazum potpisali glavni pregovarači pobunjenika i vlade.

Američki predsjednik Barack Obama čestitao je telefonom kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu na finalizaciji mirovnog sporazuma, ocijenivši da je riječ o povijesnom danu za zemlju, objavila je Bijela kuća.


Komentar: Pregovori, pod Obaminim režimom, su samo taktike za intenziviranje i ekspanziju strategije rata. "Mirovni pregovori" između Santosovog režima podupiranog od SAD-a i FARC-a slijede gore iznesenu globalnu skriptu.

Preko lažnih 'parcijalnih sporazuma', koje se nikada nije ozbiljno namjeravalo provoditi, američki podržavana kolumbijska vojska i njeni paramilitaristički saveznici nastavljaju pustošiti krajobraz. Prognani seljaci i farmeri koji pokušaju tražiti povrat obradive zemlje nastavljaju biti ubijani. Odvjetnici i djelatnici za ljudska prava još se uvijek likvidiraju.

Santosov režim eskalira svoju vojnu ofenzivu protiv FARC-a, iskorištavajući apsolutnu prednost "jednostranog prekida vatre" proglašenog od lidera FARC-a u Havani. Prave namjere Santosovog režima prema FARC-u bile su razotkrivene u razdoblju nakon likvidacije 40 gerilskih boraca. Režim je demonizirao FARC, opravdavajući ofenzivu kriminaliziranjem pobunjenika, povezujući ih s trgovcima drogom i ljudima.

Mirovni sporazum predviđa demobilizaciju Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), čiji su se pobunjenici financirali trgovinom kokainom. U ratu je poginulo najmanje 220.000 ljudi. Deseci tisuća ljudi su nestali, a milijuni su morali zbog nasilja pobjeći iz svojih domova.


Kolumbijska vlada i gerilska skupina FARC potpisali mirovni sporazum
© AFP / Getty Juan Manuel Santos, predsjednik Kolumbije
Sporazum, kojem se protive dvojica bivših kolumbijskih predsjednika Andreas Pastrana i Albaro Uribe, još mora biti prihvaćen na referendumu prije nego postane zakonski valjan.

Većina anketa pokazuje da će ga Kolumbijci podržati.

No, Santos će se morati jako boriti da bude prihvaćen s obzirom na žestok otpor moćnih dijelova društva koji smatraju da je jedino rješenje vojni poraz FARC-a.

Dvije strane potpisale su potkraj lipnja prekid vatre, uključujući smjernice kako će FARC položiti oružje. Od tada pregovori su se vodili oko budućeg sudjelovanja pobunjenika u političkom životu, njihovoj reintegraciji u društvo i o tome kako će međunarodna zajednica pratiti provedbu sporazuma.

Dogovor s FARC-om ne jamči ipak potpuni prekid nasilja koje je počelo kao pobuna seljaka.
Kolumbijska vlada i gerilska skupina FARC potpisali mirovni sporazum
© ReutersBorci FARC-a
Pregovori s manjom, ljevičarskom Nacionalnom oslobodilačkom vojskom nedavno su zapeli.

Bande proizišle iz desnih paravojnih skupina preuzele su neke FARC-ove kanale za krijumčarenje droge.

FARC je nastao 1960-ih zbog frustriranosti velikim društvenim nejednakostima. Financiran kokainom i otmicama, narastao je na 17.000 pripadnika koji su harali velikim dijelom Kolumbije.

Predsjednik Uribe pokrenuo je 2002. veliku vojnu akciju protiv FARC-a uz pomoć SAD-a u kojoj su poginuli mnogi njegovi čelnici a broj boraca se smanjio na oko 7000.